16 Mar Efekti, rizici, neuromehanika i ostalo o pliometriji
Pliometrijski trening je veoma popularan oblik kondicijske pripreme koji se intenzivno proučava zadnja tri desetljeća. Međutim, pliometrija se ne koristi samo u kondicijskoj pripremi vrhunskih sportaša, već i u radu s rekreativcima u smislu prevencije ozljeda (pogotovo donjih ekstremiteta) i bolesti poput osteoporoze. Karakteristika pliometrijskog treninga je specifičan režim rada mišića koji podrazumijeva tzv. ciklus istezanja i skraćivanja (eng. stretch-shortening cycle – SSC), odnosno brzo pred-istezanje mišića (ekscentrična akcija) nakon kojeg slijedi snažna koncentrična kontrakcija.
Nastanak i definicija
Još tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća u SSSR-u praksa je pokazala kako trening dubinskih skokova poboljšava rezultate u visini skokova i u sprintu. Već 1972. znanstveno je dokazano da ako eksplozivnoj koncentričnoj kontrakciji prethodi brzo pred-istezanje aktivnog mišića, tada se sila i snaga u koncentričnoj fazi pokreta značajno povećava. Trideset godina kasnije Paavo V. Komi napisao je kako su pliometrijske vježbe one koje uključuju tzv. ciklus istezanja i skraćivanja (SSC) i to s ciljem poboljšanja izvedbe tijekom završne (koncentrične) faze u usporedbi s izoliranom koncentričnom kontrakcijom.
Pliometrija je, dakle, specifična metoda treninga s otporom koja koristi SSC vježbe s ciljem maksimizacije mehaničkog izlaza mišića (sile, rada i snage) u ekspolzivnim pokretima te se pliometrijski trening, s metodološkog stajališta, smatra poveznicom između treninga jakosti i treninga brzine.

Balistički vs. Pliometrijski trening?
Jesu li balistički i pliometrijski trening isti pojmovi? Odgovor je NE.
Naime, pojam balistički trening nadređen je pojmu pliometrijski trening i podrazumijeva oblik treninga s otporom u kojem vježbač nastoji dati maksimalno ubrzanje otporu (tijelu, dijelu tijela, projektilu) kojeg savladava kroz cijelu amplitudu pokreta. U balističke pokrete ubrajamo skokove, bacanja, udarce te dizanje utega klasičnim načinom. Vrste balističkog treninga su balistički koncentrični trening te pliometrijski trening. Razlika između ta dva tipa treninga je u tome što kod balističkog koncentričnog treninga koncentrična kontrakcija (ubrzanje) počinje iz mirovanja (izometričke pred-aktivacije mišića) ili nakon relativno sporog pred-istezanja mišića.

Neuromehanička obilježja pliometrijskog treninga
Dvije su temeljne kategorije pliometrijskih (SSC) vježbi – nereaktivne („non-impact“) i reaktivne („impact“) s time da se svaka od tih kategorija dalje dijeli na spore (>250 ms) ili brze (<250 ms) SSC vježbe.
Nereaktivne vježbe podrazumijevaju stalan kontakt s podlogom odnosno izvode se bez udarca i u zatvorenom kinetičkom lancu, dok kod reaktivnih vježbi dolazi do udarca tijekom kontakta s podlogom te se izvode iz otvorenog kinetičkog lanca.
Nereaktivne SSC vježbe imaju 3 faze: ekscentričnu ili popuštajuću, izometričnu ili tranzicijsku te koncentričnu ili propulzivnu fazu, dok reaktivnim SSC vježbama prethodi još i tzv. pripremna ili predaktivacijska faza.
Primjeri SSC vježbi:
1. nereaktivne – čučanj skok s opterećenjem
2. reaktivne – brze – preskakivanje vijače, bacanje medicinke, skip, naskok na sanduk
– spore – skokovi preko prepreka, dubinski skokovi
Učinci pliometrijskog treninga
Pliometrijski trening se dugi niz godina povezivao isključivo uz poboljšanje visine skoka u radu sa sportašima. Međutim, u posljednjih 20 godina pliometrija se sve češće koristi za poboljšanje reaktivnosti neuromuskularnog sustava te za poboljšanje sportske izvedbe u ekspolzivnim i sportovima izdržljivosti.
Korištenjem pliometrije povećava se generiranje sile i snage u pokretu tijekom koncentrične faze ciklusa istezanja i skraćivanja. To se događa zbog nekoliko razloga, od kojih su najvažniji:
- elastična potencijacija – pohranjivanje i iskorištavanje elastične energije u mišićno-tetivnom tkivu
- refleksna potencijacija – refleks istezanja
- vrijeme raspoloživo za proizvodnju sile
- visoka izometrijska sila na početku koncentrične kontrakcije
Prva dva razloga, elastična i refleksna potencijacija, su promjenjive i moguće ih je trenirati, posebice u brzim SSC vježbama te se one vežu uz optimalnu predaktivaciju agonista i antagonista i kratko vrijeme tranzicije iz ekscentrične u koncentričnu fazu. Druga dva razloga važan su čimbenik kod sporih i vrlo sporih SSC vježbi.
Osim veće sile i snage, pliometrijskim treningom možemo povećati voljnu aktivaciju agonista, međumišićnu koordinaciju pri izvedbi brzih složenih pokreta, refleksnu facilitaciju te krutost mišićno-tetivnog sustava. Osim toga, pliometrija utječe i na selektivnu hipertrofiju brzih mišićnih vlakana te na poboljšanje brzine kontrakcije i relaksacije mišića. Primjenom pliometrijskog treninga možemo poboljšati živčano-mišićnu kontrolu pri izvedbi rizičnih brzih pokreta kao što su skokovi, doskoci te brze promjene smjera kretanja.
Znanstvena su istraživanja potvrdila i pozitivan utjecaj pliometrijskog treninga na povećanje mase i gustoće kostiju, posebice kod djece pretpubertetske dobi i žena koje još nisu ušle u menopauzu, što je značajno u smislu prevencije osteoporoze. Također, dokazano je da pliometrijski trening smanjuje rizik nastanka ozljeda ACL-a kod sportašica zbog promjena živčano-mišićnih i biomehaničkih čimbenika rizika:
- smanjene vertikalne sile reakcije podloge
- smanjenje valgusa koljena kod dosoka i promjena smjera
- poboljšana aktivacija stabilizatora kuka i koljena
- promjena odnosa jakosti i funkcije kvadricepsa i hamstringsa. (Hewett i sur., 2006)

Rizici
Svaki trening, pa tako i pliometrijski, nosi brojne dobrobiti ali i rizike ako se ne primjenjuje pravilno. Rizici pliometrijskog treninga mogu biti akutne ozljede ili različiti sindromi prenaprezanja. Najčešće akutne ozljede koje se događaju primjenom pliometrijskog treninga su:
- ozljede ligamenata i distorzije/subluksacije zglobova (gležanj, koljeno i prsti na rukama)
- DOMS (zakašnjela upala mišića)
- ozljede mišića natkoljenice
Osim akutnih ozljeda, zbog pretreniranosti česta su pojava i sindromi prenaprezanja poput tendinopatije, plantarnog fascitisa te bolnog sindroma u lumbalnoj kralježnici.
Kako do ozljeda ili prenaprezanja ne bi došlo, bez obzira na to radi li se o sportašu ili rekreativcu, potrebno je pridržavati se određenih pravila u primjeni pliometrijskog treninga:
- poštivati princip doziranja opterećenja – postupno povećanje svih komponenti volumena rada
- postupna progresija u provođenju treninga, veliku pažnju posvetiti oporavku
- paziti na tehniku izvođenja vježbi
- fokusirati se na brzinu preistezanja
- progresija u skokovima bi trebala biti: 1)višestruki skokovi u mjestu ili u kretanju, 2) poskoci sunožni ili jednonožni, 3) dubinski skokovi
- u radu sa sportašima, najveći bi volumen treninga trebao biti 6-8 tjedana prije samog natjecanja
- koristite pliometriju u skladu sa zahtjevima samog sporta i ciljevima mikro i makrociklusa
- poštivati princip specifičnosti (Pfaff, Guidelines for the Implementation of Plyometric Training)
Pliometrijski trening veoma je zahtjevan za središnji živčani sustav te neuromuskularni sustav sportaša/vježbača. Upravo je zbog toga važno razumjeti kako i kada provoditi takav tip treninga u skladu s individualnim potrebama i ciljevima. Samo ako pravilno doziramo opterećenje treninga (setove, ponavljanja, pauze, učestalost) možemo osigurati optimalan trenažni podražaj, efikasan oporavak i prevenirati ozljede. I zato – samo jako….i pametno!
Literatura
1. Pfaff D., Guidelines for the Implementation of Plyometric Training, Louisiana State University, 1995.
2. Marković G., Mikulić P., Neuro-Musculoskeletal and Performance Adaptations to Lower-Extremity Plyometric Training, Sports Medicine, 2010.
3. https://breakingmuscle.com/learn/plyometrics-terms-definitions-and-proper-planning
Autor bloga
Ana Đerek, mag.cin.
Magistra kineziologije, usmjerenje Fitnes. Od početka studija demonstrator je na nekoliko kolegija, uključujući i Aerobiku, a od 2008. radi kao instruktor grupnih fitnes programa uz glazbu. Dodijeljena joj je Dekanova nagrada 2015. godine kao najuspješnijoj studentici svoje generacije. Uz studij, usavršava se sudjelujući na brojnim fitnes konvencijama, kongresima i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2016. zaposlena je na Fitnes učilištu.
Povezani blogovi
-
Koliko se dugo možemo oslanjati na mišićnu memoriju?
Nakon nekoliko tjedana, mjeseci ili čak godina redovitog treniranja, životne okolnosti ponekad nas prisile na pauzu. Ozljeda, bolest, trudnoća, poslov...
02 November, 2026 -
Što znamo o tech neck-u?
“Tech neck” ili “text neck” odnosi se na ponavljajuće prenaprezanje, odnosno, položaj fleksije u vratnom dijelu kralježnice prilikom korištenja pametn...
26 October, 2026 -
Što trebate znati o disanju
Disanjem nazivamo izmjenu plinova između stanica organizma i vanjskog okoliša. Ako baš želite, u brojkama to izgleda ovako; čovjek u mirovanju udahne ...
19 October, 2026


