fbpx

Junk Food – zašto bi trebali izbaciti taj termin?

U našem svakodnevnom životu, hrana nije samo nužnost koja zadovoljava osnovne prehrambene potrebe, već i način uživanja koji pobuđuje mnoštvo naših osjetila. Unutar  bogatstva gastronomske ponude, susrećemo jasne podjele između hrane koja se smatra nutritivno kvalitetnijom  i one nutritivno siromašnije koja nosi stigmu “junk food”.

I dok se pojam “junk food” često koristi kako bi opisao hranu koja se percipira kao manje zdrava ili čak štetna za naše tijelo, postavlja se pitanje je li ta etiketa doista pravedna. Možda su svi ti sočni hamburgeri, hrskavi krumpirići i osvježavajući gazirani napici više od jednostavnog označitelja “junk” hrane?

Nutritivna suprotnost – razlika između nutritivno kvalitetnije i nutritivno siromašnije hrane

Nutritivna kvaliteta hrane ima ključnu ulogu u održavanju općeg zdravlja organizma, putem omjera hranjivih tvari u odnosu na energetsku vrijednost. Rastvorimo tajnovitu zavjesu koja okružuje pojam nutritivno bogate i nutritivno siromašnije hrane, otkrivajući njihovu suštinu i utjecaj na našu prehrambenu ravnotežu.

Nutritivno kvalitetnija hrana – uključuje svježe voće, povrće, integralne žitarice, orašaste plodove i nemasne bjelančevine koje pružaju obilje vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana. Ove namirnice ključne su  za cjelokupno zdravlje organizma i čine temelje uravnotežene prehrane.

Nutritivno siromašnija hrana – hrana s nižom nutritivnom vrijednošću, poznata i kao “junk food,” obiluje kalorijama, šećerom i zasićenim mastima. Brza hrana, slatkiši, gazirani napici i procesirane grickalice zadovoljavaju trenutačne želje za okusom, ali često im nedostaju esencijalni hranjivi sastojci potrebni za optimalno zdravlje.

Unatoč velikim razlikama u sastavu, pogledajmo iza kulisa i prihvatimo da kvaliteta prehrambenih izbora ne mora biti ograničena stigmatizirajućim etiketama. Uzmimo u obzir važnost nutritivne ravnoteže i svestranosti u prehrambenim odabirima kako bismo postigli harmoniju uživanja i brige o svom zdravlju.

Što se krije iza naziva ‘’junk food’’?

Junk food, nutritivno siromašnija hrana ili popularno nazvana “brza hrana”. Definiranje ove kategorije nije jednostavno jer obuhvaća raznovrsne namirnice koje se konzumiraju zbog svoje praktičnosti, brze dostupnosti te često vrlo primamljivog okusa. Stigma povezana s nutritivno siromašnijom hranom proizlazi iz sastava ovakvih obroka.

  1. Uzmimo u obzir visok udio šećera karakterističan za brzu hranu koja često obiluje dodanim šećerom. Iako doprinosi izuzetnom okusu, ovakav unos šećera nosi sa sobom negativne učinke na zdravlje, uključujući povećan rizik od pretilosti te njenih povezanih komplikacija poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
  2. Zasićene masti još jedan su ključan element prisutan u mnogim brzim obrocima. Njihova obilnost može značajno utjecati na naše zdravlje, s obzirom na povezanost visokog unosa zasićenih masti s povećanjem razine kolesterola u organizmu. Ovaj faktor postavlja ozbiljne izazove za kardiovaskularni sustav, jer povećani kolesterol može rezultirati stvaranjem plakova na stijenkama arterija, ograničavajući protok krvi i povećavajući rizik od srčanih bolesti.
  3. Unos visoke razine soli, uobičajen u ovakvoj hrani, također ima svoje učinke na zdravlje. Povećani krvni tlak, povezan s konzumacijom visokih količina soli, predstavlja rizik od srčanih problema. Stoga, postaje ključno razvijati svijest o unosu soli u prehrani, s naglaskom na odabiru manje slanih opcija kako bismo doprinijeli očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sustava.
  4. Niska nutritivna vrijednost često je značajna karakteristika junk fooda. Ova vrsta hrane često pruža prazne kalorije s nedostatkom esencijalnih hranjivih tvari poput vitamina, minerala, vlakana i proteina. Takav unos doprinosi nedostatku ključnih nutrijenata potrebnih za optimalno zdravlje.

Nutritivna stvarnost izvan okvira mitova

Junk food,  podložan raznim mitovima i predrasudama, često je predmeta nepravednog stigmatiziranja. Razumijevanje stvarnosti o ovoj vrsti hrane može pomoći u razbijanju mitova i stvaranju balansiranijeg pristupa prehrambenim izborima

 ‘’Sva brza hrana je nezdrava. ‘’

Realnost je nešto drugačija, nije sva brza hrana jednako nezdrava. Postoje varijacije u kvaliteti i sastojcima različitih vrsta brze hrane. Na primjer, određeni sendviči, salate ili energetske pločice mogu sadržavati hranu s višim, ali i nižim nutritivnim vrijednostima. Veliku ulogu u kvaliteti nosi i sam proces izrade te količina različitih umaka i soli.

‘’Junk food je uvijek povezan s pretilošću.’’

Pretilost je kompleksan problem koji ovisi o različitim čimbenicima, uključujući genetiku, način života i ukupni unos kalorija. Iako prekomjerni unos nezdrave hrane može doprinijeti pretilosti, sama hrana nije jedini čimbenik.

‘’Brza hrana nema nikakvu nutritivnu vrijednost.’’

Iako mnogi proizvodi brze hrane imaju nizak sadržaj mikronutrijenata,  neki od njih sadrže važne hranjive tvari. Na primjer, voće, povrće i nemasno meso koji se mogu naći u određenim jelima brze hrane također pružaju određenu količinu vitamina, minerala i proteina.

‘’Samo siromašniji ljudi konzumiraju junk food.’’

Potrošnja brze hrane nije ograničena na određene društvene skupine. Ljudi iz različitih socioekonomskih slojeva uživaju u ovakvim obrocima iz različitih razloga, uključujući brzu dostupnost i praktičnost.

Racionalni pogled na nutritivno siromašniju hranu

Unatoč čestim predrasudama prema hrani s nižim nutritivnim vrijednostima, važno je istaknuti kako umjereno uživanje u takvoj hrani ima i određene prednosti. Obrana junk food-a ne znači potpuno ignoriranje nutritivnih aspekata, već ističe važnost pravilnog odnosa prema hrani.

Društveni aspekti

Junk food često prati neformalna druženja i posebne prigode, čineći ih posebnima. Takva zajednička druženja donose nam radost i doprinose emocionalnom zdravlju. Bitno je prihvatiti da junk food nije samo loša hrana, već i partner u stvaranju trenutaka radosti i zajedništva. Umjereno uživanje u takvim druženjima postaje ključ očuvanja društvenih veza i unapređenja emocionalnog zdravlja, otvarajući prostor za raznolikost i balans u našoj prehrani.

Psihološka sloboda

Povremeno uživanje u omiljenim poslasticama ima pozitivan učinak na naše mentalno zdravlje. Osjećaj slobode i zadovoljstva koji dolazi s povremenim konzumiranjem junk food-a može opustiti naš um i smanjiti stres. Još važnije, umjereno i povremeno uživanje u takvoj hrani može spriječiti faze prejedanja istom, čime se održava balans između uživanja i brige za mentalno zdravlje.

Balansirani pristup uživanju

Umjerenost je ključna riječ. Povremeno uživanje u omiljenim grickalicama ne mora nužno imati ozbiljne negativne učinke na zdravlje. Važno je naglasiti razliku između povremenog uživanja i pretjeranog konzumiranja. Umjereno uživanje u omiljenim poslasticama, uz istovremeno poštovanje nutritivne raznolikosti,  može potaknuti prilagodljivost tijela i uspostaviti ravnotežu u prehrambenim navikama.

Uživanje u harmoniji okusa i zdravlja s pravilom 80/20

Sada kada smo utvrdili kako hranu ne trebamo kategorizirati kao isključivo lošu ili dobru, želim vam predstaviti optimalno rješenje za održivu prehranu. Ključ dugoročne održivosti, zdravlja i balansa krije se u pravilu 80/20.

Jedan od najefikasnijih pristupa održavanju zdrave prehrane je pravilo 80/20, gdje se naglašava ravnoteža umjerenosti i uživanja. Ovaj koncept sugerira da, kako bismo održali zdravu prehranu, 80 % vremena trebamo posvetiti nutritivno bogatim namirnicama poput svježeg voća, povrća, integralnih žitarica i nemasnih bjelančevina. S druge strane, preostalih 20 % vremena predstavlja priliku za uživanje u omiljenim poslasticama koje možda nisu najbogatije hranjivim tvarima, ali pridonose emocionalnom zadovoljstvu.  Ovaj pristup omogućuje nam fleksibilnost, smanjuje osjećaj ograničenja i potiče održavanje dugoročnih, prehrambenih navika.

Ključ je u ravnoteži i svjesnom odabiru, stvarajući put prema zdravoj prehrani bez stresa ili osjećaja odricanja.

Za kraj – otpustimo termin “junk food” za zdraviji pristup prehrani

Umjesto da se koristimo kontroverznim izrazom “junk food”, pozivam vas da zajedno preispitamo način na koji opisujemo hranu. Riječ “junk” često nosi sa sobom negativne konotacije, što može rezultirati osjećajem krivnje zbog određenih prehrambenih izbora. Predlažem da se odmaknemo od kategorizacije hrane temeljene isključivo na nutritivnoj vrijednosti.

Neka raznolikost, svjesnost o sastojcima i postizanje ravnoteže između nutritivno bogatijih i manje bogatih opcija postanu ključni elementi održavanja zdrave prehrane. Prijateljski pristup hrani potiče nas da cijenimo hranu kao izvor zadovoljstva i nužnih hranjivih tvari, istovremeno izbjegavajući stvaranje nepotrebnih stigmi. Kroz ovakav pristup, gradimo pozitivan odnos prema hrani, potičući zdrav životni stil bez tereta osjećaja krivnje. Zapamtite, ključ je u balansu!

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Sanela Čok, farmaceutski tehn., instruktorica fitnesa

Farmaceutska tehničarka s diplomom Fitnes učilišta smjer – Instruktor fitnesa u teretani. Posjeduje višegodišnje iskustvo u vođenju individualnih treninga s klijentima. Školovanjem, istraživanjem i radom u ljekarni unaprijedila je svoje znanje na području suplementacije i savjetovanja pacijenata koje svakodnevno proširuje. U slobodno vrijeme kao dio Coach4you trenera vodi privatne treninge u Gyms4you teretanama. Novim klijentima i svima koji žele znati više, uvijek stoji na raspolaganju za savjetovanje o suplementaciji, zdravlju i trenažnom procesu.

Povezani blogovi