fbpx

“Vlastiti morfin” – tjelesna aktivnost

7.4. se obilježava Svjetski dan zdravlja kao obljetnica početka rada Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization). Zanimljivost je da je dr. Andrija Štampar, po kome se danas zove i Nastavni zavod za javno zdravstvo u Hrvatskoj, predsjedao prvoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini te organizacije. (1)

Zdravlje je bitno, tu ćemo se svi složiti. Međutim, što je to točno „zdravlje”? Prema WHO: “Zdravlje je stanje kompletnog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći.” (2)

Svake godine taj dan posvećen je jednoj zdravstvenoj temi, ove godine to je depresija.

Depresija je bolest koju karakterizira konstantna tuga, bezvoljnost, gubitak interesa i nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, (3). Ljudi pritom gube apetit, spavaju više ili manje (izvan uobičajenog ritma), anksiozni su, smanjena im je koncentracija te uz to vežu osjećaj bezvrijednosti i krivnje. Važno je naglasiti da se to može dogoditi svakome, nije znak slabosti te se može liječiti! Ponekad i običan razgovor s osobom do koje vam je stalo i kojoj vjerujete, može puno pomoći. Bitno je da se prihvati stanje u kojem se osoba nalazi i shvati da trenutno ne može obavljati istu količinu obaveza kao i prije. Preporuke su da osoba nastavi s aktivnostima u kojima je osoba uživala prije pojave depresije, ostane u kontaktu s obitelji i prijateljima, kontaktira stručnu osobu te redovito se bavi tjelesnom aktivnošću. (3)

Tjelesna aktivnost je upravo jedan od najboljih načina liječenja depresije. Definira se kao pokret tijela nastao zbog djelovanja skeletnih mišića, koji zahtjeva potrošnju energije i osnovni je način poboljšanja mentalnog i fizičkog zdravlja. (4) Tjelesna aktivnost i vježbanje nisu sinonimi. Razlika je u tome da je vježbanje subkategorija tjelesne aktivnosti koja je planirana, strukturirana i ponavljajuća s ciljem održavanja ili poboljšanja jedne ili više komponenti fitnesa. (4)

Tjelesna aktivnost uključuje vježbanje, ali i svakodnevne poslove kod kojih je uključeno kretanje tijela kao što su rad, kućanski poslovi, rekreacijske aktivnosti, itd. „Dr. James Blumenthal s američkog sveučilišta Duke dokazao je da četveromjesečni program aerobnog vježbanja odstranjuje ili bitno smanjuje depresivne simptome kod 65 posto pacijenata. Terapijski učinci vježbanja nastupili su kasnije u usporedbi s lijekovima, ali su se zadržali dulje od učinaka antidepresiva nakon što su ih pacijenti prestali uzimati. U spomenutom istraživanju pacijentima je naloženo da prekinu vježbanje, odnosno uzimanje lijekova da bi se vidjelo koliko će trajati poboljšanje. U praksi, međutim, mnogi pacijenti mogu, po liječničkoj preporuci, lijekove i vježbanje primjenjivati na neodređeno vrijeme. Pa i istodobno, što je za većinu najbolja terapijska strategija.” (5)

Mehanizam kojim se to ostvaraje je lučenje hormona. Tijekom tjelesne aktivnosti pojačano se luče hormoni endorfin i dopamin (hormoni ugode), a smanjuje se kortizol (luči se pri povećanom stresu). „Prema znanstvenim otkrićima, za blagostanje koje obuzima vježbače i sportaše najodgovorniji su endorfini, skupina opioidnih neuropeptida, međusobno srodnih molekula koje nastaju u organizmu i djeluju kao analgetici, antipiretici i antidepresivi. Endorfin je kovanica koja dolazi od izraza endogeni morfin, što znači “vlastiti morfin”, odnosno morfin vlastite (tjelesne) proizvodnje. Morfin je, dakako, aktivni sastojak snažnog analgetika kojeg poznajemo pod tržišnim nazivom morfij. Endorfine stvaraju neuroni u hipotalamusu, koji ih upućuju u druge dijelove mozga i u kralježničnu moždinu.” (5)

U članku se nadalje navodi da, kako bi dokazali pretpostavku:„ Dr. Henning Boecker i njegova ekipa s Bonskog sveučilišta angažirali su deset trkača dugoprugaša, koji su prije i poslije trčanja podvrgnuti PET skenu (positron emission tomography, odnosno tomografija pozitronskom emisijom) te psihološkim testovima kojima je praćeno njihovo raspoloženje. Uz PET skenere u studiji je korišteno još jedno novo sredstvo – tvar koja služi kao marker za endorfine i ukazuje na njihovu prisutnost u mozgu.

Mjerenja su dokazala da tjelesni napori poput trčanja izazivaju proizvodnju endorfina u mozgu, da endorfini podižu raspoloženje te da je porast raspoloženja razmjerno proporcionalan količini izlučenog endorfina. Znakovito je da su se endorfini najviše povezivali s neuronima u predčeonom i limbičkom dijelu mozga, koji reguliraju emocionalna stanja.”

Dakle, budite tjelesno aktivni i bit ćete sretniji, manje podložni stresu te imuniji na razvoj depresije! Preporučaju se aktivnosti u grupi, s prijateljima i kolegama, kako bi osobe ostvarili socijalni kontakt i povezanost s okolinom. U svijetu je tjelesna neaktivnost procijenjena kao primarni uzrok približno 21-25% bolesti raka dojke i crijeva, 27% dijabetesa tipa 2 i približno 30% koronarnih bolesti srca. (4)

Prema posljednjim dostupnim informacijama na stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, koronarne (ishemijske) bolesti srca su vodeći uzrok smrtnosti u Zagrebu.

Kako bi se popravile te brojke, u kombinaciji s kvalitetnom prehranom, službe preporuke na stranicama WHO glase:

  • najmanje 150 min umjerene aerobne aktivnost ili 75 min povećane aktivnosti ili kombinacija toga kroz tjedan,
  • djeca trebaju 60 min umjerene do povećane aktivnosti svaki dan,
  • vježbe koje su orijentirane na jačanje mišića i kosti bi se trebale provoditi barem 3 puta tjedno.

Postoje i snažni dokazi da tjelesna aktivnost smanjuje za oko 25% rizik od bolesti koje su povezane s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću (kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2), smanjuje rizik od povišenog krvnog tlaka i nekih tipova raka, smanjuje stres, anksioznost i depresiju.

Postoji mogućnost i da odgađa efekte Alzheimerove bolesti i ostalih oblika demencije.(6)

Kako bi mogli kvantificirati i pratiti vrijednosti zdravstvenog statusa (fitnesa), stručnjaci s Fitnes učilišta izradili su Fitness Index. „Zdravlje” (fitnes stanje pojedinca) je podijeljeno na komponente te za svaku komponentu postoje testovi.

Testovi su prilagođene radu u praksi te brzoj i jednostavnoj procjeni i praćenju statusa.

Više o edukaciji za Fitnes Index možete saznati na http://fitness-index.com/en/

Zaključak:

Tjelesna aktivnost je najbolji lijek koji imamo na raspolaganju, iskoristimo ga!

 

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Filip Sabol

Filip Sabol, mag. cin.

Magistar kineziologije s usmjerenjem kondicijska priprema sportaša. Student poslijediplomskog doktorskog studija kineziologije na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.  Autor je utjecajnih znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje na velikom broju konferencija te usavršanja i radionica u području kineziologije. Filip ima višegodišnje iskustvo u vođenju individualnih i grupnih treninga te je koordinator edukacije i dio predavačkog tima Fitnes učilišta od 2017. godine.

Povezani blogovi

  • rema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, sn...

  • Bol je evolucijsko nasljeđe koje ima za funkciju da nas upozori na nered u sustavu. Slično kao i lampica na autu koja odjednom zasvijetli. Bol je ne...

  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost karakterizirani su visokim postotkom masne mase u odnosu na nemasnu masu te su povezani s velikim brojem kroni...