U novom stoljeću sve je veći utjecaj tehnologije na svakodnevni život čovjeka. Brojna otkrića i dostignuća omogućila su praćenje i analizu brojnih procesa u organizmu.
Navedeno je nadalje uvelike unaprijedilo mogućnosti liječenja i podiglo kvalitetu života te mnogi smatraju da život na planetu nikad nije bio bolji. S druge strane, globalno zagrijavanje i trenutna pandemija za druge ne zvuče baš najbolje.

Što se tiče definicije zdravlja, ona je i dalje ista:
„Zdravlje je stanje kompletnog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći.” (1)

Dojma sam da većina ljudi obično misli na zdravlje kad se razbole, a prevencija nije baš visoko na listi prioriteta. I tu dolazimo do problema na koji ću se fokusirati kroz ovaj blog.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije udio pretilih ljudi i dalje raste (2), a smanjenje tjelesne neaktivnosti također ne ide u željenom smjeru. (3) Vodeći uzrok smrti u svijetu su i dalje kardiovaskularne bolesti, a tendencija je da se zbog navedenih razloga smanjuje i životni vijek unatoč svim dostignućima.
Možemo li za to kriviti okolinu ili bi prvo trebali krenuti od sebe? Nisam sklon etiketirati društvene mreže ili urbanizaciju kao glavne krivce. Smatram da nam moderno doba sa svim tehnološkim otkrićima olakša život, a da je na nama kako (i kada) ćemo navedeno koristiti. Neki se ulijene i krive navedeno za svoje probleme, dok neki iskoriste navedeno i još više podignu kvalitetu života iskorištavajući sve blagodati tehnologije. Brojne bolesti se mogu uvelike prevenirati kvalitetnim životnim stilom!

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka 4 odrasla osoba u svijetu je nedovoljno tjelesno aktivna (barem 150 min umjerene ili 75 min žustre tjelesne aktivnosti tjedno). (4)

U Hrvatskoj je preko 80% populacije nedovoljno aktivno (5), a nedavno su objavljeni i podaci za osmogodišnjake koji ukazuju da svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo (6), a poznato je da se navedeno često prenosi i u odraslu dob.

U skladu s optimističnim najavama Yuvala Noaha Hararia o mogućnostima produživanja prosječenog ljudskog vijeka na preko 120 godina, smatram da će pojedinci koji žele doživjeti (i proživjeti) duboku starost kao pokretna bića za neizostavnu stavku svakodnevno u životni stil uklopiti tjelesno vježbanje, kvalitetnu prehranu i adekvatan odmor.
U prilog tome, za kraj, naveo bih jedan odličan prikaz o tome kako se prioriteti po pitanju zdravlja i novca mijenjaju s godinama. Istraživanje je provedeno na preko 2000 odraslih ljudi u Velikoj Britaniji starijih od 15 godina, a ispitanici su upitani: „Što bi vas više usrećilo, da udvostručite prihode ili da imate bolje zdravlje?“

Možemo vidjeti na prikazu da se prioriteti mijenjaju s godinama, stoga čuvajte zdravlje dok ga imate!

Filip Sabol, mag.cin.

Magistar kineziologije s usmjerenjem kondicijska priprema sportaša. Student poslijediplomskog doktorskog studija kineziologije na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.  Autor je utjecajnih znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje na velikom broju konferencija te usavršanja i radionica u području kineziologije. Filip ima višegodišnje iskustvo u vođenju individualnih i grupnih treninga te je koordinator edukacije i dio predavačkog tima Fitnes učilišta od 2017. godine.