Neesencijalnim aminokiselinama kao drugom podjelom aminokiselina započinjemo temu ovog bloga. Neesencijalne aminokiseline nastavak su na prethodni blog u kojem sam približila djelovanje i ulogu esencijalnih aminokiselina na naše tijelo....
Kada je u pitanju suplementacija rekreativaca i sportaša postavljaju se pitanja: Unosimo li dovoljno nutrijenata prehranom, koliko toga trošimo treningom i jesmo li skloniji bolestima ako taj unos nije zadovoljavajući?...
Kada je u pitanju suplementacija rekreativaca i sportaša postavljaju se pitanja: Unosimo li dovoljno nutrijenata prehranom, koliko toga trošimo treningom i jesmo li skloniji bolestima ako taj unos nije zadovoljavajući?...
Kada je u pitanju suplementacija rekreativaca i sportaša postavljaju se pitanja: Unosimo li dovoljno nutrijenata prehranom, koliko toga trošimo treningom i jesmo li skloniji bolestima ako taj unos nije zadovoljavajući?...
U prva četiri dijela bloga prodiskutirana je i zaokružena tema važnosti hrane kao izvora energije za naš metabolizam na staničnoj razini te kemija tri energetska sustava koji nas pokreću. Preostaje razjasniti koliko energije zapravo sadržava hrana i kako se ona izražava i računa?...
U prethodnom blogu objašnjena su ukratko tri energetska sustava u kojima naše tijelo djeluje. Odlično su iskoordinirani i rade zajedno. Tijekom kretanja, odn. vježbanja sva su tri sustava aktivna. Koliko je koji od njih aktivan, koji je dominantan te s koliko ATP-a doprinosi definira jesu li naše aktivnosti aerobne ili anaerobne (s ili bez prisustva kisika)....
U prva dva dijela bloga obrađene su i pojašnjene osnove iz tema prehrane i probave nutrijenata te pogled na razmjenu tvari i energije koja se odvija u našim organizmima na staničnoj razini. U ovom dijelu detaljnije će biti objašnjen proces sinteze molekule ATP-a i koncept energetskih sustava prema kojem djeluje naše tijelo....
U prvom blogu, odnosno 1. dijelu započeta je tema prehrane i probave nutrijenata. Nije na odmet ponoviti da je većina naše hrane nekoć bila živi organizam (npr. biljka ili životinja) stoga ona zapravo jest mnoštvo kemijskih spojeva. Naše tijelo se tom kompleksnošću mora pozabaviti i pojednostaviti nutrijente. Tijelo mora hranu „razbiti“ na manje dijelove koje će onda moći sigurno i lagano transportirati unutar tijela, a zatim i unutar naših stanica u obliku koje te iste stanice mogu iskoristiti....
Što je to hrana? Najjednostavnije govoreći, to su sve stvari koje jedemo i koje pokreću naše tijelo. Svakako to je točna konstatacija s jedne strane, ali priča je puno kompleksnija. Hrana sadrži energiju, ili detaljnije, sadrži kemijske veze koje kad se prekinu oslobađaju energiju koja se tad koristi za proizvodnju molekula ATP-a. ATP jest kratica za adenozin trifosfat, kemijsku speciju koja je osnovna „energetska jedinica“ ljudskog organizma. Kako bi naše tijelo iskoristilo nutrijente koje smo pojeli, prvo ih mora obraditi. Taj proces je poznat pod pojmom probava (eng. digesting, izvedenica od lat. digerere – odvojiti, podijeliti, preurediti). Ovi pojmovi doista dobro opisuju procese koje naše tijelo radi nakon konzumacije hrane:...
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost karakterizirani su visokim postotkom masne mase u odnosu na nemasnu masu te su povezani s velikim brojem kroničnih nezaraznih bolesti uključujući hipertenziju, dislipidemiju, artritis, kardiovaskularne bolesti, neke vrste karcinoma te neke mišićno-skeletne probleme....