U literaturi postoji nekoliko teorija koje govore o motoričkom razvoju djece predškolske dobi. Jedna od tih teorija, meni osobno najdraža, može se preslikati i na cijeli životni vijek pojedinca – to je teorija-model motoričkog razvoja u obliku pješčanog sata (1).

Prema ovoj teoriji, da bismo lakše razumjeli što se to događa s čovjekom tokom starenja, možemo ga promatrati kao pješčani sat. U prvom periodu života sat se puni pijeskom, odnosno, čovjek se razvija i napreduje u motoričkim, funkcionalnim i ostalim sposobnostima. Količina pijeska u satu ovisi o nasljeđu, ali i o okolini, odnosno načinu našega života, tjelesnoj aktivnosti i prehrani. U određenom periodu života dolazimo do točke kada će se sat okrenuti i pijesak će početi „otjecati“ iz sata. Taj proces možemo poistovjetiti sa starenjem.

Drugim riječima, pri rastu i razvoju sve tjelesne, psihološke i socijalne sposobnosti kreću se od nekog početka do svojih maksimalnih vrijednosti, dok u starenju te iste vrijednosti kreću od svog „maksimuma“ (koji se razlikuje od osobe do osobe) prema nižim vrijednostima, da bi naposljetku potpuno nestale.

Otjecanje pijeska iz našega sata ne može se zaustaviti, ali se brzina njegova otjecanja može usporiti životnim navikama. Iako bi se neki sada mogli „izvlačiti“ i za način i brzinu svog starenja kriviti nasljeđe, ono ima samo trećinu udjela pri samom starenju (2), dok jednu od ključnih uloga „igraju“ upravo tjelesna aktivnost i vježbanje.

Kako tjelesna aktivnost i vježbanje utječu na količinu pijeska u našem „satu“?

Ljudi koji nisu tjelesno aktivni do svoje 90. godine života izgubiti će gotovo 70% svojih funkcija, dok će ljudi koji su redovito tjelesno aktivni izgubiti oko 30% svojih funkcija do te dobi (3). Zvuči nevjerojatno?

Evo jednog primjera… Vjerujem da ste čuli za pojmove biološka i kronološka dob. Koja je razlika između njih?

Kronološka dob podrazumijeva točan broj godina koje smo proživjeli tokom svoga života, odnosno broj svjećica na torti koje gasimo svake godine (pod time mislim na točan, a ne na onaj proizvoljno „umanjeni“ broj svjećica). J

Biološka dob se pak odnosi na našu fiziološku dob. Ona je odraz našeg zdravlja te funkcije tkiva i organa (4) i to je ustvari ona dob koja bi nas trebala zanimati puno više od kronološke dobi.

Na biološku dob utječe više faktora, a jedan od njih je definitivno tjelesna aktivnost i vježbanje. Istraživanja su pokazala da osobe koje vježbaju 150 minuta tjedno imaju markere starenja devet godina mlađe u odnosu na osobe koje provode sjedilački način života (5).

Razlika nije neznatna…

Ne znam za Vas, ali ja bih u starijoj dobi voljela funkcionirati i osjećati se kao da sam 10 godina biološki mlađa nego što ću to biti kronološki. 🙂

Vjerujem da ste i vi, laički gledano, barem nekoliko puta tokom života susreli osobe koje su Vam se činile puno mlađe nego što je to njihova kronološka dob, kao i osobe koje su vam djelovale puno starije od njihove kronološke dobi (tzv. „mladi starci“). U ovome kontekstu, čini se da ona rečenica koju često koristimo – „godine su samo broj“ ima nekog smisla. 🙂

Osobe koje su aktivnije, sporije gube „pijesak“ iz svoga „sata“, dok je kod neaktivnih osoba taj proces podosta brži.

Literatura

1. Gallahue, D.L., Ozmun, J.C., Goodway, J. (2012). Understanding motor development: infants, children, adolescents, adults. New York: McGraw-Hill Higher Education, London: McGraw-Hil.
2. Creagan, E.T. (2005). Klinika Mayo – o zdravom starenju. Medicinska naklada, Zagreb, 2005.
3. Dahm, D., Smith, J. (2010). Klinika Mayo – Tjelovježba za svakoga. Medicinska naklada, Zagreb 2010.
4. Reem, A. (2023). Difference between Chronological and Biological Age: Reverse Your Aging. Pristup on-line: https://www.healthylongevity.clinic/blog/chronological-vs-biological-age-difference.
5. Tucker L. A. (2017). Physical activity and telomere length in U.S. men and women: An NHANES investigation. Preventive Medicine. 2017; 100:145-51.
6. HZZO (2012). Izvješće o stopi bolovanja na teret HZZO-a (Stopa 2) prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti u RH za razdoblje siječanj – srpanj 2012. godine. Pristup on-line: https://hzzo.hr/wp-content/uploads/2016/10/web_stopa2_MKB_072012.pdf.