fbpx

Kompresijska odjeća i vježbanje

Korištenje tehnologije u sportu svakim danom postaje sve više izraženo. Platforme za mjerenje sila reakcija podloga, hoteli s atmosferom zraka kao na visinama, satovi za mjerenje srčane frekvencije i slično, su sve više izraženi u sportskim klubovima. Jedan zanimljiv aspekt svega toga je i nošenje kompresijske odjeće, koja je vrlo popularna među NBA košarkašima. Možemo vidjeti na Carmelo Anthony svaku utakmicu nosi kompresijsku odjeći, od onih za donje udove do onih za gornje.

Nošenje kompresijske odjeće često se promiče zbog svojih pozitivnih efekata na sportsku izvedbu i oporavak. Ipak, čini se da ne postoji toliko dokaza koji bi potvrdili pravu efikasnost nošenja kompresijske odjeće.

Pa idemo vidjeti što nam to znanost donosi o ovoj temi.

Skokovi, sprintevi, trčanje i bicikliranje

Trenutni empirijski pokazatelji upućuju na to da nošenje kompresijske odjeće ima mali utjecaj na visinu vertikalnog skoka. Iako dobivene razlike u visini skoka s prethodnim zamahom ruku nisu bile statistički značajne, povećanje za otprilike 5% se može očekivati (Doan i sur. 2003). Ono što je zanimljivo u cijeloj priči, je to da trenutni dokazi upućuju na to da su poboljšanja s nošenjem kompresijske odjeće dominantno povezana sa psihološkim aspektom. Čini se da nošenje kompresijske odjeće dominantno povećava samouvjerenost i utječe na osjećaj veće sposobnosti. Iako, određeni fiziološki benefiti poput, povećane propriocepcije i smanjenog osjećaja oscilacije u mišićima također pomažu.

Doan i sur. (2003) nisu dobili nikakva poboljšanja u sprintu na 60 metara u slučajevima kada su ispitanici nosili kompresijsku odjeću o odnosu na slučaju kada su nosili tradicionalne sportske hlačice. Iako nisu otkrili promjene u brzini, dobiveno je brže povećanje u tjelesnoj temperaturi tijekom zagrijavanja u slučajevima kada su ispitanici nosili kompresijsku odjeću.

Čini se da nošenje kompresijske odjeće ima vrlo mali, ili nikakav efekt na sprint. Duffield i Portus (2007) su testirali efekte kompresijske odjeće od tri različita proizvođača (Skins, Adidas & Under Armour). Deset igrača kriketa su testirali ukupno 4 puta. Na svakom testiranju, igrači su radili sprinteve od 20 metara svaku minutu kroz period od 30 minuta. Istraživači nisu otkrili nikakva poboljšanja bez obzira od kojeg proizvođača je bila sama kompresijska odjeća.

Potrošnja kalorija

Trenutni dokazi upućuju na to da bi nošenje kompresijske odjeće moglo imati korist na ekonomičnost trčanja. Bringard i sur. (2006) su testirali potrošnju kalorija kod trkača pri brzinama od 10, 12, 14 i 16 km/h. Zanimljivo, smanjena potrošnja kalorija od otprilike 9% je dobivena kada su ispitanici trčali pri brzini od 12 km/h. Sugerira se da bi nošenje kompresijske odjeće moglo povećati propriocepciju mišića, mišićnu koordinaciju što kao rezultat smanjuje potrošnju kalorija. Podatak značajan za sve koji se bave trčanjem na duže staze.

Održavanje temperature

Jedna velika prednost kompresijske odjeće je njena sposobnost održavanja topline, i sukladno pomoć pri održavanju veće temperature središnjice tijela. Pokazano je da nošenje kompresijske odjeće povećava tjelesnu temperaturu za 2 stupnja. Sukladno tome, istraživanja pokazuju da nošenje kompresijske odjeće povećava cirkulaciju arterijske krvi za 200%. Zbog toga, često se sugerira da nošenje kompresijske odjeće može rezultirati s boljim oporavkom. Ipak, postoji dosta suprotnosti u trenutnoj literaturi na tu temu. Primjerice Ali i sur. (2007) su pokazali da je oporavak bio bolji kada su ispitanici nosili kompresijsku odjeću nakon trke od 10 kilometara. Drugo istraživanje istog autora, pokazuje da nije bilo nikakvih razlika u oporavku u slučaju kada su ispitanici nosili kompresijsku odjeću u odnosu na tradicionalne sportske hlačice.

Iz ova dva primjera možemo vidjeti da postoje suprotnosti u trenutnoj literaturi te da je jednostavno potrebno još kvalitetnih radova na tu temu.

Zaključak

Postoji dokazi koji upućuju na potencijalne efekte od nošenja kompresijske odjeće, ipak, većina istraživanja ne pokazuju rezultate od velikog značaja. Teško je razlikovati potencijalne fiziološke efekte kompresijske odjeće od mogućih placebo efekata. Većina istraživanja potvrđuje hipotezu da se s nošenjem kompresijske odjeće sportaši osjećaju udobnije te zbog toga su i nešto sigurniji u svojim kretanjima.

Kompresijska odjeća pomaže u održavanju temperature tijela, i kao takva može biti od koristiti za sportaše koji treniraju u nešto hladnijim uvjetima.

Literatura

1. Ali A, Creasy RH, Edge JA. Physiological effects of wearing graduated compression stockings during running. Eur J Appl Physiol 2010; 109 (6): 1017-25

2. Ali A, Caine MP, Snow BG. Graduated compression stockings: physiological and perceptual responses during and after exercise. J Sport Sci 2007; 25 (4): 413-9

3. Bringard A, Perrey S, Belluye N. Aerobic energy cost and sensation responses during submaximal running exercisepositive effects of wearing compression tights. Int J Sports Med 2006; 27 (5): 373-8

4. Doan BK, Kwon Y, Newton RU, et al. Evaluation of a lower-body compression garment. J Sport Sci 2003; 21 (8): 601-10

5. Duffield R, Portus M. Comparison of three types of fullbody compression garments on throwing and repeat-sprint performance in cricket players. Br J Sports Med 2007; 41 (7): 409-14

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Jozo Grgić, mag. cin.

Magistar kineziologije s umjerenjem iz kondicijske pripreme sportaša i doktorand na Victoria University u Melbourneu. Autor je utjecajnih svjetskih znanstvenih i stručnih radova u području kineziologije s fokusom na mišićnu hipertrofiju i utjecaj kofeina na sportsku izvedbu. Od 2015. godine zaposlen je na Fitnes učilištu.

Povezani blogovi

  • Posljednjih godina sve više pažnje posvećuje se optimiziraju trenažnih metoda i traženju načina kako na najefikasniji način doći do željenih rezultata...

  • U 40-ak tjedana stvaranja novog ljudskog bića žensko tijelo prolazi kroz veliki broj promjena: fizičkih, fizioloških, hormonalnih i emotivnih. Svaki ...

  • Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2016. godine (1), očekivani životni vijek za muškarce u Europi kreće se između država od 64.7 – 84...