U svakom području i u svakoj znanosti često se protežu određeni mitovi i neistine. I fitness nije ništa drugačiji, štoviše, područje fitnessa sadrži toliko informacija da je teško probrati one koje su istina i one koje nisu. U ovom blogu cilj nam je iznijeti nekoliko najčešćih mitova u fitnesu i objasniti zašto i jesu upravo to, mitovi.

1. Ako se ne koriste, mišići se pretvaraju u mast

Ovaj mit je veoma čest među populacijom koja nije aktivno uključena u fitnes. I često je argument koji se ističe kao protivnik treninga s opterećenjem. Ipak, stvarno je vrijeme da shvatimo da to nije tako. Mišićno i masno tkivo su dva totalno suprotna tkiva i ne mogu se mijenjati jedan u drugi. Masno tkivno se nakuplja s hiperkalorijskim unosom a mišićne stanice rastu s treningom s vanjskim opterećenjem.

2.Trening s opterećenjem smanjuje brzinu

„Nemoj ići u teretanu, usporit će te“, to je velika većina sportaša zasigurno čula. Da li je to tako? Trening s opterećenjem razvija sposobnost generiranja sila kao i brzinu u kojoj se ta sila može generirati. Dakle, aktivnost veoma slična sprintevima. Trening s opterećenjem ne da je kontraproduktivan za sportaše već može imati direktna transfer na poboljšanje sportske izvedbe. Ben Johnson, jedan od najbržih sprintera svih vremena radio je stražnji čučanj s preko 250 kilograma. Da li je bio spor, ne bih rekao.

3. Koljena nikad ne smiju prelaziti preko prstiju

Dok je prikladno izbjegavati veliki put koljena preko prstiju prilikom čučnja, mit je da vježbač ne bi nikad smio dopustiti da koljena idu preko koljena. Određeni ljudi zbog svoje antropometrije neće moći izbjeći da ima koljena idu preko prstiju. Istraživanje Fry-a i sur. (2003) je potvrdilo da se stres na koljena povećava kada ona idu preko prstiju i to za 28%. Ipak onaj podatak koji nam je zanimljiv je taj da se stres na kukove povećao za 1000% kada su istraživači ograničili put koljena prema naprijed. Ovaj podatak nam govori da se ne trebamo slijepo držati toga da koljena ne smiju preko prstiju, već da je potrebno razlikovati biomehaniku ljudi u odnosu u na nepravilnu izvedu.

4. Veći broj ponavljanja koristan je za „definiciju“

Gledajući tv prodaju i danas možete čuti ovakve izjave. Veći broj ponavljanja je koristan za gubitak masti i definiranje mišića. A to se često vidi u reklamama gdje se prodaju sprave za trbuh. Srećom, znamo da to nije tako. Veći broj ponavljanja utječe na razvoj mišićne izdržljivosti ali ne sagorijeva mast, pogotovo ne na dijelu tijela koji izvodi određenu vježbu. Balansiranje prehrane i kalorijski deficit dovest će do gubitka masti.

5. Skokovi = pliometrija

Negdje na putu su se ove dvije stvari pomiješale, te često možemo vidjeti kako ljudi rade običan  naskok na klupicu i to karakteriziraju kao pliometriju. Verkhoshansky definira pliometriju kao primjenu mehaničkog šoka s ciljem primoranja mišića da proizvedu što je moguće veću silu. Da bi bila riječ o pliometriji prijelaz između ekscentrične faze u koncentričnu treba biti kraći od 0.25 milisekundi. Ako je trajanje između tih faza duže, gubi se nakupljena elastična energija, i gubi se cilj i smisao pliometrijskog treninga. Dakle, potrebna je ekscentrična faza, s velikom silom i s kratkim prijelazom između ekscentrične i koncentrične faze da bi bila riječ o pliometriji.

6. Mali broj ponavljanja razvija samo jakost a ne i hipertrofiju

Česte preporuke su da se za razvoj hipertrofije izvodi 6-12 RM-a, a za jakost 1-5 RM-a. Iako postoji određena utemeljenost u ovome važno je naglasiti da i s manjim i s većim brojem ponavljanja se može utjecati na razvoj hipertrofije. Generalno, istraživanja pokazuju da je volumen treninga vodeći faktor u određivanju hipertrofije. Postoje istraživanja koja su uspoređivala efekte treninga za jakost i treninga za hipertrofiju u kojem je volumen treninga bio jednak. A i rezultati u hipertrofiji su bili jednaki sukladno volumenu treninga. Dakle, i s treningom jakosti dolazi do hipertrofije kao što i s treningom hipertrofije dolazi do razvoja jakosti.

7. Weightlifting je loš za leđa

Gledajući sportaše kako rade trzaj i nabačaj svaki laik dođe do zaključka da su takve vježbe veoma opasne za leđa. Uistinu one mogu biti opasne ako ih radi osoba koja nije još na dovoljnoj razini spremnosti. Ali kako ističe Siff (2002), istraživanja koja su rađena na weightlifterima pokazuju da manje od 10% ukupnih ozljeda se događa na leđima. Prema ACSM-u čak 80% odraslih neaktivnih ljudi pati od bolova u leđima, dakle puno više. Veoma jednostavno možemo zaključiti da weightlifteri svojim treningom razviju jaka leđa i usavršavaju svoju tehniku te da je za njih rizik puno manji.

8. Laktati uzrokuju DOMS (Delayed onset muscle soreness) hrv. odgođena reakcija mišića na tjelesnu aktivnost

Vjerojatno najveća zabluda je da se DOMS javlja zbog laktata koji se nakupljaju tijekom vježbanja, no to nije tako. Uslijed aktivnosti visokog intenziteta dolazi do nakupljanja laktata, ali nakon završetka tjelesne aktivnosti, laktati se izlučuju ili sagorijevaju za energiju. U roku od sat vremena nakon tjelesne aktivnosti razina laktata se smanjuje i vraća na vrijednosti približne onima prije početka tjelesne aktivnosti. Ali, kao što smo naveli, DOMS se javlja tek 24 sata nakon aktivnosti. Iz tog razloga teza da su laktati uzrok DOMS-a je pokazana netočnom. DOMS je rezultat mišićnih oštećenja koji izazivaju upalne procese.

9. Cilj suplementacije kreatinom je povećanje vode u tijelu

Veoma često se ističe kako je cilj konzumiranja kreatina povećanje količine vode u tijelu kako bi se dobio veći i puniji izgled. Ipak, da li je to cilj? Cilj konzumacije kreatina je povećanje razina kreatin fosfata u tijelu. Ljudsko tijelo za kretanje koristi ATP, kada se ATP potroši on se obnavlja spajanjem ADP-a i kreatina za obnavljanje ATP-a. Tijekom visoko intenzivnih aktivnosti zalihe kreatina se veoma brzo troše. Dakle, cilj suplementacije kreatinom je povećanje razina kreatina u tijelu, kako bi se moglo efikasno proizvesti više energije tijekom visokointenzivnih aktivnosti. Npr. umjesto da s određenom težinom uradite 6 ponavljanja moć ćete uraditi 8 ponavljanja, te time postići veći podražaj na treningu. Blago zadržavanje vode s konzumacijom kreatina je jedna pozitivna nuspojava jer stanica koja ima više vode ima i veći anabolički potencijal.

Jeste naučili nešto novo? U fitnesu postoji toliko mitova da o toj temi može i knjiga napisati. Zapamtite da je uvijek potrebno provjeriti svaku informaciju prije nego ju uzmete zdravo za gotovo.