Svaki trening koji je usmjeren prema poboljšanjima u sposobnostima i osobinama najčešće je i visoko intenzivan. Takav trening sa sobom nosim i određene rizike. Pretreniranost i ozljede su zasigurno dva najveća. Isto kao pretreniranost, i ozljede se mogu klasificirati kao akutne i kronične. Cilj ovog bloga je dati uvod u temu ozljeda u sportu i njihovu učestalost ovisno o aktivnosti.

Nastanak ozljede

Do ozljede dolazi povezivanjem nekoliko različitih faktora. Prvo dolazi do umora, uslijed umora narušava se kinematika pokreta, s narušenom kinematikom pokreta dolazi i do manjka kontrole u pokretu što na kraju dovodi do ozljede.

Stopa ozljede u sportu

Stopa ozljede se najčešće izražava kao frekvencija ozljede na 1000 sati treninga. Na primjer, 5 ozljeda tijekom 1000 sati treninga.

CrossFit

Često se ističe kako je CrossFit aktivnost koja ima veliku korelaciju s raznim ozljedama. Uistinu, takva visokointenzivna aktivnost može imati velik rizik od ozljeda pogotovo kada je riječ o početnicima.

Jedno zanimljivo istraživanje o stopama ozljeda u CrossFitu provedeno je putem anketnog upitnika. Od ukupnog uzorka od 132 osobe njih 97 je prijavilo da su iskusili neku od ozljeda tijekom treninga. Što je 73,5% od ukupnog uzorka. Istraživači su dobili podatak da se 3 ozljede dogode tijekom svakih 1000 sati treninga. Najčešće prijavljene ozljede bile su ozljede ramena i kralježnice.

Stopa ozljeda za CrossFit je slična i za druge visokointenzivne aktivnosti kao što su: powerlifting, weightlifting, gimnastika i ragbi.

Strongman

Vjerujem da svatko tko je gledao barem jedno strongman natjecanje je mogao vidjeti koliko su njihove natjecateljske aktivnosti zahtjevne. Bacanje bačvi, guranje kamiona i slično. Svatko bi se zapitao koliko se često jedan strongman natjecatelj ozljedi?

Windwod i sur. (2014) su na uzroku od 213 strongman natjecatelja ispitali učestalost i područje ozljeda. Kakve podatke su dobili? Čak njih 82% prijavilo je da doživi barem jednu ozljedu godišnje. A prosjek ozljeda koji se dogodi je 5.5 po 1.000 sati treninga. Najčešće ozljede su:

• Puknuća mišića (38%)
• Puknuća tetiva (23%)
• Ozljede donjeg dijela leđa (24%)
• Ozljede ramena (21%)

Bodybuilding

Siewe i sur. (2014) istraživali su stope ozljede kod bodybuildera. Prikupljeni podaci su bili od 71 bodybuildera. Iako je i bodybuilding sport koji uključuje trening s vanjskim opterećenjem ozljede u njemu su veoma rijetke. Istraživači prijavljuju stopu ozljeda od 0.24 za svakih 1000 sati treninga.

Powerlifting

Keogh i sur. (2006) su istraživali stope ozljede u powerliftingu. Uzorak ispitanika se sastojao od 82 muškaraca i 19 žena. S obzirom na to koliko je trening u powerliftigu je intezivan ne iznenađuje stopa ozljeda 4.4 za svakih 1000 sati traininga. Najčešće ozljede su ozljede:

• Ramena (36%)
• Donji dio leđa (24%)
• Lakat (11%)
• Koljeno (9%)

Rad navednih istraživača pokazuje nešto veću stopu ozljeda u odnosu na druge radove rađene s powerlifterima. Usporedba s drugim radovima pokazuje još nižu stopu ozljeda među powerlifterima (2.2 za svakih 1000 sati treninga).

Stopa ozljeda prilikom bilo kojeg sporta koji uključuje trening s opterećenjem nije toliko velika kao u nekim drugim sportovima. Veća stopa ozljeda je generalno u timskim sportovima i u sportovima izdržljivosti (npr. tiratlon).

Za kraj u tablici pogledajte najčešće ozljede u nekim od najpopularnijih sportova prema Hoffman (2012).