fbpx

13 činjenica o tjelesnoj aktivnosti i vježbanju zimi

„Hladno je vani pa mi se ne ide vježbati“ – svi smo čuli takve izgovore. Niske temperature utječu i na one koji su tijekom godine izrazito motivirani, oni koji su prvi na nasipu ili u nekom parku. Lakše je jednostavno sjediti u toplom. Ono što svi znamo (ili bi trebali znati) je da tjelesna aktivnost tijekom cijele godine, pa i zimi, ima pozitivan utjecaj na imunitet. Isto tako, svi znamo da je biti prehlađen bez veze. Kako onda izbjeći prehladu, virozu ili gripu? Vježbanjem. Ha, zar ste očekivali neki drugi odgovor! ?

Ipak, rijetki su koji razmišljaju tako. Svi znamo kako se situacija razvija zimi. Kreće s kobasicama i ostalim super-ukusnim zalogajima koji su popularni zimi, glavni udarac slijedi za Božić, a Nova Godina je jako dobar after shock. Ako se imalo potrudimo, moći ćemo neutralizirati sve ono što dolazi s tim periodima. Jer znamo jako dobro kakvu grižnju savjesti osjećamo dok sjedimo za stolom nakon Božićnog ručka.

I zato zapamtite ovih 13 činjenica o vježbanju zimi:

Fact 1. Prosinac je karakterističan s time što većina odluči na pauzirati s vježbanjem pa teretane često zjape prazne. Iskoristite to u svoju prednost. Fitness centri u tom periodu vrlo često daju popuste na članarinu a manjak gužve je dodatni benefit.

Fact 2. Vježbanje na otvorenom je antidepresiv tako da ako uspijete izaći prvi put, drugi trening na otvorenom je zagarantiran.

Fact 3. Dehidracija može biti problem – zimi ne osjećamo žeđ kao u toplijim mjesecima pa manje unosimo tekućinu, odnosno povećavamo unos toplih napitaka poput kave, čaja ili vruće čokolade. Potrebno je održati unos vode tijekom cijele godine a ljeti taj unos „pojačati“ zbog veće količine izlučenog znoja. Tijekom tjelesne aktivnosti zimi, mi se i dalje znojimo, i zato treba paziti da ostanemo hidratizirani. Neke od najčešćih posljednica dehidracije su – ekstremna žeđ, umor, vrtoglavica. Kako znati da li smo dehidrirani ili ne, ako ne osjećamo žeđ? Boja urina je jedan faktor, što je tamnija, dehidracija je veća.

Fact 4. Zbog promjene tlaka, zimi ljudi često osjećaju glavobolje, migrene, a to također možemo povezati s dehidracijom i manjkom vitamina D zbog manje izloženosti suncu (zato bi bilo bolje koristiti svaki mogući trenutak za boravak na otvorenom).

Fact 5. Niska temperatura je još jedna stavka oko koje trebamo biti oprezni (pogotovo osobe starije dobi zbog potencijalnog srčanog udara, astmatičari i srčani bolesnici). U našim krajevima nisu (najčešće) ekstremno niske temperature,  a sve do -5 stupnjeva je u redu za tjelesnu aktivnost na otvorenom (kaže medicina!).

Fact 6. Međutim ozebline nisu za zanemariti i zato pripazite ako primijetite bljedoću lica, trnce ili izgubite osjet dodira. Često budu popraćene visokim tlakom i povećanim brojem otkucaja srca.

Fact 7. Još jedna povezana stavka uz nisku temperaturu je poledica, pa je bitno biti na oprezu kako ne bi pali i ozlijedili se, što je opet izglednije kod osoba starije dobi zbog manjka ravnoteže i već slabijeg koštanog sustava. Naravno oprez prilikom lopatanja snijega. ?

Fact 8. Potrebno je imati na umu da je i zimi sunce dovoljno jako, zbog toga, nosite sunčane naočale koje će istovremeno spriječiti suhoću očiju uzrokovanu vjetrom, a i nanesite kremu s UV zaštitom. To najbolje znaju oni koji vole boraviti na snijegu na visinama.

Fact 9. Isto tako, dok vježbamo, često dišemo na usta, što povećava mogućnost prehlade dišnih organa. Kontrakcije mišića su manje (manja sila) a i brzina vlakana se smanjuje. Doduše točan utjecaj hladnoće na trening još nije detaljno provjeren i dokazan te se raspravlja o tome.

Fact 10. Pod utjecajem hladne temperature potrošnja glukoze je veća zbog smeđe masti (smeđe adipozno tkivo). Ako su smeđe stanice aktivne, neka istraživanja pokazuju da se dnevno može potrošiti između 100-500 kalorija. Jabuke, san i niska temperatura potiču aktivaciju smeđe masti.

Fact 11. Bitno je i kako ćete se odjenuti. Za trening na hladnom, dobro je imati odjeću koja ne zadržava vlagu: sintetička slojevita odjeća je adekvatan izbor. Preporuka su flisevi i jakne za zaštitu od vjetra, rukavice i adekvatne čarape. Pamuk nije dobar odabir za prvi sloj jer zadržava vlagu. Odjeća neka ne ograničava pokret.

Fact 12. Kad temperatura tijela krene padati, aktiviraju se mehanizmi u organizmu kako bi održali toplinu. Prvenstveno vazokonstrikcija – kako bi se smanjio dotok krvi prema površini tijela i kako se ne bi izgubila toplina. Ubrzanje metabolizma i drhtanje (kratke nevoljne kontrakcije za stvaranje topline).

Fact 13. Za srce može biti šok kada udišemo hladan zrak a tijelo je zagrijano. Tako bi osobama s astmom ili kardiovaskularnim problemima svakako savjetovali da se konzultiraju s liječnikom prije nego se upuštaju u trening na otvorenom.

Ne treniranje tijekom zime nikako nije opcija. Jačamo imunitet, sretniji smo i zadovoljniji pa ni post-blagdanska depresija nas neće uhvatiti tako lako a višak kilograma još teže.

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Marija Jurina, mag. cin.

Magistra kineziologije sa usmjerenjem fitnes. Od početka studija je demonstrator na kolegiju Aerobika te se uz studij usavršava na raznim fitnes konvencijama i kongresima u Hrvatskoj i izvan granica te radeći u fitnes centrima. Nakon što je diplomirala dobiva naziv vanjskog suradnika na Kineziološkom fakultetu za aerobiku i grupne programe, Stručnom studiju za izobrazbu trenera u Zagrebu te predavača na Fitnes učilištu na odjelu za edukaciju instruktora grupnih programa uz glazbu. Privatni trener, trener raznih grupnih programa te certificirani WalkExercise, TRX i FloDance trener sa praktičnim iskustvom jedanaest godina.

Povezani blogovi