15 Feb Koji oblik periodizacije je najbolji?
U jednom od prijašnjih blogova pisali smo o prednostima valovite periodizacije treninga.
Prije svega da opet istaknemo što je periodizacija. Periodizacija se definira kao planirana manipulacija trenažnih varijabli u svrhu maksimiziranja trenažnih adaptacija i s ciljem prevencije simptoma pretreniranosti. Uuuu, fancy Često se piše o različitim oblicima periodizacije, pogotovo u sportu. I tako neki autori ističu linearnu periodizaciju kao najefikasniju, neki valovitu a neki obrnuto linearnu.Ipak, postavlja se pitanje koji oblik periodizacije bi bio preporučljiv za rad s početnicima ili relativno utreniranom populacijom. Ovo pitanje je veoma važno, jer ipak je veći broj trenera koji rade s rekreativcima nego s vrhunskim sportašima.
U ovom blogu cilj nam je dati odgovor na pitanje koji si postavlja većina osobnih trenera, a to je „koji oblik periodizacije da koristim?“. Jedno istraživanje koje možemo uzeti u razmatranje je rad Buforda i sur. (2007).
METODE
Istraživači su htjeli usporediti tri oblika periodizacije:
1 – Linearnu periodizaciju (LP) – Linearna periodizacija sastoji se od linearnog povećanja opterećenja iz tjedna u tjedan
2 – Dnevnu valovitu periodizaciju (DVP) – Dnevna valovita periodizacija podrazumijeva variranje opterećenja svaki trenažni dan
3 – Tjednu valovitu periodizaciju (TVP) – Tjedna valovita periodizacija podrazumijeva variranje opterećenja svaki tjedan
Dakle podijelili su sve ispitanike u 3 različite skupine, svaka skupina je radila jedan od oblika periodizacije. Ono što je bitno naglasiti je to da je volumen i intenzitet je bio izjednačen za sve tri grupe. Činjenica da je volumen i intenzitet bio izjednačen je veoma važna za istaknuti, jer u slučaju da volumen i intenzitet nije bio jednak adaptacije bi se mogle pripisati nečemu drugom a ne obliku periodizacije.
ISPITANICI
Broj ispitanika koji je sudjelovao u istraživanju bio je 30 (20 muškaraca i 10 žena). 4 tjedna prije početka istraživanja ispitanici su počeli s treningom, dok 2 mjeseca prije toga nisu se redovito bavili treningom s opterećenjem. Upravo zbog ta dva mjeseca neaktivnosti grupe se mogu okarakterizirati kao rekreativne osobe. Naime, i u slučaju da su neki ispitanici imali velike razine sposobnosti, dva mjeseca neaktivnosti dovoljno je da dovede do detreniranosti i smanjenja tih sposobnosti. Od 30 ispitanika, njih 28 je uspješno završilo protokol, dok su 2 ispitanika odustala.
TESTIRANJA
Ispitanici su testirani prije, tijekom i poslije protokola. Testiranje tijekom protokola bilo je nakon 4 tjedna treninga. Testiranje se sastojalo od mjerenja sastava tijela kaliperom, metodom sa 7 nabora. Osim sastava tijela obavila su se i mjerenja opsega natkoljenice i prsa, kao i od testiranja 1 RM na bench pressu i leg pressu. Ispitanici su također upoznati s Borgovom skalom opterećenja (0-10) za procjenu opterećenja.

Nakon testiranja ispitanici su podijeljeni u tri različite skupine.
-9 ispitanika bilo je u skupini koja je trenirala s linearnim oblikom periodizacijom
-10 ispitanika bilo je u skupini koja je trenirala s dnevnom valovitom periodizacijom
-9 ispitanika bilo je u skupini koja je trenirala s tjednom valovitom periodizacijom
Ispitanici su trenirali tri puta tjedno, s 48 sati odmora između treninga. Za bench press i leg press postotak opterećenja se određivao od 1 RM. Opterećenja koja su se koristila bila su od 80-90 % od 1 RM. Za sve ostale vježbe ispitanici su trebali na svakoj seriji doseći subjektivni osjećaj opterećenja prema skali od 8-9.

REZULTATI
Analiza rezultata pokazala je da nisu ostvarene nikakve statistički značajne promjene između grupa, ni za jednu varijablu.
Ispitanici iz sve tri grupe ostvarili su poboljšanja u 1 RM, na bench pressu (19 % za muškarce i 36 % za žene) i leg pressu (80 % za muškarce i 106 % za žene). Također, postotak masti se smanjio za sve ispitanike dok su opsezi natkoljenice i prsa porasli.
RASPRAVA
Kao što rezultati pokazuju, promjene između grupa nisu dobivene i u skladu s tim možemo zaključiti da: u radu s rekreativnom populacijom bilo koji oblik od navedenih može polučiti slične rezultate ako je volumen i intenzitet jednak.
Jedna veoma zanimljiva spoznaja dobivena je vezano za ženski dio ispitanika. Naime, često se provlači pitanje da li trening za žene i za muškarce treba biti različit, tj. da li i muškarci i žene mogu trenirati istim programom i s jednakom uspješnošću. Ovo istraživanje dobilo je značajna poboljšanja u jakosti za žene (36 % za bench press i 106 % za leg press). Što pokazuje da i žene mogu ostvariti veoma velika poboljšanja u treningu s opterećenjem.
Zanimljivo za istaknuti je da su grupe LP i TVP na kraju 9 tjedana prijavile manji subjektivni osjećaj opterećenja dok je grupa DVP prijavila povišeni osjećaj opterećenja. S obzirom na to da je uzorak ispitanika bio rekreativna populacija možemo istaknuti kako je važno pravilno periodizirati trening i smanjiti učestale varijacije u treningu kako bi se spriječila pretreniranost.
Potrebno je istaknuti da nije nužno da bi se ovakvi rezultati i u slučaju da je uzorak bio skupina sportaša, ili da je istraživanje provedeno kroz duži period.
PRAKTIČNA PRIMJENA
Ono što nam je važno istaknuti na kraju je:
-U radu s početnicima sva tri oblika periodizacije polučit će slične rezultate.
-Fokus treninga bi trebao biti na dovoljno volumena i prikladnom intenzitetu.
-Linearni oblik periodizacije nameće se kao najjednostavniji u radu s početnicima.
-Važno je istaknuti i psihološke karakteristike osobe, naime, nekima će više odgovarati valovita periodizacija s obzirom na to da nudi više raznolikosti. Tu je jednostavno potrebno procijeniti karakteristike osobe s kojom se radi.
-Žene mogu ostvariti jednaka relativna poboljšanja u jakosti kao muškarci i iz tih razloga nema potrebe za variranjem treninga između spolova.
Autor bloga

Jozo Grgić, mag. cin.
Magistar kineziologije s umjerenjem iz kondicijske pripreme sportaša i doktorand na Victoria University u Melbourneu. Autor je utjecajnih svjetskih znanstvenih i stručnih radova u području kineziologije s fokusom na mišićnu hipertrofiju i utjecaj kofeina na sportsku izvedbu. Od 2015. godine zaposlen je na Fitnes učilištu.
Povezani blogovi
-
Koliko se dugo možemo oslanjati na mišićnu memoriju?
Nakon nekoliko tjedana, mjeseci ili čak godina redovitog treniranja, životne okolnosti ponekad nas prisile na pauzu. Ozljeda, bolest, trudnoća, poslov...
02 November, 2026 -
Što znamo o tech neck-u?
“Tech neck” ili “text neck” odnosi se na ponavljajuće prenaprezanje, odnosno, položaj fleksije u vratnom dijelu kralježnice prilikom korištenja pametn...
26 October, 2026 -
Što trebate znati o disanju
Disanjem nazivamo izmjenu plinova između stanica organizma i vanjskog okoliša. Ako baš želite, u brojkama to izgleda ovako; čovjek u mirovanju udahne ...
19 October, 2026


