Razvojem fitnes industrije mijenjaju se popularni trendovi i nazivi programa te je u današnje vrijeme popularan naziv – funkcionalni trening.

O čemu se tu zapravo radi? Gotovo svaki trener ima svoju definiciju. Neki navode trening bez pomagala, drugi ga povezuju sa svakodnevnim životom dok treći govore da se radi o specifičnom treniranju u odnosu na aktivnost.

Termin “funkcionalan” po definiciji odnosi se na neki pojam koji je izmišljen, projektiran, predviđen i sl. za određenu svrhu ili potrebu. (1)

Funkcionalan pokret je pokret koji nam pomaže u ostvarenju zadanog cilja, u skladu je s temeljnim principima i pritom ne šteti zdravlju.

Po Markoviću, temeljni principi funkcionalnog pokreta su:

1. Pokretljivost zglobova i fleksibilnost mekog tkiva,
2. Centriranost zglobova i kralježnice,
3. Pravilan obrazac disanja,
4. Dobra kinestezija i propriocepcija, te u konačnici integracija ta četiri principa u obrazac pokreta (još se naziva i motorički program). (2)

Funkcionalne su one vježbe i trenažni programi koji će nam pomoći da budemo bolji u onome čime da se bavimo. Bilo to dizanje utega u teretani ili sudjelovanje u određenom sportu.

Da pojasnim na 2 primjera:

1. Može li biceps pregib biti funkcionalna vježba? Može, ako nam je cilj hipertrofija bicepsa i pridržavamo se navedenih principa.
2. Možemo li trzaj na bosu lopti navesti kao funkcionalnu vježbu? Teško, osim u slučaju da nam je cilj biti što bolji u toj specifičnoj vježbi (trzaj na bosu lopti). Naime, trzaj i nabačaj nam služe za razvijanje eksplozivne jakosti (što veće sile na početku kontrakcije), a da bi to uspjeli potrebna nam je stabilna podloga.

Pokretljivost zglobova i fleksibilnost mekog tkiva omogućuju postizanje optimalnog opsega pokreta u zglobu. Dijelovi tijela trebaju biti i mobilni i stabilni. Razlika je u tome da ovisno o poziciji, određeni trebaju biti pokretljiviji, dok drugi stabilniji. Tako se primjerice smatra da stopalo, koljeno, donji dio leđa, lopatice, lakat i dlan trebaju biti stabilniji. dok gležanj, kuk, torakalni dio kralježnice, rame i ručni zglob trebaju biti pokretljiviji. Kada to nije omogućeno, dolazi do kompenzacija i pokret postaje disfunkcionalan.

Centriranost zglobova i kralježnice odnosi se na neutralnu poziciju zglobova pri izvedbi pokreta.

Pravilan obrazac disanja odnosi se na mogućnost kreiranja intra-abdominalnog tlaka koji nam omogućuje da uz pomoć mišića ostvarimo stabilnost kralježnice, zdjelice i lopatica (tkz. cora).

Propriocepcija i kinestezija daju nam informacije o položaju tijela i njegovih dijelova u prostoru.

Završni dio je integracija svih tih principa u pokret koji nam treba u zadanoj aktivnosti te tako nastaje motorički program.
Učestalim ponavljanjem taj program se pohranjuje u memoriju te tako gibanje postaje efikasnije.

Postoje određeni protokoli za testiranje funkcionalnosti pokreta, a Fitness Index™ je jedan od njih. To je protokol testiranja koji se bazira na procjeni zdravstvenog statusa te temeljnih komponenata fitnesa koje imaju izravan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života.

U okviru programa usavršavanja za Osobnog trenera prolazi se standardizirana baterija testova razvijena od strane stručnjaka na Fitnes učilištu i FMS (Functional Movement Screen) baterija testova. Uloga FMS-a je otkrivanje ograničenja u obrascima pokreta te uočavanje asimetrija između strana tijela. Rezultat u testu koji je manji od 14 (najveći mogući zbroj je 21) označava povećan rizik od nastanka ozljeda. Kao takav, FMS služi za utvrđivanje minimalnih standarda za obrasce pokreta kod aktivne populacije te ima veliku praktičnu primjenjivost kod većine trenera i fitnes profesionalaca.

Zaključak:

Idući put kad čujete nazive funkcionalan trening ili funkcionalan pokret zapitajte se da li odgovaraju gore navedenim principima i Vašim ciljevima. Ukoliko je odgovor negativan, modificirajte ili promijenite vježbu kako bi dugoročno imali kvalitetniji pokret, a time i zdravstveni status.