fbpx

Prehrana

U prethodnom blogu objašnjena su ukratko tri energetska sustava u kojima naše tijelo djeluje. Odlično su iskoordinirani i rade zajedno. Tijekom kretanja, odn. vježbanja sva su tri sustava aktivna. Koliko je koji od njih aktivan, koji je dominantan te s koliko ATP-a doprinosi definira jesu li naše aktivnosti aerobne ili anaerobne (s ili bez prisustva kisika)....

U prvom blogu, odnosno 1. dijelu započeta je tema prehrane i  probave nutrijenata. Nije na odmet ponoviti da je većina naše hrane nekoć bila živi organizam (npr. biljka ili životinja) stoga ona zapravo jest mnoštvo kemijskih spojeva. Naše tijelo se tom kompleksnošću mora pozabaviti i pojednostaviti nutrijente. Tijelo mora hranu „razbiti“ na manje dijelove koje će onda moći sigurno i lagano transportirati unutar tijela, a zatim i unutar naših stanica u obliku koje te iste stanice mogu iskoristiti....

Što je to hrana? Najjednostavnije govoreći, to su sve stvari koje jedemo i koje pokreću naše tijelo. Svakako to je točna konstatacija s jedne strane, ali priča je puno kompleksnija. Hrana sadrži energiju, ili detaljnije, sadrži kemijske veze koje kad se prekinu oslobađaju energiju koja se tad koristi za proizvodnju molekula ATP-a. ATP jest kratica za adenozin trifosfat, kemijsku speciju koja je osnovna „energetska jedinica“  ljudskog organizma. Kako bi naše tijelo iskoristilo nutrijente koje smo pojeli, prvo ih mora obraditi. Taj proces je poznat pod pojmom probava (eng. digesting, izvedenica od lat. digerere – odvojiti, podijeliti, preurediti). Ovi pojmovi doista dobro opisuju procese koje naše tijelo radi nakon konzumacije hrane:...

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost karakterizirani su visokim postotkom masne mase u odnosu na nemasnu masu te su povezani s velikim brojem kroničnih nezaraznih bolesti uključujući hipertenziju, dislipidemiju, artritis, kardiovaskularne bolesti, neke vrste karcinoma te neke mišićno-skeletne probleme....

Poremećaji hranjenja spadaju pod mentalne poremećaje, a karakteriziraju ih abnormalan odnos prema hrani, iskrivljena slika vlastitog tijela i iracionalan strah od debljanja. Iako prozvani „epidemijom zapadnog društva“, poremećaji hranjenja su tema o kojoj se još uvijek šuti. Istraživanja pokazuju da oko 15% oboljelih od anoreksije i bulimije čine muškarci, a podjednak broj muških i ženskih osoba pate od kompulzivnog prejedanja. Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost uzima u obzir rizične faktore prije uključivanja u istu. Već pri prvom susretu klijent će trenera upozoriti na visoki krvni tlak ili problem s leđima. No, što kada osoba nije svjesna rizičnih faktora ili ih pokuša prikriti?...

Bazalni metabolizam označava minimalnu razinu energije potrebne za održavanje tjelesne vitalne funkcije u budnom stanju. Točniji naziv je stopa bazalnog metabolizma (Bazal metabolic rate - BMR) ili stopa metabolizma u odmoru (Resting metabolic rate - RMR). ...

Tržište dodataka prehrani (suplemenata) u današnje je vrijeme vrlo veliko i zbunjujuće područje za rekreativce i sportaše. Sve je veći broj suplemenata koji preplavljuju tržište, a vrlo je malo onih čije je djelovanje u praksi (tj. ono što jamče) i znanstveno dokazano. Kreatin je supstanca koja se prirodno nalazi u mišićnim stanicama, u treningu je bitna jer pomaže tijelu u obnovi ATP-a kod visokointenzivnih aktivnosti, povećava hidrataciju stanice, podiže razinu anaboličkih hormona te smanjuje razgradnju proteina....

U 5 dosadašnjih blogova obrađena je tematika hrane kao izvora energije (između ostalog) i koliko energije hrana zapravo sadrži, i iz kojeg se razloga kalorija koristi kao službena mjerna jedinica. A koliko nama energije i za što sve zapravo treba? Kako i koliko se trebamo hraniti ako smo sportski aktivni i/ili želimo promijeniti naše živote/izgled/performanse nabolje?...

Kofein je jedan od najčešće konzumiranih dodataka prehrani u svijetu (1) te osim visokog unosa kofeina među općom populacijom, unos kofeina je također popularan među sportašima. U SAD-u skoro 90% odraslih stanovnika konzumira kofein, u prosjeku 200 mg na dan. (2) Utjecaj kofeina na izvedbu tema je i moje doktorske disertacije, u suradnji s kolegama istražujem utjecaj različitih doza kofeina (2, 4 i 6 mg/kg) na skakačku i bacačku izvedbu, jakost i mišićnu izdržljivost. A vi? Konzumirate li kavu ili kofein prije treninga? Ako da, pomažu li vam? Ako ne, biste li trebali? ...