fbpx

Olimpijsko dizanje

Teškoatletska disciplina koja u zadnje vrijeme sve više plijeni pažnju kako rekreativnim vježbačima, tako i profesionalnim sportašima. Olimpijsko dizanje utega polako izlazi iz onih margina “samo za odabrane” i upravo popularizacijom nekih disciplina kao što su CrossFit dolazi do jedne ekspanzije ovoga sporta, no time i do velikog neznanja prvenstveno trenera koji provode takve programe ali nisu prošli cikluse takvog tipa treninga i naravno individualaca koje svoje znanje traže isključivo po YouTube kanalima. No, svijet Olimpijskog dizanja utega zaista može biti jako zanimljiv i izazovan ukoliko ga krenemo vježbati po nekim osnovnim principima treninga kao što su pravilna adaptacija, kontinuiranost treninga, progresivnost opterećenja treninga, valovitost opterećenja treninga, metodički principi i ono što je zapravo najvažnije je nadzor stručne osobe koja će sve to primijeniti.

Trenutno, postoje trendovi vježbanja koji se svako malo mijenjaju, kako u svijetu fitnessa pa tako i u ozbiljnijem kondicijskom pripremanju sportaša. Ono što je zanimljivo da primjena Olimpijskog dizanja utega ostaje nepromijenjena već desetljećima, potpuno identičnih metoda rada davajući odlične sportske rezultate u svim sportskim granama i danas. Možemo reći da ga zato i zovu kraljevskom vještinom naše struke, pogotovo ako primarno razvijamo eksplozivnu snagu. Da li ćete se početi baviti ovim sportom ili ćete kao trener Olimpijsko dizanje implementirati u Vaš rad, to ćete odlučiti Vi, ali prije toga potrebno je proći dobru i stručnu edukaciju te stjecati iskustva kroz vlastiti napredak.

Olimpijski biatlon

Kroz edukacijski proces, kontinuirano shvaćanje principa i mehanike olimpijskih dizanja ostaje važna komponenta razvoja tehnike i treniranja iste. Temeljna načela trzaja, nabačaja i izbačaja su sveobuhvatna, iako je svaka tehnika izražena na svoj osobit način. Opisati ih kroz najjednostavniji mogući način; oba lifta koriste generiranje sile od tla kako bi ubrzali uteg prema gore, a zatim upotrijebiti silu protiv inercije utega kako bi dizač pravovremeno i brzo ušao pod uteg u poziciju sjeda odnosno konačne pozicije za ustajanje.

Prema napisanom, Olimpijski biathlon sadržava dvije discipline, a to su TRZAJ i IZBAČAJ (nabačaj i izbačaj). Trzaj je prva od dvije tehnike u natjecateljskom dijelu Olimpijskog dizanja utega u kojem se uteg diže od poda iznad glave u jednom kontinuiranom pokretu, dok je nabačaj tehnika u kojoj se uteg podiže od poda jednim pokretom na ramena do pozicije iznad glave na opružene ruke koji se naziva izbačajem.

U početnoj fazi trzaja ili nabačaja, dizač generira mišićnu silu s nogama i kukovima od tla, podižući i ubrzavajući uteg prema gore. Kada dizač dosegne maksimalnu ekstenziju tijela i upravo zbog toga više nema uporište o tlo, te je uteg dosegnuo najveću moguću brzinu, dizač počinje ulaziti pod uteg u sijed. Zadnja faza bi zapravo trebala biti najlakša ukoliko dizač nema problema sa snagom jer slijedi ustajanje i fiksacija utega.

Klasifikacija vježbi i terminologija

U dizanju utega razlikujemo dvije osnovne grupe vježbi: klasične i pomoćne. U klasične vježbe, koje se nalaze u programu natjecanja, ubrajamo trzaj i izbačaj utega. Pomoćne se pak, ovisno o namjeni, dijele na specijalne i na vježbe opće razvijajućeg karaktera. Pomoću specijalnih vježbi usavršavaju se elementi tehnike klasičnih vježbi, ali i razvijaju određene motoričke kvalitete: snaga, brzina, fleksibilnost, izdržljivost itd. Vježbama općeg razvijajućeg karaktera povećava se opća fizička pripremljenost dizača utega, razvijaju njegove voljne kvalitete, povećava motiviranost na treninzima i slično.
Terminologija u dizanju utega predstavlja skup naziva koji objašnjavaju specifične pojmove u ovom sportu. Točna i jasna terminologija povećava kvalitetu pedagoškog rada sa dizačima utega. Svima nam je jasno i poznato da je teško objasniti pokret ako za njega ne postoji točna i kratka definicija. Stoga jedino točna terminologija pomaže pravilnom generaliziranju obuke u dizanju utega.

Vježbanje s opterećenjem

Svaka vježba s opterećenjem ima svoje biomehaničke osobine, a uslijed toga i specifična biološka djelovanja na organizam. Pri vježbanju s utezima većeg opterećenja u rad je uključen veliki broj mišićnih jedinica. Snažne kontrakcije mišića stimuliraju anaboličke procese u njima, što za posljedicu ima hipertrofiju skeletne muskulature, a to ujedno predstavlja biološko prilagođavanje. Ono omogućuje lakše i brže izvođenje pokretačkih radnji, pri čemu se hipertrofirani mišići mogu usprotiviti značajnim opterećenjima. Lokomocijama upravljaju svi dijelovi živčanog sustava, i periferni i centralni. Po mišljenju mnogih autora upravljanje pokretima uvjetuje najvećim dijelom aktivnost centralnog živčanog sustava.

Na kraju možemo zaključiti da svaka vježba s opterećenjem posjeduje određene biomehaničke osobine te na svoj način djeluje na organizam sportaša.Više o metodici, planiranju i programiranju, biomehaničkim i kinematičkim karakteristikama teškoatletskih vježbi vidjet ćemo tokom nastave na Fitnes učilištu.

Literatura

1. Zemunik, B. (1985). Dizanje utega. Zagreb

2. Everett, G. (2014). Olympic Weightlifting, A Complete Guide for Athletes & Coaches, Second Edition

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Marija Jurina, mag. cin.

Magistra kineziologije sa usmjerenjem fitnes. Od početka studija je demonstrator na kolegiju Aerobika te se uz studij usavršava na raznim fitnes konvencijama i kongresima u Hrvatskoj i izvan granica te radeći u fitnes centrima. Nakon što je diplomirala dobiva naziv vanjskog suradnika na Kineziološkom fakultetu za aerobiku i grupne programe, Stručnom studiju za izobrazbu trenera u Zagrebu te predavača na Fitnes učilištu na odjelu za edukaciju instruktora grupnih programa uz glazbu. Privatni trener, trener raznih grupnih programa te certificirani WalkExercise, TRX i FloDance trener sa praktičnim iskustvom jedanaest godina.

Povezani blogovi