fbpx

Uloga disanja u procesu mentalne pripreme

Disanje se definira kao autonomna funkcija, pojednostavljeno to znači da ne trebamo razmišljati o disanju da bi disali. Međutim, što se događa kad razmišljamo o našem disanju? Što postižemo preuzimanjem kontrole nad tom važnom funkcijom?

Ovo su neke od mogućnosti koje dobivamo kad disanje postane aktivnost na koju obraćamo pažnju, kad postaje svjesno i usmjereno:

1. Bolji fokus – proteklih godina vježbe disanja dobile su značajnu pažnju u psihologiji vježbanja i sporta. Definirane su brojne tehnike koje mogu imati različite svrhe, te je jedan od ciljeva tehnika disanja postao unaprjeđenje fokusa. Prvo što polaznici tečaja disanja uoče je da teško drže fokus na disanju već im misli bježe na razne druge stvari. Usmjeravanje pažnje na disanje kroz dulji period, te vraćanjem pažnje na disanje, kad nam pažnja pobjegne, pokazalo se kao koristan alat za razvoj usmjerene pažnje koji se može koristiti u sportu, rekreaciji i svakodnevici.

Usmjeravanje pažnje na disanje kroz dulji period pokazalo se kao koristan alat za razvoj usmjerene pažnje.

2. Kontrola intenziteta – pobuđenost našeg središnjeg živčanog sustava (SŽS) bitan je faktor u predviđanju uspješnosti obavljanja radnih zadataka kod sportaša i nesportaša. Brojna istraživanja pokazala su da tehnike disanja mogu značajno utjecati na smanjenje aktivacije (intenziteta) ali i povećanje aktivacije SŽS-a.

3. Oporavak – efikasno disanje važan je faktor u procesu oporavka. Kvaliteta udaha i izdaha, kao i način i vrijeme udaha i izdaha utječu na količinu kisika koju tijelo dobiva za vrijeme aktivnosti ali i nakon aktivnosti. Određene tehnike disanja pomažu sportašima i rekreativcima u procesu oporavka od treninga i pripremi za sljedeći trening. Posebno se korisnim pokazalo korištenje tehnika disanja u kombinaciji s tehnikama istezanja.

4. Emotivna kontrola – naše emocije nisu pod našom direktnom kontrolom, te njima možemo “upravljati” kontrolom svojih misli, odnosno stavova i uvjerenja. Ali, jednako tako, kontrolirajući svojim disanjem možemo utjecati na svoje emotivno stanje i vrlo brzo se opustiti kada smo npr. ljuti ili nervozni. Efikasnost takvih tehnika raste ako se tehnike uvježbavaju i koriste svakodnevno.

5. Efikasnije vježbanje – količina i kvaliteta zraka koji je udahnut, kao i način na koji je udahnut značajno utječe na izvedbu kod svakog vježbača. Međutim, različiti oblici vježbanja ponekad zahtijevaju različit režim disanja. Iz tog razloga važno je znati koristiti razne oblike vježbi disanja za vrijeme aktivnosti i prije aktivnosti ako želimo unaprijediti svoju izvedbu.

6. Poboljšanje zdravstvenog statusa – disanje ima izniman utjecaj na našu fiziologiju, kako na naš SŽS tako i na naše tijelo. Disanje utječe na rad našeg srca, te na krvni tlak. Kontrolom disanja i svakodnevnom vježbom disanja u kombinaciji s tjelesnom aktivnosti utječemo na varijabilitet srčanog ritma, odnosno mjeru koja je pouzdani pokazatelj zdravstvenog statusa, te se često koristi kao prediktor za kardiovaskularne zdravstvene probleme.

Kao što sam ranije istaknuo disanje je autonomna funkcija. Međutim, ako uložimo samo malo vremena svakodnevno u upravljanje i kontrolu nad našim disanjem, sustavno mijenjamo loše navike disanja i povećavamo vjerojatnost da ćemo ranije navedene mogućnosti iskoristiti do maksimuma.

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Igor Čerenšek,  BA. psych.

Diplomirao psihologiju na University of Minnesota u SAD-u 2007. Hrvatski Olimpijac iz Atene 2004. godine. Hrvatski reprezentativac u plivanju gotovo 10 godina i višestruki državni rekorder. Na studiju se usmjerio na stres management, savjetovanje, wellbeing, komunikaciju i psihologiju sporta, te je nekoliko godina za redom svrstan na dekanovu listu najuspješnijih studenata.

Povezani blogovi

  • Mjesečnica, poznata i kao menstruacija, predstavlja prirodni ciklus s kojim se žene susreću svakog mjeseca. Za mnoge od nas, ovo je vrijeme obilježeno...

  • rema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, sn...

  • Bol je evolucijsko nasljeđe koje ima za funkciju da nas upozori na nered u sustavu. Slično kao i lampica na autu koja odjednom zasvijetli. Bol je ne...