26 Jan Kako mjeriti jakost?
U prijašnjim blogovima naglasili smo važnost provođenja dijagnostičkih postupaka prije početka programa treninga. Sa znanjima o stanju osobe u različitim sposobnostima i svojstvima možemo veoma efikasno odrediti opterećenja i smjernice za kvalitetan razvoj. U skladu s tim najčešće se mjere sastavnice mišićnog fitnesa, kardio fitnesa, sastava tijela i različitih funkcionalnih sposobnosti. Kada sagledavamo mišićni fitnes možemo mjeriti: mišićnu izdržljivost, jakost i snagu. Dok je mjerenje mišićne izdržljivosti relativno lagano: postavi se test u kojem je cilj što duže savladavati zadatak bez pojave umora koji narušava izvedbu (npr. sklekovi do otkaza), mjerenje jakosti i snage je česta tema rasprave.
Kao što se često miješaju pojmovi jakosti i snage tako se često miješaju i načini njihova mjerenja. Cilj nam je dati jedan jednostavan pregled različitosti između tih pojmova kao i između načina mjerenja.
DEFINICIJA SPOSOBNOSTI
Jakost definiramo kao – sposobnost generiranja sile neovisno o jedinici vremena.
Snagu definiramo kao – sposobnost generiranja sile u minimalnom vremenu.
SILA/VRIJEME
Pogledajmo na primjeru razliku između jakosti i snage: imamo dvije osobe koje savladavaju 100 kg na bench pressu, Peru i Ivana.
Pero je savladao 100 kg kroz jedno ponavljanje za 3 sekunde.
Ivan je savladao 100 kg kroz jedno ponavljanje za 5 sekundi.
Sad se postavlja pitanje koliku jakost i koliku snagu ima Pero, a koliku Ivan.
S obzirom na to da je vanjsko opterećenje bilo jednako kod obojice (100 kg) i s obzirom na to da su to opterećenje savladali kroz jednak broj ponavljanja, obojica imaju jednaku razinu jakosti, jer savladali su jednako opterećenje neovisno o jedinci vremena.
Ipak koji od njih ima veće razine snage?
Pero je brže savladao opterećenje (3 sekunde) i iz tog razloga ima veću razinu snage s obzirom na to da je generirao silu u manjoj jedinci vremena.
MJERENJE SPOSOBNOSTI
Kada se mjeri jakost u laboratorijskim uvjetima, najčešće se koristi dinamometar, koji može biti u statičkim ili dinamičkim uvjetima, no nešto češće u statičkim.
Naime, mjerenje jakosti u statičkim uvjetima provodi se tako da osoba namjesti tijelo ili ud u određeni položaj pod određenim kutom na spravi za mjerenje. Nakon toga osoba pokušava generirati maksimalnu silu u statičkim uvjetima, kroz izometričku mišićnu akciju.
Rezultat tog mjerenja izražen je kroz silu koju je osoba generirala, koja se izražava u N (N=Newton).
Kada nam je cilj mjeriti jakost u uvjetima koji nisu laboratorijski, najčešće ju mjerimo kroz 1 RM (repetition maximum) na određenim vježbama. Generalno, to su čučanj, bench press ili mrtvo dizanje.
Takvo mjerenje jakosti izvodi se u dinamičkim uvjetima, gdje koncentričnoj akciji prethodi ekscentrična akcija (čučanj, bench press) ili je pokret izveden samo kroz koncentričnu mišićnu akciju (mrtvo dizanje).
Mjerenje se provodi tako da osoba nakon zagrijavanja i nekoliko serija povećanja opterećenja postavi opterećenje koje može savladati samo jednom. Na taj način ispoljava se maksimalna sila kroz jednu mišićnu akciju u dinamičkim uvjetima.
Osoba mora generirati silu nešto veću od vanjskog opterećenja kako bi se opterećenje savladalo.

Dio u grafu koji je odvojen pokazuje da je potrebna veća sila od vanjskog opterećenja kako bi se opterećenje savladalo.
Drugi način bio bi da osoba uradi broj ponavljanja s određenim opterećenjem i putem jednadžbe se izračuna njegov 1 RM. Važno je naglasiti da broj ponavljanja u ovakvom testiranju ne smije prelaziti 12. Jednadžba koja se koristi je sljedeća:
1RM = opterećenje / (1,0278 – (0,0278 x broj ponavljanja))
Iz svega navedenog možemo vidjeti da se jakost može mjeriti u:
1 – Statičkim uvjetima – Izometrička mišićna akcija
2 – Dinamičkim uvjetima – Ekscentrična i koncentrična mišićna akcija
Ipak, postavlja se pitanje za koji način mjerenja se odlučiti?
Moje mišljenje je da su mjerenja kroz dinamičke uvjete puno praktičnija i daju nam rezultate od kojih imamo veću korist. Naime, mjerenja na dinamometru zahtijevaju odlazak u dijagnostički centar kako bi se mjerenje obavilo. Također, obavljaju se u uvjetima koji nisu karakteristični za sport i svakodnevni život. Iz tih razloga, iako mjerenja na dinamometru imaju svoju primjenjivost (posebno u pisanju znanstvenih radova), mjerenja u dinamičkim uvjetima imaju veću iskoristivost u praksi.
Mjerenja u dinamičkim uvjetima daju podatke koji imaju veliki transfer na sport i svakodnevni život. Također, ovi podaci pružaju nam veće mogućnosti za efikasno planiranje i programiranje treninga. Osim toga, zahtijevaju veću razinu unutar- i međumišićne koordinacije, te pružaju dodatne podatke osim samo sile koja se generira.
Nadamo se da su vam ovi podaci omogućili efikasnije razlikovanje između jakosti i snage, te pojasnili moguće načine testiranja, kako biste imali i veću uspješnost u planiranju i programiranju trenažnog procesa.
Literatura
- jozo bozo
- jozo krozo
- štozo drozo
Autor bloga

Jozo Grgić, mag. cin.
Magistar kineziologije s umjerenjem iz kondicijske pripreme sportaša i doktorand na Victoria University u Melbourneu. Autor je utjecajnih svjetskih znanstvenih i stručnih radova u području kineziologije s fokusom na mišićnu hipertrofiju i utjecaj kofeina na sportsku izvedbu. Od 2015. godine zaposlen je na Fitnes učilištu.
Povezani blogovi
-
Koliko se dugo možemo oslanjati na mišićnu memoriju?
Nakon nekoliko tjedana, mjeseci ili čak godina redovitog treniranja, životne okolnosti ponekad nas prisile na pauzu. Ozljeda, bolest, trudnoća, poslov...
02 November, 2026 -
Što znamo o tech neck-u?
“Tech neck” ili “text neck” odnosi se na ponavljajuće prenaprezanje, odnosno, položaj fleksije u vratnom dijelu kralježnice prilikom korištenja pametn...
26 October, 2026 -
Što trebate znati o disanju
Disanjem nazivamo izmjenu plinova između stanica organizma i vanjskog okoliša. Ako baš želite, u brojkama to izgleda ovako; čovjek u mirovanju udahne ...
19 October, 2026


