Svi vi koji ste se možda odlučili baviti trenerskom strukom jer vam matematika nije bila jača strana – morat ću vas razočarati! Niti ovdje ju nećete u potpunosti izbjeći. 🙂 I ovdje ima matematike, statistike i još puno stvari koje su vam na prvu možda bile nespojive s ovom strukom, i upravo ta „matematika“ često čini razliku među trenerima i samom razumijevanju onoga što radimo. No, krenimo od početka…Što mislite, trebaju li sportaši koji treniraju npr. plivanje, atletiku, nogomet, rukomet, tenis ili košarku trenirati jednako ili se njihovi treninzi ipak po nečemu razlikuju? Ako se razlikuju, u čemu se točno razlikuju, gdje je ta granica i kako znati na što staviti naglasak, a što nam nije toliko bitno u određenom sportu? Upravo se ovim pitanjima bavimo u današnjem blogu.

Čimbenici uspješnosti u nekom sportu

Na uspjeh u određenoj sportskoj grani utječe jako puno faktora koji se međusobno isprepliću. Tu spadaju motoričke sposobnosti (koordinacija, agilnost, gibljivost, preciznost, izdržljivost, brzina i snaga), funkcionalne sposobnosti (aerobne sposobnosti i anaerobne sposobnosti), morfološke karakteristike (antropometrija i somatotip), tehničko-taktička znanja (teorijska znanja, razina tehnike i taktike) te psihička pripremljenost (motivacija, mentalni stav prema treningu te otpornost na stresne uvjete treninga i natjecanja) (1).

Svaki od tih čimbenika/faktora ima svoj hijerarhijski položaj u određenom sportu, odnosno, u određenim sportovima određeni čimbenici/faktori su jako važni, dok su neki drugi manje važni. Upravo ta hijerarhijska struktura važnosti različitih čimbenika, naziva se jednadžba specifikacije uspješnosti u sportu.

Do jednadžbe specifikacije dolazi se na temelju opsežnih znanstvenih istraživanja koja su obuhvatila veliki broj faktora mjerenih kod većeg broja sportaša koji se bave istim sportom i koji su različite kvalitete (1). Srećom, taj dio posla (određivanje jednadžbe specifikacije),  je za nas „odradio“ netko drugi i time nam uvelike olakšao posao. 🙂 Iako sveobuhvatna jednadžba specifikacije obuhvaća sve ranije nabrojane sposobnosti i karakteristike, mi ćemo se u nastavku bazirati na jedan segment – onaj vezan uz hijerarhijsku strukturu odabranih motoričkih sposobnosti triju sportova.

Hijerarhijska struktura odabranih motoričkih sposobnosti

            Motoričke sposobnosti navedene u nastavku prikazane su hijerarhijski s obzirom na njihovu važnost u određenom sportu. Napominjemo da ovime nisu obuhvaćene sve sposobnosti već samo neke od njih. Također, neke od navedenih sposobnosti se dalje mogu razdijeliti u potkategorije te smo ovim prikazom samo „zagrebali po površini“ ove teme. Iako su po hijerarhijskoj strukturi određene sposobnosti „manje važne“, nikako ih ne bismo trebali zanemariti u procesu treninga te sportske i kondicijske pripreme jer se u situacijskim i natjecateljskim uvjetima može dogoditi da baš one naprave razliku i u konačnici budu presudne za postizanje određenog sportskog uspjeha.

Iz navedenog grafa vidljive su razlike u jednadžbama specifikacije odabranih motoričkih sposobnosti triju sportova – nogometa, rukometa i tenisa. Odabrane motoričke sposobnosti označene su istim bojama kako bi se lakše uočile razlike među sportovima. Iz grafova je vidljivo da, iako se u svima pojavljuju iste motoričke sposobnosti, njihova važnost se od sporta do sporta razlikuje. Dok u nogometu prevladava važnost izdržljivosti i brzine, u rukometu su to snaga i izdržljivost, a u tenisu brzina i izdržljivost.

Uz sposobnosti navedene u grafovima, istaknula bih još preciznost i agilnost, koje u ovim prikazima nisu navedene, a također imaju važnu ulogu u postizanju vrhunskih rezultata u pojedinim sportovima. Npr. u sportovima kao što su košarka, rukomet, nogomet i tenis preciznost igra važnu ulogu, dok u atletskim disciplinama trčanja nema gotovo nikakav značaj. Nadalje, agilnost je značajna u sportovima koji zahtijevaju brze promijene pravaca kretanja, kao što je to slučaj kod tenisa.

Važnost određenih motoričkih sposobnosti razlikuje se i unutar različitih disciplina iste sportske grane, kao što je atletika. Npr. kod sprinteva dominiraju maksimalna i eksplozivna snaga te brzina, dok su te iste sposobnosti znatno manje zastupljene kod trčanja na srednje pruge (1).

Zaključak

Poznavanje jednadžbi specifikacije uspješnosti u određenom sportu važno je za planiranje i programiranje treninga te ciklusa sportske pripreme. Na one sposobnosti koje su dominantnije za uspješnost u određenom sportu potrebno je usmjeriti više pažnje, ali imati na umu i da neke od dimenzije, osim o treningu, ovise i o nasljednim čimbenicima. Zbog toga je važno poznavati i koeficijente urođenosti pojedinih osobina, sposobnosti i motoričkih vještina (1) o čemu ćemo se baviti u jednom od sljedećih blogova.

Literatura:

1. Milanović, D. (2009). Teorija i metodika treninga. Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
2. Milanović, D., Jukić, I, Šalaj, S. (2003). Kondicijska priprema sportaša. 11. Međunarodni znanstveno-stručni skup Kondicijska priprema sportaša, Zagrebački velesajam, Zagreb, 2003.
3. Vuleta, D. Faktorska struktura uspješnosti u rukometu. Dostupno on-line: https://www.scribd.com/presentation/28349937/Pravila-i-Kinezioloska-Analiza-Rukometa
4. Jonath, U., Krempel, R. (1987). Konditions training. Reinbek bei Hamburg: Rowohlt.