Teškoatletska disciplina koja u zadnje vrijeme sve više plijeni pažnju kako rekreativnim vježbačima, tako i profesionalnim sportašima. Olimpijsko dizanje utega polako izlazi iz onih margina “samo za odabrane” i upravo popularizacijom nekih disciplina kao što su CrossFit dolazi do jedne ekspanzije ovoga sporta, no time i do velikog neznanja prvenstveno trenera koji provode takve programe ali nisu prošli cikluse takvog tipa treninga i naravno individualaca koje svoje znanje traže isključivo po YouTube kanalima. No, svijet Olimpijskog dizanja utega zaista može biti jako zanimljiv i izazovan ukoliko ga krenemo vježbati po nekim osnovnim principima treninga kao što su pravilna adaptacija, kontinuiranost treninga, progresivnost opterećenja treninga, valovitost opterećenja treninga, metodički principi i ono što je zapravo najvažnije je nadzor stručne osobe koja će sve to primijeniti.

Trenutno, postoje trendovi vježbanja koji se svako malo mijenjaju, kako u svijetu fitnessa pa tako i u ozbiljnijem kondicijskom pripremanju sportaša. Ono što je zanimljivo da primjena Olimpijskog dizanja utega ostaje nepromijenjena već desetljećima, potpuno identičnih metoda rada davajući odlične sportske rezultate u svim sportskim granama i danas. Možemo reći da ga zato i zovu kraljevskom vještinom naše struke, pogotovo ako primarno razvijamo eksplozivnu snagu. Da li ćete se početi baviti ovim sportom ili ćete kao trener Olimpijsko dizanje implementirati u Vaš rad, to ćete odlučiti Vi, ali prije toga potrebno je proći dobru i stručnu edukaciju te stjecati iskustva kroz vlastiti napredak.

Olimpijski biatlon

Kroz edukacijski proces, kontinuirano shvaćanje principa i mehanike olimpijskih dizanja ostaje važna komponenta razvoja tehnike i treniranja iste. Temeljna načela trzaja, nabačaja i izbačaja su sveobuhvatna, iako je svaka tehnika izražena na svoj osobit način. Opisati ih kroz najjednostavniji mogući način; oba lifta koriste generiranje sile od tla kako bi ubrzali uteg prema gore, a zatim upotrijebiti silu protiv inercije utega kako bi dizač pravovremeno i brzo ušao pod uteg u poziciju sjeda odnosno konačne pozicije za ustajanje.

Prema napisanom, Olimpijski biathlon sadržava dvije discipline, a to su TRZAJ i IZBAČAJ (nabačaj i izbačaj). Trzaj je prva od dvije tehnike u natjecateljskom dijelu Olimpijskog dizanja utega u kojem se uteg diže od poda iznad glave u jednom kontinuiranom pokretu, dok je nabačaj tehnika u kojoj se uteg podiže od poda jednim pokretom na ramena do pozicije iznad glave na opružene ruke koji se naziva izbačajem.

U početnoj fazi trzaja ili nabačaja, dizač generira mišićnu silu s nogama i kukovima od tla, podižući i ubrzavajući uteg prema gore. Kada dizač dosegne maksimalnu ekstenziju tijela i upravo zbog toga više nema uporište o tlo, te je uteg dosegnuo najveću moguću brzinu, dizač počinje ulaziti pod uteg u sijed. Zadnja faza bi zapravo trebala biti najlakša ukoliko dizač nema problema sa snagom jer slijedi ustajanje i fiksacija utega.

Klasifikacija vježbi i terminologija

U dizanju utega razlikujemo dvije osnovne grupe vježbi: klasične i pomoćne. U klasične vježbe, koje se nalaze u programu natjecanja, ubrajamo trzaj i izbačaj utega. Pomoćne se pak, ovisno o namjeni, dijele na specijalne i na vježbe opće razvijajućeg karaktera. Pomoću specijalnih vježbi usavršavaju se elementi tehnike klasičnih vježbi, ali i razvijaju određene motoričke kvalitete: snaga, brzina, fleksibilnost, izdržljivost itd. Vježbama općeg razvijajućeg karaktera povećava se opća fizička pripremljenost dizača utega, razvijaju njegove voljne kvalitete, povećava motiviranost na treninzima i slično.
Terminologija u dizanju utega predstavlja skup naziva koji objašnjavaju specifične pojmove u ovom sportu. Točna i jasna terminologija povećava kvalitetu pedagoškog rada sa dizačima utega. Svima nam je jasno i poznato da je teško objasniti pokret ako za njega ne postoji točna i kratka definicija. Stoga jedino točna terminologija pomaže pravilnom generaliziranju obuke u dizanju utega.

Vježbanje s opterećenjem

Svaka vježba s opterećenjem ima svoje biomehaničke osobine, a uslijed toga i specifična biološka djelovanja na organizam. Pri vježbanju s utezima većeg opterećenja u rad je uključen veliki broj mišićnih jedinica. Snažne kontrakcije mišića stimuliraju anaboličke procese u njima, što za posljedicu ima hipertrofiju skeletne muskulature, a to ujedno predstavlja biološko prilagođavanje. Ono omogućuje lakše i brže izvođenje pokretačkih radnji, pri čemu se hipertrofirani mišići mogu usprotiviti značajnim opterećenjima. Lokomocijama upravljaju svi dijelovi živčanog sustava, i periferni i centralni. Po mišljenju mnogih autora upravljanje pokretima uvjetuje najvećim dijelom aktivnost centralnog živčanog sustava.

Na kraju možemo zaključiti da svaka vježba s opterećenjem posjeduje određene biomehaničke osobine te na svoj način djeluje na organizam sportaša.Više o metodici, planiranju i programiranju, biomehaničkim i kinematičkim karakteristikama teškoatletskih vježbi vidjet ćemo tokom nastave na Fitnes učilištu.