Sebastijan Orlić je polaznik ranijih generacija koji je do tada već ostvario mnogo u svojoj poslovnoj i obrazovnoj karijeri. Još tijekom doktorskog studija je bio zaposlen na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije kao asistent, kasnije se zaposlio na institutu za istraživanje i razvoj farmaceutskih supstanci pri Pliva Hrvatska i odlučio upisati Fitnes učilište jer mu veliko zadovoljstvo pruža bavljenje sportom i fitnesom. Nas na Učilištu je oduševio svojim trudom i rezultatima te je primio posebnu titulu “Committed to excellence” koju dodjeljujemo polaznicima koji se istaknu u generaciji. Nekoliko njegovih blogova o prehrani možete naći upravo na našoj web stranici. Tu naravno Sebastijan nije stao, njegova izvrsnost se polako pretočila u vlastiti posao “Kvaliteta života”. Tako me zanimalo što se sve dogodilo od završetka njegove edukacije kod nas, kako se odlučio na vlastito poslovanje i čime se ono bavi te što savjetuje našim novim polaznicima za uspjeh.

1. Sebastijan, mnogo toga si realizirao od kad si završio edukaciju na Fitnes učilištu. Kao uvodno pitanje, što je to sve novo od našeg zadnjeg intervjua? 

Bok, Marija! Uf, toliko se toga desilo u zadnje tri i pol godine, pokušat ću biti sažet koliko god mogu. Nakon našeg intervjua povodom diplome na Fitnes učilištu početkom 2018. okrenuo sam profesionalno potpuno novu stranicu, napustio posao inženjera u institutu za istraživanje i razvoj farmaceutskih supstanci pri Pliva Hrvatska, a zatim upisao i završio edukaciju iz sportskog nutricionizma (Exercise Nutrition) pri kanadskoj instituciji Precision nutrition (PN).

Vrijeme koje je zatim uslijedilo je pokazalo da je kombinacija doktorata iz inženjerske kemije, diplome Fitnes učilišta za instruktora fitnesa u teretani te PN certifikata iz sportskog nutricionizma “paket” koji je mi je otvorio potpuno nove horizonte i prilike u poslovnom svijetu. Dijeleći iste vrijednosti i principe, prvenstveno znanstvenog pristupa i korištenja prirode kao inspiracije za dizajn proizvoda, započeo sam suradnju s austrijskom kompanijom za proizvodnju dodataka prehrani Lifecare Essentials Europe GmbH, u svojstvu zdravstvenog konzultanta (health consultant).

2. Predstavi podrobnije svoj projekt, posao koji si pokrenuo “Kvaliteta života”.

Kvaliteta života je ime obrta za poslovne usluge iz područja nutricionizma i fitnesa otvorenog lani u listopadu. Sintezom svih znanja iz gore-navedenih područja u kojima sam se educirao, a posebice s obzirom na to da je tema doktorske disertacije bila povezana s konceptom kvalitete života (quality of life), ime obrta se automatski nametnulo kao prirodno. Taj koncept mi je ostao poprilično nedorečen nakon doktorske disertacije, ali nakon dodatnih edukacija iz područja fitnesa i nutricionizma, sve je dobilo i veći smisao i mogućnost primjene u svakodnevnom životu.

Kvalitetu naših života između ostalih parametara definiraju dugovječnost (longevity) i vitalnost, a oboje je neraskidivo vezano uz dobru praksu prehrane i tjelesne aktivnosti. Znanstveni pristup navedenoj problematici se podrazumijeva, ipak sam “odgojen” kroz obrazovni sustav studijem i radom na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu tijekom diplomskog, pa doktorskog studija, te u “post-doc” periodu. Radom u farmaceutskoj industriji dobio sam neprocjenjivo iskustvo u području razvoja i proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstanci, što mi je jako pomoglo kasnije u industriji dodataka prehrani i potaknulo u smjeru otvaranja svog obrta.

3. Kako si odlučio da je pravo vrijeme za pokretanje vlastitog posla?

Nakon završenih dodatnih edukacija, radom u nutricionističkoj branši te situacije i okolnosti u istoj, otvorio se prostor i prilika za takav potez. Dobivanjem poticaja za samozapošljavanje to je definitivno bio najlogičniji i najprirodniji smjer za razvoj poslovanja, a posebice što samozapošljavanje i otvaranje obrta omogućava bavljenje baš svime što volim i za što sam obrazovan. To uključuje, osim primarnog rada u području dodataka prehrani, i prakticiranje trenerskog posla u aspektu fitnesa te nutricionističko savjetovanje sportaša i rekreativaca, bilo individualaca ili klubova.

Znanost suplementacije je jako progresivna, vjerujem i predosjećam da će se još puno toga zbilja bitnog za naše performanse i generalno zdravlje otkriti i proizvesti u periodu koji je pred nama.  Uz neizbježno razbijanje mnoštva mitova koji su prisutni, potrebna je dobra revizija svega što se danas stavlja na tržište i prodaje kao djelotvoran suplement. Ukratko, posla oko puno aspekata u ovom području definitivno ima ?.

4. Naveo si da radiš kao konzultant u području suplementacije prehrane. Što te najviše fascinira, zanima ili bi volio istražiti u području suplementacije?

Definitivno i suplementacija kao završni “touch” može utjecati na dugovječnost i kvalitetu života, stoga mi je taj aspekt očekivano najzanimljiviji i po mom mišljenju najperspektivniji. U tom svjetlu, za adaptogene (spojeve koji “poboljšavaju odgovor na stres” našeg organizma) i nootropike (poboljšanje kognitivnih sposobnosti te oporavak živčanog sustava) smatram da su “next big thing” u svijetu suplementacije. Naprednije kompanije su već krenule s takvim pristupom i asortimanom, ali većina još uvijek nije. Prostor i potencijal za nova istraživanja i saznanja u ovom području je ogroman.

Uz navedene “naprednije” suplemente koji su definitivno atraktivniji, spomenuo bih svakako i važnost onih “temeljnih”. Trebamo prvenstveno prehranom namiriti sve potrebe našeg organizma i eventualno zatim suplementacijom ispuniti “rupe” u našoj prehrani. Na ovom području se definitivno omega-3 masne kiseline i vitamin D ističu kao nutrijenti koje je najteže čak i kvalitetnom prehranom unijeti u količinama koje su nam potrebne za optimalnu funkciju organizma.

Masnu plavu ribu koja je praktički jedini količinski i kvalitetom pravi izvor za oba nutrijenta niti jedemo dovoljno kao populacija, niti bi ju trebali iz zdravstvenih razloga konzumirati više od 2x tjedno. Uz navedeno, i ekološki aspekt izlova ribe u komercijalne svrhe postaje sve veći problem današnjice.

Još uvijek aktualna COVID-19 pandemija je dodatno otvorila oči i znanstvenicima i medicinarima koliko je vitamin D zapravo ključan za imunitet, a do nedavno se ta veza praktički nije ni razmatrala. Ako ne živimo u blizini ekvatora, mi samo ljeti imamo dovoljno sunca za sintezu optimalnih količina vitamina D za našu funkciju i zdravlje. Suplementacija je u ostalom dijelu godine je toplo preporučena za sve koji ne žive unutar 37. paralela. Hrvatska je na cca 42-46…

5. Razbij jedan mit vezan uz prehranu i trening? 🙂

Ha-ha, ima ih more, ali evo jednog. To jest, 2 u 1! 😀

Kad smo kod uvijek aktualnog mršavljenja, vidim da se za famozni keto još uvijek drži jak mit o superiornosti ketogene prehrane naspram drugih režima postizanja kalorijskog deficita, dok je u sličnom svjetlu najnoviji marketinški trend da je pak intermittent fasting superiorniji drugim metodama. Ni jedno ni drugo nije istina.

Isto vrijedi i za navodne dodatne zdravstvene benefite tih protokola koji su mahom plod marketinškog izvrtanja teza i selektivnog tumačenja rezultata znanstvenih istraživanja (“cherry picking”). Keto se na žalost koristi naširoko u populaciji, a osim za određenu skupinu stanovništva (poput epileptičara), usudio bi se reći da na duge staze zdravstveno više šteti nego koristi. Daleko je ono što unesemo u tijelo tim protokolom udaljeno od nutrijenata koji nam stvarno trebaju za optimum funkcije našeg organizma. Ne želimo minimum već barem optimum!

A kad smo kod modernog intermittent fastinga (IF), mit je da taj koncept hranjenja sam po sebi podržava dugovječnost, tj. pogrešna je marketinška konstrukcija kako je IF=autofagija. Ta tvrdnja je jako “tanka”, naime priča je puno kompleksnija. Temeljno, ostvarena kalorijska restrikcija (deficit) je osnovni preduvjet za dugovječnost (znanstveno dokazano i potvrđeno), a nakon zadovoljenja tog aspekta brzina procesa autofagije u našim stanicama ovisi poprilično o čitavom nizu parametara, poput količinskog unosa proteina ili prakticiranja tjelesne aktivnosti.

Za zainteresirane detaljnije: Nismo nužno u deficitu samo time što ne jedemo 16, 18 sati, a također što je unos proteina prehranom viši, to autofagija kasnije “kreće”, točnije ubrzava. U fitnes industriji nerijetko pročitam da su sportaši i treneri na fastingu zbog autofagije, ali koliko ju treningom podržavaju, toliko podrškom u vidu unosa proteina od 2+ g/kg zapravo onemogućavaju taj proces. Ako mislite da ste u autofagiji samo iz činjenice što 16-ak sati ne konzumirate hranu, imam lošu vijest. Niste, ni blizu onoliko koliko se misli i priča. Autofagija je zapravo u tijeku i dok konzumiramo hranu, samo je tad sporija i nije “selektivna”. Ona značajno ubrzava samo u nekim okolnostima, a prehrana bogata proteinima, točnije visoka prisutnost aminokiselina u prehrani od kojih su građeni proteini nije jedna od njih. Još kad znamo kako je autofagija samo jedan od pet staničnih procesa povezanih s dugovječnošću, poprilično je jasno koliko je ta tvrdnja o navedenoj jednakosti nategnuta i plod selektivnog i nepotpunog tumačenja rezultata znanstvenih studija.

6. Kao “Committed to Excellence” polaznik, što bi savjetovao budućim polaznicima kako se istaknuti i kako ostvariti odlične rezultate na ispitu?

Kao i u svemu u životu, edukacija je br.1. Lakše je naravno ako se dođe s predznanjem i iskustvom na Učilište, ali definitivno nije neophodno. Uz učenje se sve nadoknadi, a znanjem se uvijek najljepše istaknuti. Fenomenalni profesori na Fitnes učilištu zasigurno će vas prepoznati kroz trud i angažman tijekom nastave. Diploma Fitnes učilišta je pokrenula proces totalne promjene u mom poslovnom životu, bit će mi iznimno drago ako nekome ovaj intervju pomogne ili ga potakne u istom smjeru.

Sretno!