25 Jul Da li je trening do mišićnog otkaza potreban?
Cilj bloga je dati nekoliko generalnih smjernica vezano za trening do mišićnog otkaza. Prije svega moramo definirati što mišićni otkaz uistinu jest. Do mišićnog otkaza dolazi kada motoričke jedinice ne mogu proizvoditi potrebnu silu kako bi se težina pomaknula dalje od točke zastoja. Laički rečeno mišićni otkaz označava da je osoba ne može uraditi više niti jedno ponavljanje u zadanoj seriji s određenim opterećenjem.
Kao i većini drugih tema vezano za fitnes ljudi su grupirani u jedne i druge ekstreme. Postoje oni koji rade svaku seriju do otkaza kako bi postigli maksimalnu aktivaciju mišićnih vlakana kao i oni koji izbjegavaju korištenje serija do otkaza kako ne bi narušili ostatak svog treninga. Koja je grupa u pravu? Kao što to obično biva odgovor je negdje u sredini. U nastavku objašnjavamo zašto.
Problematika
Istina je da će trening do mišićnog otkaza u većoj mjeri aktivirati mišićna vlakna nego trening koji ne uključuje serije do otkaza. Ali, potrebno je staviti stvari u kontekst. Ako na prvoj radnoj seriji koju radite s 12 RM (opterećenje koje možete savladati maksimalno 12 puta) uradite tih maksimalnih 12 ponavljanja i dođete do mišićnog otkaza, koliko ponavljanja ćete moći uraditi na idućoj seriji? Negdje 9? Ako i tu iduću seriju dođete do otkaza koliko ćete ponavljanja moći uraditi seriju nakon te? Možda 7?
Ako radite s opterećenjem koje je 12 RM-a, i na sve tri serije uradite po 10 ponavljanja, vi ste ukupno gledajući uradili više rada (volumena) nego osoba koja je svaku seriju radila do otkaza.
Pojednostavimo na primjerima:
Primjer 1. Osoba radi sve serije do otkaza s opterećenjem od 100 kg.
1 serija – 12 ponavljanja
2 serija – 9 ponavljanja
3 serija – 7 ponavljanja
Ako bismo izračunali ukupan volumen treninga možemo vidjeti da je ta osoba generirala ukupan volumen od 2800 kg. Volumen se računa kao umnožak serija, broja ponavljanja i opterećenja.
Primjer 2. Osoba sve serije radi po 10 ponavljanja (2 joj ostaju u „rezervi“) s opterećenjem od 100 kg.
1 serija – 10 ponavljanja
2 serija – 10 ponavljanja
3 serija – 10 ponavljanja
Ukupan volumen za tu osobu je 3000 kg. Vidimo da je osoba u primjeru 2 uspjela uraditi više volumena, zbog toga što nije nakupljala velik umor na svakoj seriji. Tako je uspjela održati visoku izvedbu na svakoj idućoj seriji. Trening do otkaza bi bilo najbolje primjenjivati na zadnjoj seriji na pojedinoj vježbi jer tako dobivate najbolje od oba svijeta: i velik volumen treninga kao i veliku aktivaciju motoričkih jedinica. Vidimo da je potrebno trening do otkaza staviti u ukupan kontekst treninga.
Zašto je volumen bitan?
Znanost nas upućuje na to da će treniranje većim volumenom polučiti bolje rezultate nego trening s manjim.
James W. Krieger (2010.) napravio je meta analizu (statistička tehnika kojom se uspoređuju rezultati nekoliko različitih studija) u kojoj je utvrđivao razlike između treninga s jednom serijom po vježbi i treninga koji je podrazumijevao više serija po vježbi. Rezultati su pokazali da su efekti treninga bili za 40% bolji kod ispitanika koji su radili veći volumen, odnosno više serija po vježbi.
Volumen je vodeći faktor koji će određivati efikasnost treninga i zbog toga je potrebno pažljivo manipulirati takav tip treninga s obzirom na to da može imati veliki utjecaj na ukupan volumen.
Trening velikog volumena dovodi do više mišićnih oštećenja, većeg metaboličkog odgovora i više vremena pod napetošću (engl. time under tension).
Upravo zbog toga je potrebno fokus prebaciti na progresivno povećanje volumena a ne na trening do otkaza. Važno je naglasiti da trening do otkaza nije nužno loš. Trening do otkaza bi se generalno trebao raditi na izolacijskim vježbama jer takav trening nije s velikom dozom rizika.
Uraditi seriju triceps ekstenzije do otkaza neće nakupiti umori i neće biti rizično kao izvedba neke kompleksne vježbe. Uraditi seriju mrtvog dizanja s 8 RM do otkaza nije najsigurnija opcija jer i opasnost od ozljede u takvim vježbama puno veća.
Trening do mišićnog otkaza puno je sigurniji na izolacijskim nego na kompleksnim vježbama.
Zamjene za trening do otkaza
Uz to važno je naglasiti da trening do otkaza nije jedini način kako postići maksimalnu aktivaciju motoričkih jedinica. Ako trenirate s 80-85% 1RM već postižete maksimalnu aktivaciju tih jedinica. Trening s većim postotkom ne povećava aktivaciju jedinica već brzinu njihovog aktiviranja, i tako dovodi do povećanje proizvodnje sile.
Uz to rad koji uključuje više serija dovest će do aktivacije motoričkih jedinica, s obzirom na to da se određena vlakna umaraju te dovode do aktivacije drugih vlakana kako bi proizvodili potrebnu silu.
Znanost
Meta analiza od Davies i sur. (2015) istraživala je efekte treninga do otkaza. U njihov pregled radova bilo je uključeno 8 radova, od koji je u 4 volumen bio kontroliran, dok u preostale 4 nije bio kontroliran. Trening koji nije uključivao serije do otkaza doveo je do 0,6-1,3% većeg povećanja jakosti nego trening do otkaza. Ta poboljšanja nisu značajna i može se tvrditi da se jednaka poboljšanja u jakosti mogu postići i s treningom koji ne uključuje serije do otkaza.
Istraživači u svom zaključku navode da trening do otkaza može biti i kontraproduktivan s obzirom na to da povećava rizik od ozljeda i pretreniranosti. Te da bi se trebao pravilno periodizirati u određenom programu.
Za kraj cilj je dati nekoliko praktičnih preporuka koje možete koristiti u svom treninga:
- Fokusirajte se na generiranja velikog voluemna treninga
- Serije do otkaza koristite na posljednjoj seriji za pojedinu vježbu
- Serije do otkaza uključite u periodizirani program i nemojte ih raditi svaki trening/tjedna
- Češće izvodite serije do otkaza na izolacijskim vježbama nego na kompleksnim s obzirom na to je i potencijalni rizik manji
Literatura
- Krieger, James W. (2010) Single vs. Multiple Sets of Resistance . Exercise for Muscle Hypertrophy: A Meta-Analysis. Journal of Strength & Conditioning Research. April 2010 – Volume 24 – Issue 4 – pp 1150-1159
- Davies T, Orr R, Halaki M, Hackett D. Effect of Training Leading to Repetition Failure on Muscular Strength: A Systematic Review and Meta-Analysis. Sports Med. 2016 Apr; 46(4) :487-502.
Autor bloga
Jozo Grgić, mag. cin.
Magistar kineziologije s umjerenjem iz kondicijske pripreme sportaša i doktorand na Victoria University u Melbourneu. Autor je utjecajnih svjetskih znanstvenih i stručnih radova u području kineziologije s fokusom na mišićnu hipertrofiju i utjecaj kofeina na sportsku izvedbu. Od 2015. godine zaposlen je na Fitnes učilištu.
Povezani blogovi
-
Najgori fitnes savjet: „Ako ja to mogu, možeš i ti“
U moru savjeta koje možete potražiti na mrežama ili škakljivim kanalima teretana (poznatijima kao bro science) ima zaista svega i svačega. Od nekih za...
23 September, 2024 -
Zašto ideja o radu sa starijim osobama UOPĆE NIJE loša ideja?
Loša je ta da svi starimo i, nažalost, ne možemo to nikako zaustaviti. No, da ubacimo malo pozitive - dobra vijest je da nikad nećemo biti mlađi ne...
03 June, 2024 -
Trening za vrijeme menstrualnog ciklusa
Mjesečnica, poznata i kao menstruacija, predstavlja prirodni ciklus s kojim se žene susreću svakog mjeseca. Za mnoge od nas, ovo je vrijeme obilježeno...
14 March, 2024