fbpx

Fitnes životni stil

U Hrvatskoj se poslovi u fitnes industriji sve više oglašavaju. No, istražujući natječaje za posao u fitnes industriji u Hrvatskoj, mogu reći da su više nego deficitarni u odnosu na druge struke i daju vrlo neodređene informacije za potencijalnog prijavitelja. Primjerice, online pretragom pronašla sam dva natječaja za fitnes trenera....

Kako potaknuti nekoga da postane tjelesno aktivan i da mu to postane stil života? Kako ga osvijestiti da su tjelesna aktivnost i tjelesno vježbanje divota i da bi trebale postati dio svakodnevice? Vjerujem da ste se, kao i ja, dosta puta susreli s tim problemom kad su u pitanju članovi obitelji ili bliski prijatelji. Tema koja čak i ne spada u područje kineziologije i fitnes svijeta, već psihologije, ali svi koji se duže bave fitnes svijetom svjesni su da može imati presudan utjecaj....

Karmen Korda je polaznica koja je završila program usavršavanja za instruktoricu grupnog fitnesa uz glazbu. Dala si je vremena da se znanje „slegne“ i sada polagano kreće u provođenje treninga. No, naša priča s Karmen tu nikako nije gotova. Naprotiv tek je započela. Karmen se pridružila timu Fitnes učilišta i „usidrila“ se nekoliko metara od mene, za svoj radni stol. Još je jedan primjer da se trud isplati, a da se znanje cijeni. Tko je Karmen i kako je odlučila upisati učilište, pročitajte u nastavku....

Istraživanja pokazuju kako trčanje kod muškaraca sat vremena ili više tjedno smanjuje rizik za nastanak bolesti od 42% u usporedbi s muškarcima koji nisu trčali. Oni koji su trenirali s utezima 30 minuta ili više tjedno imali su 23% smanjenje rizika u usporedbi s onima koji nisu vježbali. Brzo hodanje 30 minuta ili više na dan je povezano s 18% smanjenja rizika, kao što je i veslanje 1 sat ili više tjedno. Možemo zaključiti da je intenzitet vježbanja ključan faktor, s višim intenzitetom veće je smanjenje rizika. Niža razina aktivnosti kao što su hodanje i vrtlarenje, može osigurati znatnu korist smanjujući rizik za koronarnu bolest srca, ali intenzivnije vježbanje daje još veću korist (Tanasescu i sur., 2002). Veliki je broj studija koje pokazuju korist umjerene tjelesne aktivnosti u prevenciji koronarne bolesti srca. Umjerena tjelesna aktivnost različito se definira, to je aktivnost od oko 6 MET-a, odnosno 5- 7.5 Kcal/min, 60...

U razvijenim zemljama koronarna bolest srca je vodeći uzrok smrti u odraslih, usprkos smanjenju smrtnosti u zadnja tri desetljeća. Danas je to u životu opće populacije vrlo velik problem i najčešći razlog obolijevanja našeg stanovništva. Prema podacima SZO u svijetu je 2001. godine od bolesti srca i krvnih žila umrlo 16,5 milijuna ljudi, od toga oko 5 milijuna u Europi. Prema podacima Registra akutnog infarkta miokarda za Grad Zagreb infarkt preživi nešto više od 50% oboljelih. Značajno je osim visoke smrtnosti i to što kardiovaskularne bolesti zauzimaju prvo mjesto po otpusnim dijagnozama naših internih odjela, drugo mjesto među dijagnozama u liječnika obiteljske medicine (oko 14%) i drugo mjesto među uzrocima invalidnosti (oko 18%) (prema podacima Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju). U prevenciji koronarne bolesti srca posebnu pozornost usmjerujemo ka rizičnim čimbenicima na koje možemo utjecati. To su posebno nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana i pušenje. Redovita tjelesna aktivnost...

Naša postura i pokreti su produkt svjesnih i nesvjesnih tenzija i kontrakcija našeg mišićnog sustava. Sve se to odigrava uz pomoć koštanih,vezivnih i zglobnih struktura te sistema poluga. Tenzija se stvara pomoću mišićne kontrakcije koju omogućuju nervni impulsi. Impulsi su odgovorni da se mišić ponaša na određen način. Mišićna kontrakcija je odgovorna za našu osnovnu posturu tj. naše držanje ma kakvo ono bilo ali i na način na koji se mi krećemo....

Danas svi govore da imaju svoj životni projekt ili da rade na nekom projektu. To je jedna od onih riječi koje su naglo postanu popularne a da možda nužno i ne znaju svi što ona zapravo znači. No što je zapravo projekt? Projekt je sredstvo organiziranja međusobno povezanih aktivnosti/sadržaja u određeni redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed određeni ciljevi i u zadanom ali ograničenom vremenskom periodu....

DOMS je skraćenica od „delayed onset muscle soreness“, što bi prevedeno na hrvatski značilo „odgođena reakcija mišića na tjelesnu aktivnost“. Zbog praktičnosti, u nastavku teksta koristit ćemo skraćenicu DOMS. Kako definirati DOMS? DOMS definiramo kao mišićnu upalu koja se javlja 24-48 sati nakon intenzivne tjelesne aktivnosti....