Znate li koji je broj rezultata koji se dobije kada se u Google upiše Functional Movement Screen? 443.000. Zanimljiv podatak koji ukazuje na popularnost baterije testova koje se danas koriste diljem svijeta, iako ne dijele svi oduševljenje istom.
Što je uopće taj FMS? Prema Cooku: „FMS služi kao alat za kontrolu rizika.” (1). Njegova uloga je otkrivanje ograničenja u obrascima pokreta te uočavanje asimetrija između strana tijela. Autor navodi da FMS nije dijagnostički sistem, već služi za utvrđivanje minimalnih standarda za obrasce pokreta kod aktivne populacije (1). Kao takav ima veliku praktičnu primjenjivost kod većine trenera i fitnes profesionalaca.

O FMS-u
Znanstvenoj zajednici FMS je predstavljen 1997. kroz dva članka. Gray Cook ga je naknadno jasnije opisao u svojoj knjizi Athletic Body in Balance (2). Detaljna verzija s uputama pojavila se u knjizi Movement.  Sastoji se od sedam individualnih testova: duboki čučanj, prekorak preko prepone, iskorak na liniji, test mobilnosti ramena, sklek, aktivno podizanje noge i rotacijska stabilnost u jednonožnom uporu klečećem.
Za svaki test daju se ocjene od 0 do 3. Ako je uočena bol, daje se ocjena 0, ako ispitanik ne može izvršiti zadatak – 1, ako je zadatak izvršen uz određenu kompenzaciju – 2 te ocjena 3 za pravilnu izvedbu. (2)
Kod pet testova (osim skleka i dubokog čučnja) zadatak se izvodi na obje strane tijela te se daje niža ocjena ako je jedna strana lošija od druge (npr. 2 za lijevu i 3 za desnu stranu kod iskoraka na liniji čini ukupnu ocjenu 2) s time da se bilježe te asimetrije. Maksimalan mogući rezultat je 21, minimalan 7, a kod većine populacije rezultat je između 13 i 15. (2)
Kod ispravljanja grešaka, preporuka je da se kreće od testova u kojima je rezultat 0 pa 1 te se nastavi s asimetrijama (1).

Istraživanja
FMS je stekao veliku popularnost tijekom posljednjih godina a s njom i kritike. Ipak, da ne bi prezentirali informacije koje su subjektivne našim dojmovima idemo pogledati što nam znanost kaže na tu temu. Grupa autora je 2014. godine u časopisu Journal of Strength & Conditioning Research objavila pregledni rad koji se sastojao od 33 publikacije koje su zadovoljavale kriterije za uključenje (3).

Autori su prezentirali sljedeće zaključke o FMS-u:

• Broj izvedenih testiranja važniji je nego broj godina radnog iskustva. Preporučuje se preko 100 mjerenja za visoku razinu standardizacije.
• Bolje je procjenjivati i donositi zaključke za svaki od 7 testova posebno nego na temelju ukupnog broja bodova.
• Osobe koje imaju rezultat manji od 14 imaju povećan rizik od ozljeda.
• Nema čvrstih dokaza da bolji rezultat u FMS-u znači bolju situacijsku uspješnost tj. bolji sport-specifičnu izvedbu.
• Primjena FMS-a treba biti u skladu sa specifičnim zahtjevima pojedinca i njegovog sporta
• FMS može biti odgovarajući početak mišićno-koštanog uvida i analize pokreta kod pojedinaca sa slabijom ili umjerenom motoričkom kontrolom, dok bi za vrhunske sportaše trebalo primijeniti sofisticiranije metode (3). Drugim riječima, ako ste osobni trener i većinom radite s rekreativcima, FMS vam može biti od velike koristi u planiranju i programiranju treninga.

U idućem preglednom radu (ujedno i meta-analizi), Bonazza i suradnici (4) odlučili su pretražiti dostupna istraživanja te utvrditi koliko efikasno FMS može predvidjeti ozljede.
Nakon pretraživanja literature, 11 studija je odgovaralo kriterijima pouzdanosti. Od toga njih 6 je bilo obuhvaćeno analizom te je dobiven zaključak da test ima odličnu pouzdanost, tj. kada se mjeri više puta od strane istog mjeritelja, ili čak i više njih, rezultati su slični. Devet studija odgovaralo kriterijima kvalitete predviđanja ozljeda – sve su uključene u analizu te je utvrđeno da ispitanici koji imaju rezultat manji od 14 imaju 2.74 puta veće šanse za mišićno-koštanu ozljedu u odnosu na one koji ostvare veći rezultat. (4)

Chris Beardsley nam je u svom detaljnom preglednom radu istaknuo povezanost FMS-a sa sljedećim faktorima:

1. Faktori koji utječu na uspjeh u testu

• spol: nema značajnih razlika (po većini ispitivača)
• dob: negativna korelacija s porastom godina
• stupanj tjelesne aktivnost: viši stupanj tjelesne aktivnost povezan s boljim rezultatom u testu
• posturalna stabilnost i ravnoteža: provođen test BESS (Balance Error Scoring System), nisu utvrđene značajne poveznice između testova
• BMI: veći BMI znači manji rezultat na testu (uz iznimke)
• prijašnje ozljede: bez poveznice s rezultatom
• poremećaji u obrascu disanja: loš rezultat na testu znači značajno veću šansu za lošiji rezultat u FMS-u
• natjecateljska sezona (košarka): ukupan rezultat bez promjene, poboljšanje kod čučnja i iskoraka, no pogoršanje kod aktivnog podizanja noge i rotacijske stabilnosti u jednonožnom uporu klečećem.

2. Pouzdanost

• jedan mjeritelj za isti test u više navrata (eng. intra-rater): visoka pouzdanost
• više mjeritelja za isti test (eng. inter-rater): visoka pouzdanost
• ponovljeni test (eng. test-re-test): manje pouzdan, bolja izvedba ispitanika nakon naučenosti testa.

3. Valjanost

• loša konstrukcijska valjanost (mjeri li test ono što treba mjeriti – u ovom slučaju kompenzatorne obrasce pokreta),
• loša kriterijska valjanost (usporedba testa s kriterijskom referencom),
• loša sadržajna valjanost (proporcionalno zastupljeni svi predmeti mjerenja) i u kontekstu prevencije ozljeda i efikasnosti pokreta,
• loša konkurentska valjanost (korelacija s ostalim sličnim testovima) i u kontekstu prevencije ozljeda i efikasnosti pokreta.

4. Prevencija ozljedaIspitanici koji ostvare rezultat manji od 14 imaju veće šanse za ozljedu (uz određene varijacije u studijama).

      5. Predviđanje uspjeha u aktivnosti
Nema povezanosti s uspjehom u zadacima tipa sprinta, brze promjene smjera ili trčanja.

Zaključak

Prema Markoviću, principi funkcionalnog pokreta su: pokretljivost zglobova i fleksibilnost mekog tkiva, centriranost zglobova i kralježnice, pravilan obrazac disanja, dobra kinestezija i propriocepcija te u konačnici integracija ta četiri principa u obrazac pokreta (motorički program) (6). Deficit koji se javlja kod FMS-a je nemogućnost utvrđivanja problema specifičnog principa što može dovesti do pogrešnih preporuka za rad. Iz navedenih podataka možemo zaključiti da FMS može biti dobar test za odabir vježbi kada su u pitanju rekreativci i početnici te kao pomagalo za predvidjeti  rizik od ozljeda, no ako želimo kvalitetniji i stručniji rad, morat ćemo posegnuti za drugim alatima.