fbpx

METABOLIČKI SINDROM – problematičan dio pretilosti

U modernom dobu, napredak u načinu života donosi sa sobom obilje prednosti, no nažalost, istovremeno nosi i određene negativne posljedice. Jedna od tih posljedica s kojom se sve više ljudi suočava jest metabolički sindrom. Metabolički sindrom često predstavlja problematičan aspekt pretilosti, koja je postala dugotrajna epidemija u mnogim dijelovima svijeta te se izdignula kao glavni uzrok brojnim ozbiljnim zdravstvenim problemima. Više od polovice svjetske populacije do 2035. borit će se s problemom prekomjerne tjelesne težine ili s pretilošću.

Uvod u metabolički sindrom

Metabolički sindrom nije naziv bolesti već skup medicinskih i metaboličkih poremećaja koji se očituje kao abdominalna pretilost, hipertenzija(povišen krvni tlak), inzulinska rezistencija, visoka razina LDL kolesterola u krvi, a ujedno i niska razina ‘’dobrog’’ HDL kolesterola.

Osim što se naziva metabolički sindrom, ovo stanje  tijekom godina nazivalo  se sindrom inzulinske rezistencije, smrtonosni kvartet, plurimetabolički sindrom, Reavenov sindrom, sindrom X i dismetabolički sindrom X. Ova sveprisutna komplikacija pretilosti sve više zabrinjava zdravstvene stručnjake diljem svijeta. Da bismo bolje razumjeli metabolički sindrom i njegove temeljne čimbenike, važno je proučiti ključne elemente koji doprinose njegovom nastanku.

Razotkrivanje čimbenika koji uzrokuju metabolički sindrom

Razvoj metaboličkog sindroma rezultat je kombinacije različitih čimbenika koji uključuju sjedilački stil života i fizičku neaktivnosti, pretilost,  nezdravu prehranu, konzumaciju alkohola i pušenja, izloženost stresu i nedostatku sna. Važno je naglasiti da je metabolički sindrom kompleksan i multifaktorijalan poremećaj, te da kombinacija ovih čimbenika može imati sinergijski učinak na razvoj sindroma, naročito kada za to postoji i genetska predispozicija.

Posljedice metaboličkog sindroma – zdravstveni rizici i komplikacije pretilosti

  1. Srčane bolesti: dijagnoza metaboličkog sindroma nosi sa sobom rizik od približno 2 puta veći za kardiovaskularne bolesti tijekom 5 do 10 godina. Osobe s metaboličkim sindromom imaju veći rizik od razvoja koronarne bolesti srca, srčanog udara, angine pektoris i sličnih srčanih problema. Faktori poput visokog krvnog tlaka, povišenih razina šećera u krvi, lošeg lipidnog profila i pretilosti doprinose razvoju ovih stanja.
  2. Dijabetes tipa 2: inzulinska rezistencija, obilježje metaboličkog sindroma, predstavlja izazov za tijelo u regulaciji razine šećera u krvi putem inzulina, što može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2. Metabolički sindrom i dijabetes tipa 2 usko su povezani, te osoba kojoj je dijagnosticiran metabolički  sindrom ima čak pet puta veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 unutar narednih 5-10 godina.
  3. Prekomjerna masnoća jetre: Prekomjerna nakupina masnoće u jetri, poznata kao masna bolest jetre ili steatoza, predstavlja još jednu neugodnu posljedicu metaboličkog sindroma. Ovaj stanje može prouzročiti upalu jetre, oštećenje organa te, u nekim ozbiljnijim slučajevima, čak i dovesti do razvoja ciroze
  4. Apneja u snu: Osobe s metaboličkim sindromom imaju povećan rizik za razvoj apneje u snu. Apneja je poremećaj disanja koji uzrokuje prekide u disanju tijekom spavanja. Ovo stanje može dovesti do umora, lošeg kvaliteta sna i povećanog rizika za srčane probleme.
  5. Određeni tipovi raka: Metabolički sindrom, prema istraživanjima, može povećati rizik od određenih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva, rak dojke (posebno nakon menopauze), rak gušterače i rak endometrija. Ovi nalazi ukazuju na složenu vezu između metaboličkog sindroma i razvoja ovih ozbiljnih bolesti, stvarajući zabrinutost u vezi s cjelokupnim zdravljem.
  6. Mentalno zdravlje: osim mnogih nabrojenih stanja, pretilost može imati negativan utjecaj i na mentalno zdravlje. Povećan rizik od depresije, anksioznost, nisko samopoštovanje samo si pojedina psihička stanja koja proizlaze iz pretilosti i bolesti koje ona veže za sobom.

Dijagnosticiranje metaboličkog sindroma – parametri za procjenu

Za dijagnozu metaboličkog sindroma, potrebno je da osoba ispunjava određeni skup kriterija ili čimbenika rizika. Postoje različite dijagnostičke smjernice koje se koriste, ali najčešće se primjenjuju prema smjernicama Međunarodnog udruženja za dijabetes (International Diabetes Federation, IDF) ili Nacionalnog kolegija za srčane, plućne i krvne bolesti (National Heart, Lung, and Blood Institute, NHLBI).

Prema smjernicama (1) Međunarodnog udruženja za dijabetes (IDF), dijagnoza metaboličkog sindroma postavlja se kada osoba ispunjava tri ili više sljedećih komponenti:

  1. Abdominalna pretilost: prva, najčešće i ključna komponenta koja se uzima u obzir pri dijagnosticiranju metaboličkog sindroma je abdominalna pretilost. Kod muškaraca, smatra se da je obujam struka jednak ili veći od 94 cm, dok kod žena ta granica iznosi 80 cm (uz napomenu da se u azijskim populacijama primjenjuju niže granice).
  2. Visok krvni tlak: sljedeća komponenta koja se uzima u obzir pri dijagnosticiranju metaboličkog sindroma je visok krvni tlak. Sistolički tlak (gornji broj) jednak ili veći od 130 mmHg i/ili dijastolički tlak (donji broj) jednak ili veći od 85 mmHg smatraju se indikatorima visokog krvnog tlaka. Također, osoba koja već prima terapiju za hipertenziju također se smatra da ispunjava ovu komponentu metaboličkog sindroma.
  3. Povišene razine šećera u krvi: vrijednost veća od 5.6 mmol/L (100 mg/dL) ili dijagnoza dijabetesa tipa 2.
  4. Poremećaj lipida: važna komponenta koja se uzima u obzir pri dijagnosticiranju metaboličkog sindroma jest poremećaj lipida ili dislipidemija. Poremećaj lipida se utvrđuje ako osoba ima trigliceride jednak ili veći od 1.7 mmol/L (150 mg/dL) ili je već na terapiji radi snižavanja povišenih razina triglicerida. Također, niska razina HDL-kolesterola je indikator ovog poremećaja i smatra se da je HDL-kolesterol manji od 1.0 mmol/L (40 mg/dL) kod muškaraca i manji od 1.3 mmol/L (50 mg/dL) kod žena. Ukoliko se osoba već liječi radi snižavanja razine HDL kolesterola, također se smatra da ispunjava ovu komponentu metaboličkog sindroma.
  5. Inzulinska rezistencija: Utvrđivanje inzulinske rezistencije obično se provodi putem medicinskih testova koji pružaju informacije o funkcioniranju inzulina i razini glukoze u krvi. Dva često korištena testa za procjenu inzulinske rezistencije su indeks HOMA-IR (homeostatski model procjene inzulinske rezistencije) i izračunavanje inzulinskog otpora na temelju mjerenja glukoze i inzulina u krvi. Razlika između ova dva testa je u načinu procjene inzulinske rezistencije, specifičnim formulama i načinu izračunavanja.

Body positivity pokret – prihvaćanje tijela bez ismijavanja, ali i briga za zdravlje

Ovim putem želim istaknuti da nije u redu ismijavati ljude zbog njihove tjelesne težine ili debljine. Izlaganje čovjeka ismijavanje zbog izgleda može imati ozbiljne psihološke posljedice i može pridonijeti osjećaju srama, poniženja, smanjenom samopouzdanju i depresiji.

Međutim, kada govorimo o razini rizika za zdravlje, ne možemo zanemariti činjenicu da prekomjerna tjelesna težina i debljina povećavaju rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Mnoga znanstvena istraživanja pokazuju da je pretilost povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, određenih vrsta raka i drugih zdravstvenih komplikacija.Istina je da sama tjelesna težina nije jedini pokazatelj zdravlja. Različiti čimbenici, kao što su genetika, prehrambene navike, tjelesna aktivnost, stres i mentalno zdravlje, također igraju važnu ulogu.

Umjesto ismijavanja ili osuđivanja nekoga zbog debljine, važno je promicati razumijevanje, podršku i zdravstvenu svijest. Trebamo se fokusirati na poticanje zdravih životnih stilova, uključujući uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i brigu o vlastitom tijelu. Također je bitno pružiti podršku osobama koje se bore s pretilošću, kako bi se osjećale ugodno i sigurno u vlastitoj koži, bez osude ili sramote. Prihvatimo svoje tijelo i radimo na sebi kako bi unaprijedili svoje zdravlje i izbjegli potencijalne zdravstvene rizike.

Zašto bodybuilderi rijetko razvijaju metabolički sindrom unatoč povišenom ITM-u ?

Bodybuilderi često imaju visoki ITM zbog povećane mišićne mase koju razvijaju kao rezultat intenzivnog treninga snage. Visoka mišićna masa može povećati ukupnu tjelesnu težinu, što može rezultirati visokim ITM-om. Znači li visoki ITM rizik od metaboličkog sindroma u ovom slučaju?

Povezanost metaboličkog sindroma s rizikom od prekomjerne masnoće, posebno visceralne masnoće koja se nakuplja u trbušnom području, doima se jasnom. Međutim, kada je riječ o bodybuilderima, njihovom slučaju treba posvetiti posebnu pažnju. Veliki dio njihove tjelesne mase čine mišići, a ne masno tkivo. Ova informacija je ključna jer mišićno tkivo ima izuzetno pozitivan utjecaj na metaboličko zdravlje.

Mišići ne samo da daju tijelu estetski izgled, već također igraju važnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi. Naime, oni povećavaju osjetljivost tijela na inzulin, hormon koji je odgovoran za kontrolu razine glukoze. Kroz ovaj mehanizam, mišići mogu pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi, smanjujući rizik od razvoja metaboličkih poremećaja, uključujući dijabetes tipa 2. Također, mišićna masa je energetski aktivna, što znači da tijelo troši više kalorija čak i kada je u mirovanju. Ovo svojstvo mišića može biti od koristi u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjenju rizika od prekomjerne masnoće. Nadalje, povećana mišićna masa može potaknuti brži metabolizam i veću potrošnju energije, čime se olakšava održavanje optimalne tjelesne kompozicije.

Zaključno, iako je prekomjerna masnoća povezana s metaboličkim sindromom, važno je imati na umu da mišići, koji čine značajan dio tjelesne mase kod bodybuildera, imaju blagotvoran utjecaj na metaboličko zdravlje. Njihova sposobnost povećanja osjetljivosti na inzulin i poticanja energetske potrošnje pruža dodatnu zaštitu od negativnih zdravstvenih posljedica. Tu dolazimo i do odgovora, bodybuilderi nisu rizična skupina za obolijevanje od metaboličkog sindroma unatoč visokom ITM, čak naprotiv.

Utječe li pretilost i loša kardiorespiratorna kondicija u adolescenciji na razvoj  kardiovaskularnih bolesti u zrelijoj dobi?

Kardiorespiratorna kondicija, mišićna snaga i pretilost u adolescenciji mogu povećati rizik od kasnije kronične invalidnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima poput cerebrovaskularne bolesti i ishemijske bolesti srca. Rezultati su ovo studije (2) u kojoj je sudjelovalo 1,078,685 muških adolescenata (16-19 godina) iz švedskog vojnog registra u razdoblju od 1972. do 1994. godine.

Provedena studija pokazuje da kombinacija niske kardiorespiratorne sposobnosti i pretilosti u adolescenciji značajno povećava rizik srčanih bolesti u zrelijoj dobi. Ističu kako se bez smanjenja tjelesne težine, rizici od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma ne mogu potpuno eliminirati jer su upravo pretili adolescenti imali najveći rizik od bolesti i razlog odlaska u prijevremenu  mirovinu zbog kardiovaskularnog invaliditeta. Stoga, važno je promicati održavanje kardiorespiratorne kondicije i zdrave tjelesne težine od ranog doba radi dugoročnog zdravlja i ekonomske dobrobiti.

Razbijanje mitova o paradoksu pretilosti

Fenomen paradoksa pretilosti intrigantan je koncept koji sugerira suprotne zdravstvene ishode od onih koje bismo očekivali u vezi s pretilošću. Naime, postoji teorija da pretilost može iznenađujuće smanjiti rizik pa čak i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, kako ćete saznati u nastavku, ova teorija zavjere već je opovrgnuta od strane znanstvenika.

Indeks tjelesne mase (ITM ili BMI) – dijeljenje mase tijela s visinom na kvadrat) najčešće je korištena antropometrijska mjera kojom dokazujemo pretilost, ali ne i posve točna jer ne daje točne podatke o raspodjeli masti u tijelu i težini kostiju. Noviji indeksi, poput omjera struka i visine, bolje odražavaju mjesto i količinu ektopične masnoće i potencijalni su pokazatelj rizika od metaboličkih poremećaja.

Saznajmo kako određene mjere utječu na pacijente koji boluju od zatajenja srca, s ili bez ejekcijske frakcije. Ova zanimljiva tema proizašla je iz istraživanja (3) koje su proveli autori, u kojem je sudjelovalo 8389 pacijenata (od kojih je 78% muškaraca) u dobi od 58 do 75 godina.

Rezultati provedene studije (3) :

Autori otkrivaju kako indeks tjelesne mase(ITM) dokazuje tzv. paradoks pretilosti. Pacijenti s višim ITM imali su manji rizik od smrtnosti od pacijenata s normalnim ITM-om. Uključivanjem drugih bitnih čimbenika poput spola, dobi, komorbiditeta i terapije paradoks pretilosti pada u vodu. Dolazimo do zaključka kako indeks tjelesne mase u slučaju pacijenata sa smanjenom ejekcijskom frakcijom nije vjerodostojan pokazatelj pretilosti.

Omjer struka i visine pokazao je točan rezultat. Veći omjer struka i visine povezan je s većim rizikom od oboljenja i smrtnosti uzrokovane zatajenjem srca. Rezultat se nije promijenio ni kada se ovdje dodaju druge varijable poput dobi, spola, komorbiditeta i terapije koju pacijent koristi.

Zaključak provedene studije (3) :

Omjer struka i visine omogućuju bolju procjenu visceralne pretilosti, koja je usko povezana s povećanim rizikom od metaboličkih poremećaja i kardiovaskularnih bolesti. Ove mjere nadopunjuju informacije dobivene indeksom tjelesne mase  i pružaju točnije smjernice za procjenu zdravstvenog rizika pacijenata.

Zaključak

Kroz ovaj blog, istražili smo metabolički sindrom kao problematičan dio pretilosti. Saznali smo koliko je važno shvatiti ozbiljnost metaboličkog sindroma i njegov utjecaj na zdravlje.Nisu nam nedostajali činjenice koje potvrđuju da je metabolički sindrom štetan za tijelo i da može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema koji zahtijeva liječenje. . Liječenje metaboličkog sindroma uključuje dijetu i tjelovježbu za poticanje gubitka težine i farmakološko liječenje dislipidemije, hipertenzije i hiperglikemije.

No, ujedno smo istaknuli važnost razumijevanja da svaka osoba zaslužuje poštovanje i prihvaćanje bez obzira na svoju tjelesnu veličinu. Pozivam vas da se pridružite pokretu tjelesne aktivnosti i brige o zdravlju. Svaka mala promjena može imati veliki utjecaj. Krenite korak po korak, bilo da se radi o šetnji, vježbanju u teretani, plesu ili bilo kojoj drugoj aktivnosti koju uživate. Pronađite način da uključite tjelesnu aktivnost u svoju svakodnevicu i potaknite druge oko sebe da učine isto. Zajedno možemo stvoriti svijest o važnosti zdravog načina života i potaknuti pozitivne promjene.

Reference

  1. Grundy SM. Metabolic syndrome pandemic. Arterioscler Thromb Vasc Biol. 2008 Apr;28(4):629-36. doi: 10.1161/ATVBAHA.107.151092. Epub 2008 Jan 3. PMID: 18174459.
  2. Hanna Henriksson and others, Cardiorespiratory fitness, muscular strength, and obesity in adolescence and later chronic disability due to cardiovascular disease: a cohort study of 1 million men, European Heart Journal, Volume 41, Issue 15, 14 April 2020, Pages 1503–1510
  3. Jawad H Butt and others, Anthropometric measures and adverse outcomes in heart failure with reduced ejection fraction: revisiting the obesity paradox, European Heart Journal, Volume 44, Issue 13, 1 April 2023, Pages 1136–1153

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Sanela Čok, farmaceutski tehn., instruktorica fitnesa

Farmaceutska tehničarka s diplomom Fitnes učilišta smjer – Instruktor fitnesa u teretani. Posjeduje višegodišnje iskustvo u vođenju individualnih treninga s klijentima. Školovanjem, istraživanjem i radom u ljekarni unaprijedila je svoje znanje na području suplementacije i savjetovanja pacijenata koje svakodnevno proširuje. U slobodno vrijeme kao dio Coach4you trenera vodi privatne treninge u Gyms4you teretanama. Novim klijentima i svima koji žele znati više, uvijek stoji na raspolaganju za savjetovanje o suplementaciji, zdravlju i trenažnom procesu.

Povezani blogovi