Kako bi krenuli u trenažni proces potrebno je napraviti testiranje lokomotornog sustava. Mišićna jakost je komponenta lokomotornog sustava koja se u svijetu fitnesa najčešće provjerava ili testira.Testova ima mnogo te svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Međutim ne postoje testovi koji direktno procjenjuju mišićnu jakost cijelog tijela ili ih barem ne možemo primijeniti na rekreativcima. Zato je potrebno imati široki izbor testova koji su dobro istraženi i posvećeni određenom aspektu lokomotornog sustava.

Test stiska šake dinamometrom jedan je od rijetkih testova koji su jako dobro istraženi te daje dobre informacije o mišićno-koštanom stanju čovjekovog tijela.

Stisak šake

Postoje mnogo različitih dinamometara i protokola pomoću kojih se mjeri jakost stiska šake. Ako želimo standardizirati naše mjerenje i koristiti relevantne podatke tada moramo uzeti dinamometar i protokol koji je najviše istraživan. Jamar ručni  dinamometar je najviše citiran dinamometar u literaturi te je prihvaćen kao zlatni standard u usporedbi s ostalim dinamometrima na tržištu.

Također protokol testiranja naših klijenata uvijek mora biti isti. Jedan od takvih protokola je od American Society of Hand Therapists odnosno (ASHT) protokol. Protokol izgleda ovako: „Ispitanik sjedi u stolici naslonjen leđima na nju sa stopalima na podlozi. Rame se nalazi u adukciji te neutralno rotirano, lakat je savijen pod kutem od 90°. Podlaktica je također u neutralnoj poziciji, kut u zapešću je između 0 i 30 stupnjeva ekstenzije te između 0 i 15 stupnjeva ulnarne devijacije. Ruka odnosno podlaktica ne bi trebala biti podržana naslonjačem ili uz pomoć istraživača. Prilikom testiranja, dinamometar je postavljen vertikalno u liniji s već postavljenom pozicije podlaktice i zapešća“ (Roberts 2011).

Prije početka testiranja potrebno je napomenuti da ne treba zagrijavati onog koga se testira jer se zagrijavanjem povećava jakost stiska šake. Također za provedbu testiranja dovoljna su tri pokušaja da se ostvari maksimalna sila bez većeg odmora između pokušaja ( Innes 1999).

U tablici se nalaze normativne vrijednosti stiska šake po dobi i spolu tako da možete usporediti svoje klijente u kojem su stanju.

Prikaz 2. Normativne vrijednosti za žene

Prikaz 3. Normativne vrijednosti za muškarce

Čemu test točno služi?

 Tijekom života stisak šake se u oba spola progresivno povećava te dostiže vrhunac u 35. godini života te se nakon toga progresivno smanjuje, a naročito u starijoj dobi. Ovo može biti povezano sa smanjenjem poprečnog presjeka mišića s godinama te različitim degeneracijama u zglobovima (Gunther 2008).

Manji rezultat u stisku šake odnosno manja demonstrirana jakost u tom testu ukazuje na mogućnost:

– smanjene gustoće kostiju (BMD) i rizika frakture u žena (Dixon 2005, Osei-Hyiaman 1998).

– povećana smrtnost od bilo kojeg uzroka u muškaraca = 0.81 (95% CI 0.70-0.95), (Gale 2006).

– povećana smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u muškaraca = 0.73 (95% CI 0.60–0.89), (Gale 2006).

– povećana smrtnost od raka u muškaraca = 0.81 (95% CI 0.66–0.98) (Gale 2006, Ruiz 2008)

Ono što moramo napomenuti da je za muškarce iznad 60 godina prvobitna izmjerena jakost u ovom testu prediktor ovih bolesti, međutim za sve muškarce mlađe od 60 bitna je stopa promjene te jakosti u predikciji ovih bolesti. Dakle ako želimo pratiti mlađe osobe tada je bitno napraviti češća testiranja kako bi vidjeli promjenu u jakosti stiska šake, dok za starije osobe je potrebno samo jednom izmjeriti da bi utvrdili u koju rizičnu skupinu spada ta osoba. Također procjena jakosti dominantne i nedominantne ruke se može izmjeriti te ona obično ide u prilog dominantne ruke oko 10% (Robertson 2011).

Je li test dobar i s kime ga primjenjivati?

Test jakosti stiska šake dinamometrom je jako jednostavan i dobar test za procjenu mišićne jakosti gornjih ekstremiteta, nažalost on ne procjenjuje jakost cijelog tijela. Kao što vidimo iz priloženog osim mišićne jakosti jako dobro ukazuje na mineralnu gustoću kostiju.

Starije osobe bi mogle veću korist od ovakvog testa jer kao što smo rekli jakost stiska šake se progresivno povećava do 35 godine te se od tada progresivno smanjuje, a naročito u starijoj dobi (60+). Ovim testom ne riskiramo mogućnost ozljede što nam je jako bitno kod starijih osoba za razliku od bazičnih testova za procjenu jakosti i izdržljivosti koji su izuzetno riskantni za takvu populaciju ( 1 RM / maksimalan broj ponavljanja).

Sportaši nemaju toliko koristi od ovakvog testa jer za njih su primjereniji kompleksniji testovi i testovi koji će testirati cijeli kinetički lanac, a ne izoliranu funkciju gornjih ekstremiteta. Ono za što bi se moglo koristiti jest da provjere asimetriju između lijeve i desne ruke te nakon ozljede i tokom rehabilitacije gornjih ekstremiteta zbog sigurnosti izvođenja ovakvog testa.

Test stiska šake dinamometrom je jako dobro istražen test s već definiranim normama te ga jedan trener može kvalitetno koristiti u radu s rekreativcima kao dio alata za procjenu stanja lokomotornog sustava njegovog klijenta.