Nikada kao danas nije teško odgovoriti na pitanje „što je to zdrava hrana?“ Okruženi smo reklamama za junk-food, supermarketi su nam prepuni čokolada, slatkiša, grickalica, bombona i tko zna čega koje mame kako one najmlađe tako i velike.

Iz pekara se kroz grad prožima miris vrućih peciva, kruha i pizza. Sve je složeno tako da ne stignete i ne možete misliti na zdravu hranu. Svi oni zarađuju na nama i moraju živjeti upravo od nas. Čine na s debelim, bolesnim i umanjuju kvalitetu našeg života.

Uz sve to želja za znanjem o prehrani je sve veća i jača. Knjige od dijetama se prodaju kao lude, podižu se prehrambene „revolucije“. Novine, portali, knjige puni su informacija o prehrani i zdravlju.

Priznajte da tek sada više ne znate što je prava istina. Pitate se da li trebamo paziti da je sva hrana ekološki uzgojena? Da li da jedemo meso ili soju ili pak oboje? Što će mi se sve desiti ako pojedem gluten, hoću li odmah dobiti trbuh? Koje masnoće da jedem (kokosovo ili maslinovo ulje) ili pak svinjsku mast?

• Hoće li soja izazvati rak dojke ili ga izliječiti? Koje vitamine uzimati? Pitanjima nema kraja.
• Odgovori na gotova sva pitanja postoje i lako se može povezati koja hrana kako utječe na organizam i na pojedine smetnje u organizmu.
• Zašto onda toliko pitanja? Teško je isplivati u moru hit dijeta i propaganda prehrambene industrije.
• Rad s ljudima, ispitivanja, puno pročitanih knjiga i istraživanja dovelo me do zaključka da nema čarobnog štapića niti za jednu bolest, niti za gubitak kg a ni za debljanje. Nema te prehrane koju je netko napisao i da može pomoći svima i djelovati na sve.
• Aditivi i kemijski spojevi u hrani i okolišu su problem ali ne i glavni uzrok teških bolesti.
• Gluten nije krivac za sve. Od glutena nećete dobiti trbuh, dobit ćete ga od pekare i pekarskih proizvoda, slatkiša.
• Soja nije uzrok rakova i bolesti, ona je pomoć u prevenciji rakova i bolesti (eko, fermentirana soja).
• Ono što je sigurno i u čemu se svi slažu da je hrana usko vezana uz stanje našeg organizma i naše zdravlje.
• Toliko se piše, toliko se „zna“ a sve je više teških bolesti, oboljenja, kako kod odraslih i što je još veći problem i kod djece.
• Sve više djece boluje od dijabetesa, astme, alergija. Što je tome uzrok? Upravo prehrana i način života.

• Koliko god pazimo i mislimo, unosimo puno šećera, pekarskih proizvoda, mesa, mliječnih proizvoda, gmo hrane i to je najveći problem.
• Nije problem jer jedete ječam koji ima gluten ili proso koji ga nema već jedete li pecivo ili cjelovitu žitaricu.
• Nije problem jedete li meso već koje i koliko.
• Usprkos velikom broju informacija mislim da jako malo znamo. Skloni smo slijediti pomodne dijete. Jedemo proteine, izbacujemo ugljikohidrate. Smanjuje masnoće pa ih opet dižemo. S druge strane pijemo puno Ca, Zn, vitamina E.
• Upravo traje nova era proteinske prehrane nova revolucija. Ako nešto ne znate ili vam nije jasno može biti jako štetno.
• Prehrana bolesnog čovjeka se razlikuje od zdravog i to je bitna činjenica koju treba imati na umu.
• Prehrana sportaša se razlikuje od prehrane rekreativca.
• Jedino što je bitno u svemu znati gdje smo i koji nam je cilj. Razlog za promjenu prehrane može biti različit ali ishod uvije mora biti isti – zdravlje. Zdrav organizam nema problem s pretilošću, neuhranjenošću, manjkom energije, problematičnom kožom i sl.
• Prva važna stvar kod odabira namirnica je kvaliteta same namirnice.
• Kvalitetu čini: njezino podrijetlo, uzgojena bez tretiranja i sezonska.
• Bitno je hranu birati sezonski jer je tada najbogatija nutritivnim sastojcima.
• Ništa se iz prehrane ne izbacuje niti ugljikohidrati, niti masti niti proteini, sve nam je potrebno da organizam može funkcionirati. Svaka rigorozna promjena nije dobra za naš organizam (osobito ako dugo traje, više od 2-3 mjeseca).
• Namirnice kojima bi dala prednost su sljedeće:
• Žitarice: smeđa, divlja, crvena i basmati riža, quinoa, stara sorta kukuruza, pir, proso, ječam, cjelovita zob
• Grahorice: mahune, zelena i crvena leća, adzuki i crni grah, mladi grah
• Orašasti plodovi: bademi, orasi, lješnjaci
• Suho voće: šljive i smokve, brusnice i borovnice
• Sjemenke: bućine, lanene, suncokret, sezam
• Biljna mlijeka, sojini fermentirani proizvodi
• Sirovi kakao, rogač, mak
• Voće sve osobito limun, limeta, jabuke, kruške, šljive
• Povrće sve osobito zeleno lisnato, batat, cikla, mrkva
• Meso umjereno: riba, crveno i bijelo meso ali 3x tjedno
• Mliječni proizvodi preporuka su kozji
• Jaja povremeno
• Sve ove namirnice se kombiniraju ovisno od osobe do osobe od situacije do situacije. Mijenjaju se omjeri pojedinih skupina namirnica i vrsta.

“NITI JEDNA DIJETA KOJA JE NAMJENJENA ŠIROKOJ MASI NIJE DOBRA I NEOZBILJNA JE.”

TO JE MISAO KOJA BI VAM TREBALA BITI NA PRVOM MJESTU KADA KREĆETE U PROMJENU PREHRANE.
DRUGA VAŽNA MISAO JE:

“TREBA LI HRANA BITI SAMO GUŠT ILI NA NJU TREBAMO GLEDATI KAO IZVOR ZDRAVLJA I ENERGIJE”

HRANA JE ISKLJUČIVO GORIVO ZA NAŠE STANICE I TAKO JU TREBA GLEDATI.
LOŠE GORIVO – BRZO SE KVARIMO, DOBRO GORIVO – DUŽE TRAJEMO.