fbpx

Prehrana

Cjelovito voće i povrće izvori su potrebnih nutrijenata i prirodnih šećera kojih se ne trebamo bojati. Nije isto konzumirati šećer iz voća i povrća i onaj iz prerađene hrane gdje je on dodan u velikim količinama. Opasnost predstavljaju slatkiši, pekarski proizvodi, alkoholna i bezalkoholna pića, brza i prerađena hrana i obrađene namirnice. Takvi proizvodi krcati su skrivenim dodanim šećerima od kojih je najčešći stolni šećer-saharoza ili kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze. U nastavku članka otkrivamo zašto šećer iz voća nije jednak onome iz slatkiša i prerađene hrane i kako se to odražava na naše zdravlje. ...

Posljednjih godina postaje sve jasnije da je hrana vrlo učinkovito sredstvo u prevenciji i liječenju većine zdravstvenih problema. Problemi gastrointestinalnog sustava, pretilost i dijabetes samo se neke od bolesti na koje možemo utjecati unosom biljne hrane, uključujući voće, povrće, žitarice, orašaste plodove, sjemenke i mahunarke. Zašto baš te namirnice? Odgovor se krije u vlaknima kojima navedena hrana obiluje. ŠTO SU VLAKNA? Dijetalna vlakna su naširoko priznata hranjiva tvar za ljudsko zdravlje, a predstavljaju ih neprobavljivi dijelovi biljaka i ugljikohidrata. Za razliku od makronutrijenata, vlakna samo prolaze probavnim sustavom i osiguravaju njegovo normalno funkcioniranje. Dijelimo ih na topiva i netopiva. JESU LI SVA VLAKNA ISTA? Funkcije različitih prehrambenih vlakana u velikoj mjeri ovise o njihovim fizikalno-kemijskim karakteristikama, od kojih je jedna topljivost. Većina biljnih namirnica sadrži i topiva i netopiva vlakna, a razlikuju se prema omjeru. TOPIVA VLAKNA – vlakna koja se u procesu probave otapaju stvarajući želatinoznu masu koja štiti...

L-KARNITIN - prirodni je derivat aminokiselina lizina i metionina. Karnitin igra ključnu ulogu u proizvodnji energije tako da prenosi dugolančane masne kiseline u mitohondrije gdje dolazi do njihove oksidacije kako bi se proizvela energija. S obzirom na ove ključne funkcije, karnitin je koncentriran u tkivima poput skeleta i srčanog mišića koji koriste masne kiseline kao gorivo. ...

Ugljikohidrati su komponenta hrane koja najviše utječe na razinu šećera u krvi što nas tjera na dodatan oprez. Višak ugljikohidrata koji je ostao neiskorišten u procesu stvaranja energije pohranjuje se u obliku glikogena u jetri i mišićima kao brzi izvor energije.  Konzumacijom ugljikohidrata unatoč  punim zalihama u organizmu, tijelo višak pohranjuje u obliku masti. Što se više debljamo, tijelo postaje manje osjetljivo na inzulin čime dolazi do porasta razine šećera u krvi.  Nakon kratkom uvoda, ostaje nam razjasniti što je inzulin, kako odrediti adekvatan unos ugljikohidrata i spriječiti posljedice visoke razine glukoze u krvi....

Kolagen je tvrd, netopljiv i vlaknast protein u čijem sastavu su aminokiseline glicin, prolin, hidroksiprolin i hidroksilizin. Ovaj protein čini sastavni dio kostiju, hrskavica, ligamenata, mišića i tetiva....

Ako vam smeta celulit – niste sami! Celulit predstavlja potkožnu naslagu masnog tkiva i kozmetički je problem čak 85% žena. Ovaj problem uključuje mikrocirkulacijski i limfni sustav, izvanstanični matriks i prisutnost viška subkutane masnoće koja se izboči prema površini kože....

U prijašnjem blogu prisjetili smo se najaktualnijih mitova usko vezanih za konzumaciju vitamina i minerala te Whey proteina, no tu priča o mitovima u sportskoj suplementaciji ne završava. Današnjim blogom zaokružujemo tu temu i prisjećamo se najčešćih zabluda o kreatinu, omega-3 masnim kiselinama i fat burnerima....

Postoje mnoge teorije na temu dodataka prehrani, savjeti ili mitovi o suplementaciji, kako u sportu tako i van njega, no većina aktualnih, široko rasprostranjenih informacija predstavljaju mitovi. U ovom članku neke ću prisjetiti, a neke upoznati s aktualnim zabludama o najčešćoj sportskoj suplementaciji koje ste svi bar jednom čuli. ...

Svi znamo da su proteini važni i da moramo težiti svakodnevnom unosu, no malo tko od nas zna prave vrijednosti bjelančevina. Proteini ili bjelančevine velike su biomolekule građene od aminokiselina s važnim ulogama u našem organizmu. Važnost proteina proteže se od činjenice da predstavljaju sastavni dio tjelesnih stanica, sudjeluju u rastu i regeneraciji tkiva i stanica, tvore hormone, antitijela i potiču razvoj imunološkog sustava pojedinca....