fbpx

Marino Bašić: Ostavite ego ispred vrata

Marino Bašić  diplomirani je kineziolog koji je već dugi niz godina kondicijski trener u profesionalnom sportu. Njegov životopis je dugačak, trenirao je mnoge profesionalne sportaše i klubove, te je jedan od najboljih kondicijskih trenera u Hrvatskoj. Njegove najveće uzdanice na Olimpijskim igrama u Riju su veslači braća Martin i Valent Sinković, a s nama je podijelio svoja iskustva u profesionalnom sportu i udijelio neke savjete budućim naraštajima mladih trenera.

1. Kako ste odlučili postati kondicijski trener?

 To je nešto što bih nazvao pozivom. Svaka osoba se treba baviti onime što želi. Kad pitate malo dijete ili nekog tinejdžera čime se želi baviti imaju iskren odgovor a odrasle osobe više gledaju kroz racionalizaciju (što se isplati najviše financijski, koliko ću vremenski raditi i sl.). Uglavnom, treba slijediti svoje želje i snove. Moja je bila da budem sportaš, kondicijski trener i profesor tjelesnog odgoja.

2. Kako je tekao Vaš trenerski put (što Vam je bio prvi posao i kako ste dogurali do kondicijskog trenera braće Sinković i ostalih)?

 Trnovito, kako i treba biti. Ne možete odmah doći do najboljih sportaša jer prvo treba “peći” zanat. Mislim da je to najveći problem mladih i novih trenera jer žele prebrzo na vrh. Jednostavno sve u svoje vrijeme. Na početku niste spremni za velike sportaše i velike stvari. Trebate prvo učiti, ulagati u svoje znanje, odraditi hrpu treninga, poboljšati hrpu sportaša, griješiti usput (što manje ako je moguće) i onda nakon nekog vremena (5 – 10 godina) se počnu otvarati stvari. Treba strpljenja. Osim toga prema svakom sportašu neovisnu o rezultatu se trebate ponašati isto. Tretirati ga sa istim poštovanjem. S ovim sportašima nisam stao nego želim još rezultata,napretka i top sportaša.

 3. Kako procjenjujete i tempirate formu određenih sportaša?

 Dio mojih sportaša napravi testiranja u dijagnostičkim centrima, dio testova provedem sam, ali najbitniji mi je dio kad napravim nekoliko treninga za motoričke i funkcionalne sposobnosti te onda dobijem najbolji uvid gdje su sportaši i što raditi s njima. Kad ne bi bilo tako onda bi kompjuter vodio trening,a ne trener. Svaki dio puzzle mora stvarati veliku sliku.

4. Mogu li sportaši sa slabijim fizičkim predispozicijama sve nadoknaditi radom ili uvijek budu limitirani u odnosu na one s vrhunskim fizičkim predispozicijama?

 Sportaš se rađa i stvara. Naravno da su u prednosti oni koji imaju bolju genetiku i da u nekim sportovima (pogotovo sportskim igrama) to se može nadoknaditi, dok se u nekima poput atletike i trčanja na 100 metara baš i ne može. Uspjehom ne smatram rezultat, nego da sportašu pomognem da razvije svoje sposobnosti maksimalno i da pruži svoj maksimum pa što bude.

 5. Koliko hrvatski sportaši ulazu u fizičku pripremu?

 Kako koji, ali dosta toga ovisi o uvjetima i financijama. Uglavnom najviše rade tenisači i nogometaši. U nekim sportovima više pažnje pridaje se fizičkoj pripremi, dok u nekima manje.

 6. Trener ste braće Sinković koji već dvije i pol godine nisu izgubili utrku. Kako ste ih pripremali za Olimpijske igre gdje su glavni favoriti za zlato? Koliko Vam je Nikola Bralić dao slobodne ruke?

 Nikola Bralić je trenerska institucija i jedan od najvećih trenera na našim prostorima. On živi 24 sata veslanje i zna sve o veslanju. Dao mi je potpuno slobodne ruke nakon što mi je objasnio što njima treba. Kondiciju sam prilagodio veslačkom treningu i zavisno o periodu u kojem su se nalazili radio jakost, izdržljivost i ostalo. Naravno da je opet sve ovisilo o njihovom trenutnom stanju i da smo mijenjali neke stvari koje su im više trebale, a što se vidjelo na veslačkim treninzima i utrkama. Tako da smo pojačavali i smanjivali trening jakosti kad je trebalo. Moram priznati da je lako trenirati genetske monstrume koji su dugi niz godina odlično trenirani i koji su potpuno posvećeni tome.

 7. Koliko ima kvalitetnih kondicijskih trenera u Hrvatskoj,kakav je odnos ponude i potražnje?

 Kondicijskih trenera ima puno. Što se tiče kvalitete ne poznajem ih sve pa ne mogu govoriti o tome, a osim toga mislim da nitko nije kompetentan da kaže tko je koliko kvalitetan. Ja bih radije to nazvao nivoi. Mladi trener koji je tek krenuo u kondicijske vode je prvi nivo, a s vremenom ako se trudi postati će puno bolji. Bitno je samo da daje sve od sebe.

 8. Može li se živjeti od kondicijske pripreme?

 Sve ovisi što mislite o pojmu živjeti. Da li možete riješiti egzistenciju (kupiti stan i staviti hrpu novaca na bankovni račun) teško, ali možete živjeti ugodno. Ali to je slično kao stanje u drugim djelatnostima. Također mislim da je malo postao trend u zadnje vrijeme da se bude kondicijski trener jer se ljudi uspoređuju s 5 – 10 najboljih koji imaju top sportaše i dobro žive. Smatram da ako krenete u vode kondicijskih trenera trebate biti svjesni da vas čeka puno truda, ulaganja i da se sve neće vratiti odmah. Također svatko bi htio odmah trenirati Christiana Ronalda, hrvatsku nogometnu reprezentaciju ili Nadala po mogućnosti za nekih 10 000 eura mjesečno. Na sreću to ne ide tako jer nitko ne pita: “Da li sam ja sad dovoljno dobar za takve projekte?” Sve je moguće, ti ciljevi se mogu ostvariti ali samo sa puno truda i odricanja i ulaganja u sebe. Pitajte sebe a to vrijedi i za poznatije kondicijske trenere iz regije: “Koliko sam knjiga pročitao, DVD-a pogledao, sportaša otrenirao, na koliko seminara otišao i koliko sam puta sebe odtrenirao, u zadnjih 5 godina?” A svi bi željeli velike stvari. Treba zaslužiti velike stvari!

 9. Kakva su Vam dosadašnja iskustva s hrvatskim sportašima, jesu li svi voljni kvalitetno raditi ili ima i ljenjivaca?

 Čim sportaš dođe raditi dodatno kod vas znači da je marljv. Ponekad ima djece sportaša, najčešće u tenisu koji su razmaženi pa roditelji misle da ako angažiraju (čitaj kupe) najboljeg teniskog i kondicijskog trenera da će osvojiti Grand Slam. Na svu sreću ovo je sport, a ne vođenje dućana ili neke trgovine.

 10. Veslanje je iznimno težak sport, gdje je vjerujem presudna snaga i izdržljivost. Kako se pripremate na početku sezone, a kako između natjecanja?

 Bralić napravi cijeli program, a ja se nadovežem sa svojim vježbama i onim vremenom koje imam na raspolaganju. U zadnje vrijeme je dosta kondicijskih trenera (pogotovo u nogometu) zaboravilo tko je glavni trener, a tko pomoćni. Svako treba znati svoju ulogu. Meni se nije problem nadovezati na vrhunski program koji napravi stručnjak poput Bralića. Za veslanje je najbitniji veslački trening pa tek onda kondicija, fizioterapeuti, psiholozi.

11. Ispričajte nam neku anegdotu s braćom Sinković?

 Mislim da ipak ima više anegdota s Bralićem nego sa Sinkovićima što bi vam mogli ispričati oni ili njihov fizioterapeut Ivan Golubiček. Znam jednu iz Basic Gym One-a. Uglavnom kad je Bralić donio klupu za privlak (daska na dva željezna stupa s podešavanjem), nakon nekoliko dana ju je došao provjeriti da se nije nešto slučajno odvinulo i slično (a stvarno se nema što odvinuti). Ja sam ga tražio da se slikamo a on je bio toliko fokusiran na klupu da se slikao sa mnom držeći odvijač cijelo vrijeme u ruci. Bilo je smiješno, ali je ujedno pokazalo njegovu fokusiranost na cilj i na to da ništa ne prepušta slučaju. To je pravi trener.

 12. Koliko se u Hrvatskoj od malih nogu ulaze u dobru fizičku pripremu?

 Uvijek nedovoljno. Ali mislim da se stanje poboljšava i da se sve bolje radi u klubovima i da roditelji, treneri i rukovoditelji klubova shvaćaju važnost kondicijske pripreme kod djece. Meni dosta djece od 10 godina dolaze na trening. Ne puno, po jedanput tjedno, ali se napredak kroz duže vrijeme vidi.

13. Savjet mladim budućim kondicijskim trenerima.

Ostavite ego ispred vrata. Ništa ne dolazi preko noći. Koliko ulažete u sebe toliko će vam se vratiti. Nemojte biti pod utjecajem niti jednog trenera ili predavača nego od svakog uzmite ono što mislite da je dobro ali opet kao što bi moj mentor Steve Maxwell rekao: “Pronađite mentora kojem vjerujete i slušajte ga”.

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Andrea Lovrinčević

Novinar i vanjski suradnik Fitnes učilišta

Povezani blogovi

  • Mjesečnica, poznata i kao menstruacija, predstavlja prirodni ciklus s kojim se žene susreću svakog mjeseca. Za mnoge od nas, ovo je vrijeme obilježeno...

  • rema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, sn...

  • Bol je evolucijsko nasljeđe koje ima za funkciju da nas upozori na nered u sustavu. Slično kao i lampica na autu koja odjednom zasvijetli. Bol je ne...