Terminologija u kineziologiji i fitnesu je često veoma zbunjujuća. Tako smo svjedoci, da neki od autora pod funkcionalne sposobnosti navode aerobnu sposobnost i anaerobne kapacitete, dok drugi autori pod funkcionalne sposobnosti ubrajaju funkcionalni fitnes. Odnosno, fitnes koji pruža izrazito velika poboljšanja u više parametara svakodnevnog života. Isti zbunjujući faktor javlja se i u razmatranju vrsta mišićnih kontrakcija, odnosno postavlja se pitanje da li se naziv –kontrakcija- može koristiti u opisivanju svih faza pokreta.

KONTRAKCIJA ILI AKCIJA?

Dakle, mišićna kontrakcija odnosi se na skraćivanje mišićnih vlakana. Aktin i miozin su mišićne niti koje se kontrahiraju (skrate) kada nastupi podražaj. To skraćivanje mišićnih vlakana događa se tijekom koncentrične faze, dok tijekom ekscentrične faze dolazi do izduživanja mišićnih vlakana. Naziv koncentrična kontrakcija je točan, iako sam naziv koncentrično označava skraćivanje mišićnih vlakana. Iz tih razloga naziv kontrakcija nije naziv koji je potreban kada se opisuje faza savladavanja opterećenja jer se podrazumijeva da dolazi do kontrakcije mišića ako je riječ o koncentričnoj fazi. Puno točniji i primjereniji naziv bio bi mišićna akcija, odnosno koncentrična mišićna akcija.

U ekscentričnoj fazi mišić se izdužuje, dakle vlakna se ne kontrahiraju (skraćuju) već izdužuju. Iz tih razloga naziv ekscentrična kontrakcija nije primjeren jer spajanje ta dva pojma nije izvedivo. Dakle puno primjereniji naziv bio bih ekscentrična mišićna akcija.
Izometrička kontrakcija, označava istu duljinu. Ipak kut između zglobova ostaje isti a ne dužina mišića. I kod izometričke mišićne akcije dolazi do unutarnjih procesa zbog kojih se skrate mišićna vlakna, ali u veoma maloj mjeri. Naziv izometrička mišićna akcija je naziv koji opisuje blago skraćivanje mišićnih vlakana u kojim kut između zglobova ostaje isti. Dakle, dolazi do povećane produkcije sile ali pokret izostaje.

Naziv, izotonička mišićna akcija je naziv bi se trebao izbjegavati u potpunosti kada se opisuje ljudsko vježbanje, odnosno tjelesna aktivnost. Generalno, smatra se da je izotonička mišićna akcija, kontrakcija sa jednakom produkcijom sile kroz cijeli opseg pokreta. Ipak, gotovo je nemoguće da mišićna napetost ostaje ista dok dolazi do mijenjanja kuta između zglobova. Jednaka produkcija sile moguća je samo unutar veoma malog opsega pokreta kao i unutar veoma sporih uvjeta rada i na veoma kratki vremenski period, s obzirom na to da umor drastično smanjuje napetost. (Verkhoshansky, Siff, 2009.) Dakle, konstantan tonus mišića moguć je samo kad je mišić u opuštenom stanju, u stanju koje se naziva opušteni tonus mišića. Sve navedeno daje jasno do znanja da izotonička mišićna akcija se veoma rijetko događa i ne koristi se često kada je tjelesna aktivnost u pitanju.

Izokinetička akcija smatra se ona akcija kod koje je brzina konstantna. Ipak u pitanje se dovodi i takav termin, jer je veoma teško održati mišićnu akcija sa konstantnom brzinom kroz cijeli opseg pokreta. Kako bi se izveo bilo koji pokret iz mirovanja potrebno je ubrzanje, tako da konstantna brzina ne može postojati u pokretu u kojem se mišić kontrahira iz neaktivnosti i vraća se u početno stanje. Takav tip mišićne akcije može se održati samo kroz jedan dio opsega pokreta. Neki autor propagiraju trenažere kod kojih je moguće izvesti izokinetičku mišićnu akciju kroz određeni opseg pokreta, zbog cilja postizanja maksimalne mišićne napetosti. Istraživanja pokazuju da je sila i rotacijska sila (engl. torque) puno manja kod takvih trenažera i iz tih razloga nisu preporučljivi za trening maksimalne jakosti.

KVAZI-IZOMETRIČKA KONTRAKCIJA

Značenje riječi kvazi je: nalik na, donekle, skoro. Prema Siff i Verkhoshansky (2009.), savladavanje submaksimalnih i maksimalnih opterećenja uvjetuje da se opterećenje savladava veoma sporo i takva vrsta mišićne akcije je dinamička izometrička akcija, koja ima naziv kvazi-izometrička kontrakcija. Ovakvo odstupanje u nazivu ističu kao nužno zbog toga što krivulje sile-brzine pri maksimalnim opterećenjima značajno odstupaju od krivulje koja se događa pri većim brzinama. Izometričke akcije se događaju u statičkim načinima rada, dok kvazi-izometričke se odvijaju u dinamičkim uvjetima kroz cijeli opseg pokreta. Kvazi-izometrička kontrakcija može se odvijati u ekscentričnoj i koncentričnoj fazi (ekscentrična kvazi-izometrička mišićna akcija i koncentrična kvazi-izometrička mišićna akcija). Takve kontrakcije su veoma važne u treningu maksimalne jakosti. Kvazi-izometrička mišićna akcija je prirodna posljedica treninga sa submaksimalnim i maksimalnim opterećenjem, i nije potrebno nastojati proizvesti takvu vrstu kontrakcije jer je ona neizbježna pri navedenom opterećenju.