Kada radimo testiranja s našim vježbačima, ta se testiranja odnose na testiranje funkcionalnosti lokomotornog sustava, testiranje kardio fitnesa te testiranje mišićnog fitnesa. Priznat ćete da se tu uglavnom više-manje „vrte“ isti testovi koje koristimo u praksi. Ti se testovi, naravno, razlikuju s obzirom na dob osoba koje testiramo. Svaki test nije siguran i primjenjiv sa svim dobnim skupinama što je apsolutno razumljivo i zbog toga i postoje različiti testovi i baterije istih koje su primjerene za određenu dob.

Međutim, postoje i neki testovi za koje, u teoriji, znamo da postoje i s kojima smo se možda nekada i susreli, ali ih vrlo rijetko (ili čak nikako) koristimo u svakodnevnoj praksi. Jedan od takvih testova je i test stiska šake. Iako nam se na prvu (a možda i na drugu J) neće činiti da ovom testu trebamo pridavati preveliku pozornost, novija istraživanja ipak sugeriraju nešto drugo…

Prema pisanju Medical Exercise Training Instituta (1), test stiska šake nam daje puno više informacija od same jakosti mišića, ona predstavlja peti vitalni znak zdravog starenja – odražava sistemsku snagu, neuralnu učinkovitost pa čak i dugovječnost, a ovaj test nazivaju još i „prozorom u zdravlje mozga“.

Prema istraživanjima na koja se pozivaju, čini se da je manja jakost stiska šake povezana s bržim kognitivnim padom, gubitkom pamćenja i većim rizikom od demencije, a svaki pad u jakosti stiska od 5 kilograma može za čak 15-25% povećati rizik od demencije. Prema navedenom, jakost stiska ne smatraju samo mehaničkim izlazom već smatraju da njime mjerimo i učinkovitost živčanog sustava, integritet živčanih puteva, pa čak i zdravlje cerebralnih krvnih žila. Drugim riječima – čini se da lošiji rezultat u testu stiska šake ne znači samo da osoba ima slabu ruku, već i da ima umoran mozak.

Ono što možemo učiniti je uvrstiti test stiska šake u naša redovna testiranja, pratiti normativne vrijednosti s obzirom na dob i spol te pratiti ako se tijekom vremena događaju nagli padovi u jačini stiska. Djelatnici u području fitnesa i rekreacije u tom smislu imaju važnu ulogu u prevenciji i usporavanju funkcionalnih gubitaka povezanih sa starenjem putem primjene ciljano osmišljenih programa vježbanja koji će osobama omogućiti da dulji životni period budu funkcionalni i samostalni te da preveniraju ili barem odgode pojavu različitih zdravstvenih problema i na fizičkoj, ali i na kognitivnoj razini.