fbpx

Evo brzog načina za hipertrofiju – spavajte!

Današnje društvo je fokusirano na rad i odmor se zanemaruje. Dalje u lancu to često dovodi do povećane razine stresa koja rezultira ozljedama i bolestima. Odmor je veoma bitan i nemojte ga zanemarivati.

Za lakše praćenje, osnovne definicije:

Hipertrofija je povećanje poprečnog presjeka mišića, odnosno volumena mišića. U prijevodu – mišić postaje veći.

U treningu  su 3 mehanizma koja određuju mišićni rast – mehanička tenzija (sila koju mišić proizvede) , mišićno oštećenje (mikrotraume)  i metabolički stres (akumulacija metabolita). (1) Tijelo se nakon stresa adaptira i to rezultira mišićnim rastom.

San je prirodno periodičko odsustvo svijesti tijekom kojeg se organizam obnavlja. (2)
Spavanje je osnova za funkcioniranje organizma, izostanak sna opasan za zdravlje te može dovesti do problema u prehrani, regulacije glukoze, povišenog krvnog tlaka, smanjenja kognitivnih funkcija i rada hormona. (3). U ekstremnim slučajevima čak i do smrti.

Brad Schoenfeld, vodeći svjetski autoritet u području hipertrofije, prikazao je u piramidi ključne faktore za postizanje mišićne mase: žestok trening, dobra prehrana, manipulacija varijablamatreninga, dobra forma izvođenja, kvalitetan san i tek onda sve ostalo.

Dakle, što se tiče hipertrofije –  rasti ćete čak i ako izvodite vježbe lošom formom. Rasti ćete, ali vjerojatno ćete se ozlijediti. Problem kod toga mogu biti ozbiljne ozljede koje mogu rezultirati operacijama i prestankom treniranja. To ne želimo.
Piramida pokazuje da je trening osnova te da je  moguće velikim volumenom treninga postići hipertrofiju (sigurno ste sreli pojedince koji izvode vježbe lošom formom, ali su  ostvarili  povećanje). Postoji pametniji način u kojem je moguće na siguran način doći do održivog stanja.


Istraživanja o utjecaju sna

Iz definicija na početku vidimo da je za hipertrofiju potreban određeni stres te da je san potreban da bi se tijelo oporavilo i pripremilo za nove napore. Logika nam govori da ako previše treniramo, a premalo odmaramo da neće biti dobro za nas. Srećom, imamo i znanstvene dokaze koji potvrđuju tu pretpostavku.


Hormoni i sinteza proteina

U preglednome radu iz 2011. (3), Dattilo i suradnici, iznose da  postoje dokazi da je testosteron (glavni anabolički hormon u tijelu)  sposoban inhibirati miostatin (odgovoran za blokiranje hormona rasta). Kod nedostatka sna, razine kortizola (kataboličkog hormona, suprotnog testosteronu) su povišene i to rezultira katabolizmom i smanjenom sintezom proteina.
Također, postoji studija na osobama koje su u periodu od 72 sata imale narušen san te je posljedično izmjerena viša razina izlučivanja uree što upućuje na povećanu proteolizu. (4)

 

 

Smanjenje potkožnog masnog tkiva

Studija (5) provedena na 44 ispitanika u kojem su autori testirali razlike u prehrambenim navikama (makronutrijenti, količina kalorija i vrijeme obroka) nakon 2 noći s 10 – 12 sati u krevetu koje su slijedile s 5 noći po 4 sata sna.
Rezultati govore da su ispitanici u danima s manje sna konzumirali više kalorija, više kalorija su unijeli iz masti, te su konzumirali više deserta i slanih grickalica tijekom noćnih sati.

U idućem radu (6) Nedeltcheva i sur. usporedili su 10 pretilih osoba (prosječan BMI= 27.4) na 14 dnevnoj kalorijskoj dijeti i otkrili su da su osobe koje su u prosjeku spavale 5.5. sati  te 8.5 sati smršavile isti broj kilograma (3 kg i 2.9 kg). Međutim, bitna razlika je bila u omjeru masnog tkiva i mišićne mase! Osobe koje su spavale manje (5.5. sati) su izgubile 55% manje potkožnog tkiva, a 60% više mišićne mase!

Ova studija nam upućuje da izlučivanje hormona, kao posljedica nedostatka sna, može uvelike utjecati na sastav tijela.

Utjecaj na jakost

U preglednome radu (7) iz 2017. godine autori su zaključili da nedostatak sna negativno utječe na maksimalnu mišićnu jakost u kompleksnim pokretima (najefikasnijima za razvoj jakosti) te predlažu da se u takvim slučajevima doda stimulacija u obliku suplemenata ili motivacije.

Spavanje po noći ili po danu

Studija (8) je utvrdila da ljudi koji spavaju noću uspijevaju zadržati niže razine kortizola od ljudi koji spavaju danju.
Ovime se naglašava važnost cirkadijskih ritmova kad je san u pitanju.

U redu, što da onda radimo? Koliko sna je dovoljno?

Često se spominje da bi ljudi trebali spavati 8 sati. 8 sati je mit koji potječe iz podjele dana na 8-8-8. 8 sati rada – 8 sati sna – 8 sati slobodnog vremena.
Znanstvenik i svjetski stručnjak u području utjecaja sna na organizam, Nick Littlehales, u svojoj knjizi Sleep navodi da bi se trebali fokusirati na broj ciklusa sna umjesto na broj sati sna. 1 ciklus sna se sastoji od 90 minuta, a preporučuje se da se skupi barem 5 ciklusa po noći (35 ciklusa tjedno). Primjerice ako se trebate probuditi u 8 sati ujutro, legnite u 0:15 (15 minuta se uzima kao vrijeme koje je potrebno da osoba zaspe). Neki (npr. ja) naravno usnu prije, ali to je dobra mjera za početak.

Puno je bolje kontrolirati san tako nego uzimati brojku od 8 sati jer se tada budimo usred ciklusa sna i nismo odmorni. Idealno bi bilo da pratite cirkadijske ritmove (za objašnjenje tih bioloških vremenski intervala američki znanstvenici Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young su prošle godine nagrađeni Nobelovom nagradom) te da spavate noću (pogotovo u periodu između 2 i 3 sata ujutro). Ako imate manje sati sna, korisni su i kratki odmori od 20 min – 30 minuta tijekom ostatka dana.
Bitno je naglasiti da postoji mali postotak ljudi koji uspješno funkcioniraju sa samo par sati sna, ali za veliku većinu to je kontraproduktivno.

Zaključak

San je marginaliziran u društvu, pojam uspjeha je raditi puno i malo spavati. Ljudi često zanemaruju činjenicu da je efikasnost puno bitnija nego broj sati rada. Postavite san za prioritet isto kao i trening ili prehrambene navike te se spremite na uspjeh i bolju kvalitetu života!

Praktične preporuke

  • 1. Konstantnost: Održavajte relativno konstantno vrijeme kad idete na spavanje i kad se budite. Ostajanje budnim do kasno u noć i duže spavanje za vikend mogu narušiti rutinu.
  • 2. Svjetlo: nastojte da vam je soba u potpunom mraku, da tijelo dobije signal da je vrijeme za san.
  • 3. Buka: Potrudite se da je soba bez dodatnih zvukova, potpuna tišina.
  • 4. Relaksacija/rutina: Razvijte rutinu prije spavanja koja je opuštajuća i poznata. TV, kompjuter i filmovi do kasno u noć mogu narušiti san.
  • 5. Temperatura sobe: 18-22 stupnjeva C.
  • 6. Tjelesno vježbanje: Pozitivno utječe na kvalitetu sna, ali probajte izbjegavati vježbanje kasno navečer.
  • 7. Prehrana: Obilni obrok I puno tekućine prije spavanja može narušiti san. Probajte ne jesti barem 1-2 sata prije spavanja.  (9)

Literatura

1.THE MECHANISMS OF MUSCLE HYPERTROPHY AND THEIR APPLICATION TO RESISTANCE TRAINING BRAD J. SCHOENFELD Global Fitness Services, Scarsdale, New York

2. https://www.merriam-webster.com/dictionary/sleep
3. Sleep and muscle recovery: Endocrinological and molecular basis for a new and promising hypothesis M. Dattilo b, H.K.M. Antunes b,c, A. Medeiros c, M. Mônico Neto b, H.S. Souza b, S. Tufik a, M.T. de Mello a,b,⇑
4. Kant GJ, Genser SG, Thorne DR, Pfalser JL, Mougey EH. Effects of 72 hour slee deprivation on urinary cortisol and indices of metabolism. Sleep 1984;7:142–6.
5. Andrea M Spaeth, David F Dinges, and Namni Goel. Sex and race differences in caloric intake during sleep restriction in healthy adults
6. Nedeltcheva AV, Kilkus JM, Imperial J, Schoeller DA, Penev PD. Insufficient sleep undermines dietary efforts to reduce adiposity. Ann Intern Med 2010;153:435–41.
7. Inadequate sleep and muscle strength: Implications for resistance training Olivia E. Knowles, Eric J. Drinkwater, Charles S. Urwin, Séverine Lamon, Brad Aisbett
8. Weitzman ED, Zimmerman JC, Czeisler CA, Ronda JCortisol secretion is inhibited during sleep in normal man.
9. https://www.precisionnutrition.com/all-about-sleep

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Filip Sabol

Filip Sabol, mag. cin.

Magistar kineziologije s usmjerenjem kondicijska priprema sportaša. Student poslijediplomskog doktorskog studija kineziologije na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.  Autor je utjecajnih znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje na velikom broju konferencija te usavršanja i radionica u području kineziologije. Filip ima višegodišnje iskustvo u vođenju individualnih i grupnih treninga te je koordinator edukacije i dio predavačkog tima Fitnes učilišta od 2017. godine.

Povezani blogovi

  • rema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, sn...

  • Bol je evolucijsko nasljeđe koje ima za funkciju da nas upozori na nered u sustavu. Slično kao i lampica na autu koja odjednom zasvijetli. Bol je ne...

  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost karakterizirani su visokim postotkom masne mase u odnosu na nemasnu masu te su povezani s velikim brojem kroni...