fbpx

GMO hrana

U današnjem svijetu prehrambenih izazova, jedno od gorućih pitanja koje intrigira mnoge ljude jest genetski modificirana prehrana, poznata kao GMO. Sve češće, svjedoci smo rasprava koje podjeljuju mišljenja o sigurnosti i utjecaju GMO-a na naše zdravlje i okoliš. No, je li GMO prehrana zaista crna ovca u prehrambenoj industriji ili se iza ove kontroverze kriju potencijalne prednosti koje bi mogle promijeniti naš način prehrane i suočavanje s globalnim izazovima?

Razumijevanje koncepta genetski modificiranih organizama (GMO)

GMO (genetski modificirani organizam) je organizam, poput biljke ili životinje, čiji je genetski materijal namjerno izmijenjen putem biotehnoloških tehnika. To se postiže umetanjem gena iz jedne vrste u genetski materijal druge vrste, čime se postižu željene karakteristike kao što su otpornost na bolesti, veći prinos ili poboljšana nutritivna vrijednost. Cilj genetske modifikacije poboljšanje je poljoprivrede i prehrambene sigurnosti. Iako postoje kontroverze i zabrinutosti zbog potencijalnih utjecaja na okoliš i zdravlje, mjesta za zabrinutost za sada nema.

Koliko je hrana dobivena od GMO-a sigurna za ljudsko zdravlje?

Pitanje sigurnosti GMO-a (genetski modificiranih organizama) složeno je i kontroverzno. Sigurnost GMO-a za zdravlje ljudi i životinja te utjecaj na okoliš predmet je mnogih studija i rasprava u znanstvenoj zajednici. Dok pojedini znanstvenici tvrde da su GMO-i sigurni za ljudsko zdravlje i okoliš, drugi upozoravaju na potencijalne rizike (toksičnosti, alergije, kancerogenost, itd.).

U tijeku su intenzivni znanstveni napori kako bi se temeljito razumjele i predvidjele moguće posljedice GMO-a na ljude, životinje i okoliš.  Pišući ovaj članak naišla sam na bezbroj studija koje ne spominju izravnu štetu za ljude ni za zdravlje životinja kao posljedica konzumacije trenutno dostupne GM hrane. Znanstvenici ističu kako i dalje nisu poznati dugoročni učinci genetski modificirane hrane na zdravlje ljudi i životinja, a kao jedino ispravno rješenje predlažu daljnje istraživanje  utjecaja dugoročne konzumacije takve hrane  na zdravlje ljudi, životinja  i okoliša. Kao osnovno pravilo potrošača izdvajaju važnost vidljivog označavanja takvih proizvoda čime se potrošačima nudi opcija.  (1)

Kontinuitet genetskog križanja kroz povijest

Selekcija biljaka provodi se već tisućama godina. Ljudi su primijetili da određene biljke posjeduju korisne osobine poput većeg prinosa, otpornosti na bolesti ili boljeg okusa. Kroz selektivni uzgoj, odabirali su biljke s tim poželjnim svojstvima i koristili njihovo sjeme za daljnji uzgoj. Ovaj proces selekcije biljaka vodio je do postupnog poboljšanja kultiviranih biljaka tijekom vremena.

Dok su jedni provodili samo selekciju biljaka odabirom boljeg sjemena, dio ljudi  prakticirao je i proces križanja. U procesu križanja, biljke se odabiru selekcijom kako bi se kombinirali željeni geni i dobile nove biljke s poželjnim svojstvima poput – većeg prinosa, otpornosti na bolesti ili boljeg okusa.

Spomenute metode, korištene već tisućama godina osnova su modernih tehnika genetskog modificiranja, koje omogućuju preciznije i brže uvođenje specifičnih genetskih promjena u biljke. Usprkos tome pto je GMO prehrana kroz proces križanja dobro poznata narodu, postoji jasna razlika između tih postupaka.

Razumijevanje razlike između križanja i GMO-a

Iako se križanje biljaka koristi za postizanje sličnih ciljeva kao i genetska modifikacija, postoji ključna razlika između ta dva pristupa. Kod križanja, genetski materijal kombinira se unutar iste vrste ili bliskih vrsta, dok se kod metode genetske modifikacije geni mogu prenositi između različitih vrsta, uključujući i one koje prirodno ne bi mogle međusobno razmjenjivati gene.

Križanje je proces koji se događa prirodno i kroz selekciju odabiramo biljke s poželjnim svojstvima, dok je GMO prehrana umjetni postupak koji uključuje direktno mijenjanje genetskog materijala organizama u laboratorijskim uvjetima. Upravo ovaj dio predstavlja veliki trn u oku široj populaciji, a naročito neinformiranima. Stoga, u nastavku čitamo o ključnim prednostima, ali i nedostacima genetske modifikacije organizama.

Prednosti i nedostaci GMO hrane – sveobuhvatni pregled koristi i rizika genetski modificiranih organizama

Genetski modificirana hrana (GMO)  tema je koja izaziva mnoge kontroverze u znanstvenoj i javnoj zajednici. Dok jedni smatraju da je GMO budućnost poljoprivrede i prehrambene industrije, drugi se boje mogućih rizika i dugoročnih posljedica za zdravlje ljudi, životinja i okoliš.

U nastavku istražujemo potencijalne prednosti i nedostatke korištenja GMO-a u prehrambenoj industriji. Približit ću vam kako se GMO može koristiti za poboljšanje prinosa i hranjive vrijednosti hrane te kako bi mogao pomoći u rješavanju gorućeg svjetskog problema- gladi i siromaštva. Istovremeno, analizirat ćemo i potencijalne rizike GMO-a, uključujući utjecaj na zdravlje, okoliš, ekonomsku ovisnost i druge etičke i društvene izazove koje donosi genetska manipulacija hrane.

Prednosti GMO prehrane: Kako genetski modificirana hrana može poboljšati naš život?

  1. Povećanje prinosa usjeva – genetska modifikacija omogućuje biljkama veću otpornost na bolesti, štetočine i nepovoljne uvjete rasta. To može rezultirati većim prinosima usjeva, što je ključno za zadovoljenje rastuće potražnje za hranom u svijetu.
  2. Poboljšana nutritivna vrijednost hrane – znanstvenici su uspjeli manipulirati genetskim materijalom kako bi povećali sadržaj određenih hranjivih tvari, poput vitamina ili minerala  u biljkama. Takva hrana pruža  dodatne prehrambene beneficije i pomoć u borbi protiv nedostataka određenih nutrijenata u prehrani.
  3. Smanjenje upotrebe pesticida – pojedine GMO biljke  otporne su na štetočine, čime se smanjuje upotreba pesticida za njihovu zaštitu. Na ovaj način smanjujemo negativne učinke pesticida na okoliš, kao i potencijalnu izloženost ljudi pesticidima.
  4. Održivost i zaštita okoliša – GMO usjevi mogu dobro podnositi sušu ili mogu zahtijevati manje vode za uzgoj. Štednjom vode doprinosimo očuvanju vodnih resursa i smanjenju pritiska na prirodna staništa.
  5. Borba protiv gladi – povećanje prinosa i poboljšana otpornost usjeva mogu doprinijeti osiguravanju dovoljno hrane za rastuću svjetsku populaciju, posebno u područjima koja se suočavaju s izazovima u poljoprivredi i ograničenim resursima.

Nedostaci GMO prehrane: Koji su potencijalni rizici i izazovi korištenja genetski modificirane hrane?

  1. Zdravlje – mnogi ljudi izražavaju zabrinutost zbog sigurnosti GMO hrane za ljudsko zdravlje. Postoji strah da bi genetske promjene mogle uzrokovati nepredvidive učinke, toksičnosti, alergijske reakcije kod ljudi i karcinome. No, znanstvenici ističu kako to nije moguće.
  2. Utjecaj na okoliš – otpor prema GMO hrani povezan je i s brigom za okoliš. Postoji zabrinutost da bi GMO biljke mogle uzrokovati nekontroliran rast u prirodi i time oštetiti prirodne ekosustave. Postoji strah kako bi GMO biljke mogle zamijeniti i prirodne vrste biljaka i time ugroziti bioraznolikost.
  3. Etičke i moralne dileme –  dio otpora prema GMO hrani temelji se na etičkim i moralnim pitanjima. Većina smatra kako  genetska manipulacija organizama prelazi granice prirodnog reda ili da potkopava tradicionalne metode poljoprivrede.
  4. Ekonomska ovisnost – GMO hrana može predstavljati prijetnju tradicionalnim poljoprivrednim metodama, posebno za male poljoprivrednike. Postoji zabrinutost da bi GMO usjevi mogli dominirati tržištem i dovesti do gubitka biološke raznolikosti i lokalne poljoprivredne prakse.
  1. Dostupnost informacija – nedostatak transparentnosti i povjerenja u regulativni proces, te nedovoljna informiranost potrošača, mogu doprinijeti otporu prema GMO hrani. Želim naglasiti kako postoji potreba za jasnim označavanjem i pouzdanim informacijama o prisutnosti GMO sastojaka u prehrambenim proizvodima. Potrošači moraju imati izbora.

Zaključak

Važno je naglasiti da je otpor prema GMO hrani složeno pitanje koje obuhvaća različite perspektive i vrijednosti. Dok dio podržava GMO tehnologiju kao alat za rješavanje poljoprivrednih izazova, drugi zagovaraju isključivo organsku i tradicionalnu poljoprivredu. Smatram da se ljude mora bolje upoznati s GMO prehranom i provoditi temeljita znanstvena istraživanja kako bi izbjegli sukobe interesa i potencijalne dugoročne rizike za ljude, životinje i okoliš. Ja osobno vjerujem kako je trenutno dostupna GMO hrana sigurna, bar tako kažu znanstvenici. Što nam drugo preostaje nego vjerovati stručnjacima i redovno se informirati.

 

Reference

1. Tsatsakis AM, Nawaz MA, Tutelyan VA, Golokhvast KS, Kalantzi OI, Chung DH, Kang SJ, Coleman MD, Tyshko N, Yang SH, Chung G. Impact on environment, ecosystem, diversity and health from culturing and using GMOs as feed and food. Food Chem Toxicol. 2017 Sep;107(Pt A):108-121. doi: 10.1016/j.fct.2017.06.033. Epub 2017 Jun 20. PMID: 28645870.
prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Sanela Čok, farmaceutski tehn., instruktorica fitnesa

Farmaceutska tehničarka s diplomom Fitnes učilišta smjer – Instruktor fitnesa u teretani. Posjeduje višegodišnje iskustvo u vođenju individualnih treninga s klijentima. Školovanjem, istraživanjem i radom u ljekarni unaprijedila je svoje znanje na području suplementacije i savjetovanja pacijenata koje svakodnevno proširuje. U slobodno vrijeme kao dio Coach4you trenera vodi privatne treninge u Gyms4you teretanama. Novim klijentima i svima koji žele znati više, uvijek stoji na raspolaganju za savjetovanje o suplementaciji, zdravlju i trenažnom procesu.

Povezani blogovi

  • rema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, sn...

  • Bol je evolucijsko nasljeđe koje ima za funkciju da nas upozori na nered u sustavu. Slično kao i lampica na autu koja odjednom zasvijetli. Bol je ne...

  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost karakterizirani su visokim postotkom masne mase u odnosu na nemasnu masu te su povezani s velikim brojem kroni...