U razvijenim zemljama koronarna bolest srca je vodeći uzrok smrti u odraslih, usprkos smanjenju smrtnosti u zadnja tri desetljeća. Danas je to u životu opće populacije vrlo velik problem i najčešći razlog obolijevanja našeg stanovništva. Prema podacima SZO u svijetu je 2001. godine od bolesti srca i krvnih žila umrlo 16,5 milijuna ljudi, od toga oko 5 milijuna u Europi. Prema podacima Registra akutnog infarkta miokarda za Grad Zagreb infarkt preživi nešto više od 50% oboljelih. Značajno je osim visoke smrtnosti i to što kardiovaskularne bolesti zauzimaju prvo mjesto po otpusnim dijagnozama naših internih odjela, drugo mjesto među dijagnozama u liječnika obiteljske medicine (oko 14%) i drugo mjesto među uzrocima invalidnosti (oko 18%) (prema podacima Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju). U prevenciji koronarne bolesti srca posebnu pozornost usmjerujemo ka rizičnim čimbenicima na koje možemo utjecati. To su posebno nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana i pušenje. Redovita tjelesna aktivnost danas se smatra važnim čimbenikom smanjenja opasnosti razvoja koronarne bolesti srca i razvoja komplikacija povezanih s tom bolešću. Stoga je važna u primarnoj i sekundarnoj prevenciji ove česte kronične bolesti.

FUNKCIJA SRCA

Krvotokom se uz pomoć srca – „pumpe“ doprema kisik iz pluća do svih stanica u tijelu. Isto tako se prenose i hranidbene tvari te hormoni iz žlijezda do stanica, tkiva i organa, a prenosi se i čuva toplina tijela. Ugljični dioksid i otpadni produkti metabolizma odnose se venskim krvotokom do pluća i jetre. U mirovanju minutni volumen srca osobe od 70 kilograma iznosi oko 5 litara, a u vrhunskih aerobno treniranih sportaša može se i povećati do 40 litara u minuti. Ovi pokazatelji govore koliko je srce složen i važan organ.

KORONARNA BOLEST SRCA

Koronarna bolest srca je najčešći razlog obolijevanja našeg stanovništva. U razvijenim zemljama je, usprkos smanjenju smrtnosti i učestalosti tijekom protekla tri desetljeća, i dalje vodeći uzrok smrti u odraslih. Prema nekim studijama rizik od nastanka ishemijske bolesti srca tijekom života za muškarca u dobi od 40 godina je 49% (Štambuk, 2008). To je jedan od podataka koji govori da se cijelo društvo, a ne samo medicinska struka, treba uključiti u rješavanje tog problema i to ponajprije prevencijom koju usmjeravamo na rizične čimbenike na koje možemo utjecati.

Definicija

„Koronarna bolest srca (KBS) ili ishemična bolest srca jest oštećenje miokarda koje nastaje kao posljedica nesrazmjera između potrebe miokarda za kisikom i njegove dopreme uslijed promjena vjenačnih (koronarnih) arterija.“ (Mišigoj-Duraković, 1999).

Slika 1. Koronarna arterija zahvaćena aterosklerozom
Etiologija

Koronarna ateroskleroza tj. aterosklerotska bolest koronarnih arterija najčešći je uzrok koronarne bolesti srca. Aterosklerotski plak dovodi do suženja koronarne arterije, a ovisno o tipu plaka, stupnju začepljenja, postojanju trombotske komponente različite su kliničke manifestacije koronarne bolesti srca. (Mišigoj-Duraković, 1999; Štambuk, 2008). Aterosklerotski plak razvija se u 2 smjera: kalcifikacija i porastanje veziva što dovodi do stabilizacije plaka ili kumuliranje mekanog masnog sadržaja koji redovito dovodi do njegovog pucanja i izazivanja infarkta miokarda. Rjeđi uzroci koronarne bolesti srca mogu biti: urođene anomalije, upala stijenke u sklopu bolesti veziva, spazam zdrave koronarne arterije itd. (Štambuk, 2008; Počanić 2002 )

Čimbenici rizika

Postoje čimbenici na koje ne možemo utjecati (nepromjenjivi) kao što su : dob, spol, nasljeđe, te oni na koje možemo djelovati (promjenjivi). Čimbenici opasnosti za razvoj koronarne bolesti srca koji se mogu kontrolirati ili mijenjati smatraju se :
– visoka razina ukupnog kolesterola,
– povišena razina LDL-kolesterola (Low Density Lipoprotein – lipoproteini niske gustoće),
– snižena razina HDL-kolesterola (High Density Lipoprotein – lipoproteini visoke gustoće),
– povišena razina triglicerida,
– povišena razina glukoze,
– povišen arterijski krvni tlak,
– pretilost (definirana povećanim postotkom tjelesne masti),
– pušenje,
– neaktivni (sedentarni) način života.

Prema AHA (2006) primarni faktori rizika za koronarnu bolest srca na koje možemo utjecati su: pušenje, hipertenzija, povišen kolesterol i lipoproteini, tjelesna neaktivnost, pretilost i prekomjerna težina, dijabetes i inzulinska rezistencija.

U tablici 1 prikazuje se raspon vrijednosti za neke od tih faktora, opisano kroz tri kategorije: poželjno, granično, visoko.
Tablica 1. Razina rizika povezana sa odabranim rizičnim čimbenicima za koronarnu bolest srca (Wilmore, Costill, Kenney, 2008)

I drugi faktori rizika za koronarnu bolest srca su predloženi, no ne postoje još dovoljni dokazi koji podupiru njihovo uključivanje kao primarnih čimbenika rizika određenih od strane AHA.

Ako je povećan rizik za koronarnu bolest srca, indicirana je liječnička obrada za otkrivanje bolesti.

PREVENCIJA

Temeljne zdravstvene preporuke i suvremeni stavovi prema tjelesnom vježbanju
Noviji stavovi American heart association (AHA) i American college of sports medicine (ACSM) govore o pozitivnom učinku tjelesnog vježbanja na zdravlje. Tjelesna aktivnost dokazano sprječava razvoj koronarne bolesti srca i smanjuje simptome u bolesnika s utvrđenom kardiovaskularnom bolesti. Također dokazano smanjuje i rizik od drugih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tip 2, osteoporozu, pretilost, depresiju, rak dojke i debelog crijeva. Preporučuju da bi svaki pojedinac trebao vježbati 30 ili više minuta umjerenim intenzitetom (npr.brzo hodanje) u većini dana u tjednu, a poželjno sve dane u tjednu. Prepruke iz 2007. godine govore kako za promicanje i održavanje zdravlja sve zdrave odrasle osobe u dobi od 18 do 65 godina trebaju aerobnu aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju minimalno 30 minuta 5 dana u tjednu ili aerobnu aktivnost visokog intenziteta u trajanju minimalno 20 minuta 3 dana u tjednu. Kombinacija aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta također se mogu provoditi da se zadovolje ove preporuke, npr. osoba može brzo hodati 2 puta tjedno po 30 minuta, a trčati 2 puta tjedno po 20 minuta. Osim toga preporuka je da svaka odrasla osoba sudjeluje u aktivnosti koje održavaju ili povećavaju mišićnu snagu i izdržljivost minimalno 2 dana u tjednu. S obzirom na odnos između tjelesne aktivnosti i zdravlja, osobe koje žele dodatno unaprijediti svoje osobne sposobnosti, smanjiti rizik od kronične bolesti i invaliditeta ili spriječiti nezdravi dobitak težine, mogu imati koristi od strane prekoračenja minimalne preporučene količine tjelesne aktivnosti. Prema European society of cardiology (ESC) redovita tjelesna aktivnost i aerobni trening rezultiraju sa smanjenim rizikom smrtonosnih i nesmrtonosnih koronarnih zbivanja u zdravih pojedinaca, ispitanika s koronarnim čimbenicima rizika, te srčanih bolesnika u širokom rasponu dobi. Sjedilački način života je jedan od glavnih faktora rizika za kardiovaskularnu bolest. Tjelesna aktivnost i aerobni trening su stoga sugerirene smjernice koje služe kao vrlo važno nefarmakološko sredstvo u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Preporuke iz 2012. su da bi zdrave odrasle osobe trebale provesti 2,5 – 5 sati tjedno vježbajući tj. provodeći tjelesnu aktivnost ili aerobni trening, minimalno umjerenog intenziteta ili 1,5 – 2,5 sati tjedno jakog, intenzivnog vježbanja. Sedentarne osobe treba snažno poticati da krenu sa vježbama niskog intenziteta. Tjelesnu aktivnost ili aerobni trening treba provoditi u više navrata, svaki u trajanju ≥ 10 minuta i ravnomjerno ih rasporediti tijekom tjedna, odnosno na 4 – 5 dana tjedno. Pacijenti sa prethodnim akutnim infarktom miokarda, stabilnom anginom pektoris, stabilnim kroničnim zatajenjem srca trebaju se podvrgnuti tjelsnom vježbanju umjerenog – jakog intenziteta ≥ 3 puta tjedno u trajanju od 30 minuta.
Smanjenje čimbenika rizika koronarne bolesti putem tjelesne aktivnosti
Primarna prevencija

Na temelju velikog broja provedenih studija zadnjih desetljeća utvrđeno je da tjelesna aktivnost može znatno doprinijeti smanjenju obolijevanja i umiranja od koronarne bolesti srca. Redovitu tjelesnu aktivnost i vježbanje uz redukciju ostalih čimbenika rizika na koje se može utjecati npr. pravilnom prehranom, prestankom pušenja promoviraju znanstvenici, kliničari i učitelji kao i zdravstvene institucije razvijenog svijeta u okviru primarne i sekundarne prevencije, kao i u okviru rehabilitacije, zbog dokazane učinkovitosti tjelesne aktivnosti u prevenciji koronarne bolesti (Mišigoj-Duraković, 1999). Ulogu koju tjelesna aktivnost može imati u prevenciji ili odgodi početka CAD i povišenog krvnog tlaka je od velikog interesa za medicinske zajednice već dugi niz godina. Tjelesna aktivnost je dokazano značajna u smanjenju rizika za koronarnu bolest srca.
a) Epidemiološki dokazi – Studije su pokazale da je rizik za srčani udar kod sedentarne muške populacije otprilike dva do tri puta viši od muškaraca koji su fizički aktivni ili na svom poslu ili u svojim rekreacijskim aktivnostima. Početna istraživanja Dr. J.N, Morrisa i njegovih kolega u Engleskoj, 1950-ih godina bila su među prvima koji su dokazali tu vezu. U tim istraživanjima vozači autobusa su bili uspoređeni sa kondukterima koji su radili u katnim autobusima i poštanski službenici u odnosu na poštare. Stopa smrtnosti od CAD je bilo oko dva puta veća kod sedentarne grupe (vozača, poštanskih službenika) u odnosu na aktivnu grupu (konduktera i poštara). Mnoga istraživanja objavljena sljedećih 20 godina pokazala su u suštini iste rezlutate: populacija koja posao obavlja sjedilački ima otprilike dva puta veći rizik smrti od CAD od onih koji su aktivni na poslu.

Graf 1. Postotak američke populacije s povećanim rizikom za koronarnu bolest na temelju primarnih čimbenika rizika (Wilmore, Costill, Kenney, 2008)

Blog izrađen prema diplomskom radu Maje Jelavić.

Slike preuzete s http://watchlearnlive.heart.org