fbpx

Svjetski dan srca ili zašto nikada ne smijemo zanemariti najvažniji mišić našeg tijela

29. rujna obilježavamo Svjetski dan srca.

Da je riječ o najvažnijem mišiću u našem tijelu ne trebamo niti govoriti jer, kao što svi znamo, srce je to koje nas drži na životu i omogućuje rad svih ostalih organa i dijelova našeg tijela. U ovom blogu neće se objašnjavati kako je srce građeno, koji mehanizmi su zaslužni za transport krvi te što je minutni volumen srca, to sve možete pronaći u Temeljnom priručniku Fitnes učilišta ili OVDJE, već će se dati pregled najčešćih srčanih bolesti, preventivnih radnji, važnosti zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja za zdravlje srca te će se ukratko prikazati podaci Upitnika za liječnike primarne zdravstvene zaštite o tjelesnoj aktivnosti provedenog od strane Fitnes učilišta i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u sklopu Fitness Index projekta.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 17 milijuna ljudi, a od toga u Europi oko 5 milijuna. U Hrvatskoj taj broj iznosi oko 27 tisuća, što je otprilike polovica svih umrlih osoba! Ako govorimo o iznenadnoj srčanoj smrti, u Hrvatskoj tako život izgubi jedan stanovnik gotovo svakog sata što dovodi do broja od oko 9 tisuća takvih smrtnih slučajeva godišnje.

Ubojica broj jedan suvremenog čovjeka: koje su najčešće bolesti srca?

Najčešća srčana bolest u Hrvatskoj je koronarna bolest srca, odnosno suženje ili začepljenje arterija koje opskrbljuju srčani mišić koje se javlja kao posljedica ateroskleroze (otvrdnuće krvnih žila). Najteža komplikacija koronarne bolesti srca svakako je srčani udar (infarkt miokarda).

Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) nije sam po sebi srčana bolest, ali dovodi do povećanog rizika za razvoj konorarne bolesti srca te srčanog i moždanog udara. Prisjetimo se, povišenim krvnim tlakom podrazumijevamo kada je u stanju mirovanja gornji tlak viši od 140 mmHg, a donji viši od 90 mmHg.

Srećom, na rizične čimbenike za navedena stanja, kao što su neadekvatna prehrana, pretilost, sedentarni način života, neumjereno pijenje alkohola, pušenje te sve češći stres i emocionalna napetost, možemo utjecati. Jedini način prevencije je izbjegavati i tretirati rizične čimbenike, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, biti tjelesno aktivni (baviti se zdravstveno usmjerenim tjelesnim vježbanjem) i izbjegavati kronični stres.
Valja spomenuti i ostale srčane bolesti čija se etiologija razlikuje od prethodnih i u čiju problematiku nećemo ulaziti, a to su bolesti srčanog zalistka, srčane aritmije i bolesti srčanog mišića (miokarda).

Zdravstveno usmjerenim tjelesnim vježbanjem do zdravog srca:

Da je vježbanje i više nego korisno za naše cjelokupno zdravlje pa tako i za naše srce znaju već i ptice na grani. Ipak, naglasak je na zdravstvenoj usmjerenosti! Vjerojatno ste i sami svjesni kako se lako „sklizne“ u ekstrem. Neki od vas su to i sami iskusili, a neki su upoznati s takvim slučajevima iz svog okruženja ili preko društvenih mreža i ostalih medija. Preintenzivno i prečesto vježbanje, nedovoljan odmor i nebalansirana i ograničena prehrana mogu za posljedicu imati iste efekte kao i potpuna odsutnost vježbanja, pasivnost i unos nezdravih namirnica. No, vratimo se zdravstveno usmjerenom tjelesnom vježbanju, koje bi trebalo biti prioritet svakog instruktora i vježbača, i njegovu utjecaju na zdravlje srca. Zdravstveno usmjerenim tjelesnim vježbanjem snižava se krvni tlak i povećava dobri kolesterol HDL (High Density Lipoprotein- lipoprotein visoke gustoće), poboljšava se prokrvljenost srca i cijelog tijela, srcu, plućima, mišićima i žilama pruža se odgovarajuća oksigenacija te se potiče naizmjenično sužavanje i širenje krvnih žila. Čak i u slučaju srčanog udara, on će kao posljedica redovnog vježbanja vjerojatno imati manje opasne posljedice i neće biti najteži.

Što kažu liječnici?

U sklopu Fitness Index projekta, koji ima za svrhu stvoriti nastavni plan za implementaciju zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja za liječnike i stručnjake iz područja fitnesa kako bi se razvila suradnja između liječnika, kineziologa i stručnjaka iz područja fitnesa da bi se zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje implementiralo u svakodnevne preventivne aktivnosti za očuvanje zdravlja, provedeno je istraživanje među liječnicima.

Ispitano je 218 liječnika s područja Republike Hrvatske, od kojih su 83.9% liječnici obiteljske medicine, medicine rada i sporta te školske medicine. Većina ispitanika (91%) vjeruje kako je redovita tjelesna aktivnost korisna u liječenju koronarne bolesti srca kada se ona već pojavi, dok ih sličan broj (90%) isto vjeruje i u slučaju arterijske hipertenzije. Ipak, koliko god liječnici tjelesnu aktivnost, odnosno tjelesno vježbanje smatrali važnim za različite bolesti i stanja, njih nešto više od polovice (57%) često ili uvijek pita svoje nove pacijente o njihovoj aktualnoj razini tjelesne aktivnosti, dok ih 54% redovno to pita svoje stare pacijente. One pacijente koji imaju simptome stanja i bolesti kod kojih bi tjelesna aktivnost mogla povoljno djelovati veći dio ispitanika (79%) ipak redovito pita o njihovoj trenutnoj razini aktivnosti.

Više od polovice ispitanih liječnika (66%) često sa svojim pacijentima razgovara o korisnosti tjelesne aktivnosti, dok o mogućem programu tjelesne aktivnosti s pacijentima često razgovara svega njih 38%.

Većina ispitanih liječnika (73%) osjeća se sposobnima davati opće savjete o tjelesnoj aktivnosti, dok ih se znatno manje (30%) osjeća sposobnima propisivati specifične programe tjelesne aktivnosti. Njih 43% u svojoj svakodnevnoj praksi preporučuje programe tjelesne aktivnosti svim pacijentima, dok onim pacijentima koji imaju simptome ili stanja kod kojih bi tjelesna aktivnost mogla koristiti isto preporučuje 83% ispitanih liječnika. Informacije o tjelesnoj aktivnosti uglavnom ispitani liječnici svojim pacijentima uglavnom pružaju usmenim putem.

Iako zainteresirani za zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, većina naših ispitanika (59%) i dalje preporučuje povećanje hodanja kao dijela svakodnevne aktivnosti za zdravu, sedentarnu odraslu osobu.

Zajedno do zdravog srca:

Srce ne smijemo uzimati zdravo za gotovo (i metaforički i doslovno J). Trebamo ga skupom preventivnih aktivnosti zaštiti i pokušati rizične faktore srčanih oboljenja svesti na minimum. U svemu tome zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost može i mora imati važnu ulogu. Balansirano i dobro promišljeno vježbanje ključ je zdravstvene usmjerenosti. Ekstreme i neprimjerene napore valja izbjegavati, a fokusirati se treba na najbolji omjer vježbi usmjerenih na mišićni, odnosno kardio fitnes. Svjetska zdravstvena organizacija u svojim generalnim preporukama o tjelesnoj aktivnosti za odraslu populaciju u dobi između 18 i 64 godine preporučuje 2 do 3 puta tjedno kardio treninga uz dodatak treninga koji uključuju velike mišićne skupine usmjerenih za razvoj i jačanje mišićnog fitnesa 2 puta tjedno. Što se tiče trajanja samih aktivnosti, minimalna preporuka (naglasimo: minimalna!) je 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta  ili 75 minuta žustre aktivnosti tjedno.

Preporučivanjem povećanja hodanja kao dijela svakodnevne aktivnosti svakako nije loš početak, posebno kada je riječ o osobama koje uistinu većinu svog vremena provode u sjedećem položaju. Međutim, treba izaći iz te konformne zone i polako povećavati intenzitet tjelesne aktivnosti kako bi došli u domenu zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kao najboljeg oblika prevencije najčešćih srčanih oboljenja.

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Karmen Korda

Karmen Korda, mag. paed. soc.

Magistra socijalne pedagogije i bivša polaznica Fitnes učilišta, instruktor grupnog fitnesa uz glazbu. Po završetku fakulteta dolazi na Fitnes učilište kao stručni suradnik i spaja socijalnu pedagogiju kao primarnu struku s fitnesom. Naglasak stavlja na važnost zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti na sve aspekte ljudskog bića- biološki, psihološki i sociološki te naglašava važnost odnosa i pristupa instruktora i ostalih stručnjaka prema vježbačima/klijentima. Također, iskustvo stječe i u vođenju različitih grupnih programa.

Povezani blogovi

  • rema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, sn...

  • Bol je evolucijsko nasljeđe koje ima za funkciju da nas upozori na nered u sustavu. Slično kao i lampica na autu koja odjednom zasvijetli. Bol je ne...

  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost karakterizirani su visokim postotkom masne mase u odnosu na nemasnu masu te su povezani s velikim brojem kroni...