18 Jan “Po prirodi sam vrlo znatiželjan i ne ograničavam se dogmama” – Nenad Bratković
Uoči 5. Kongresa Fitnes učilišta u intervjuu s Nenadom Bratkovićem saznali smo kako izgledaju “stvari” iz njegove perspektive. Pročitajte naš intervju i saznajte više o mitovima u ketogenoj prehrani, koliko je “skupo” hraniti se zdravo te što prakticira kod svoje prehrane.
Vidimo se 31.1. i 1.2.2020. godine na 5. Kongresu Fitnes učilišta!
1. Nenad, radite s profesionalnim sportašima i rekreativcima. S kojom skupinom je izazovnije raditi?
Naoko jednostavno pitanje na koje nije jednostavno odgovoriti. Naime, obje populacije su sklone, svako u svojim sportovima i ciljevima imati vlastite predrasude i stavove o prehrani. Vrhunski sportaši koji imaju dobre ugovore okruženi su mnogim savjetnicima i stručnjacima, ali i pseudostručnjacima, naročito kada je u pitanju prehrana, a još više suplementacija… Rekreativci su pak okruženi mnogim sugestijama u teretanama i dvoranama i doista vlada zbunjenost u njihovim upitima. Najteže je raditi sa sportašima koje imaju uvriježene stavove koje nikako ne žele ispraviti, već dolaze po potvrdu svoga već definiranog stava o prehrani. Čini se kako ipak rekreativci koji su vrlo entuzijastični u proučavanju prehrane i vlastitom tumačenju postavki prehrane skloni biti tvrdoglaviji i izazovniji za suradnju,a profesionalni sportaši žele vidjeti konkretan rezultat i uvjeriti se da li je stručnjak kome su povjerili svoje tijelo (i um) ujedno i dobar te zna li što radi. Dakako, postoje mnogi izuzeci koji ne potvrđuju svaku predrasudu. Svakako smatram da su sportaši iz sportova koji su izuzetno zahtjevni, a komercijalno i marketinški neiskorišteni vrlo motivirani iz „Coubertain-ovskih“ razloga da uspiju i s takvim sportašima najčešće uživam u suradnji.
2. Koji vrstu ishrane prakticirate za sebe? Jeste li isprobali fasting i ketogenu prehranu o kojima ćete govoriti na Kongresu?
Pobornik sam stava da se prehrana ni nutricionizam ne bi trebali estradizirati, prostituirati ni komercijalizirati. Ako ljudi poste stoljećima, pa i povremeno poste (intermittent) tisućljećima; ako su u ketozi tisućama godina, a ketogena prehrana se služi kao alat u kliničkoj prehrani već ravno 100 godina, onda čemu „busanje u prsa“ i stvaranje klanova te rasprave koje su sve ne samo znanstvene?
Skoro svaka prehrana može biti legitiman alat u periodizaciji i strategiji treninga i prehrane sportaša ili prehrani nesportaša.
Razumijevanje biokemije prehrane tih procesa te poznavanje anamneze prehrane i zdravstvenog stanja, a onda i specifičnosti fiziologije pojedinog sporta te ciljeva u makro i mikrociklusu pripreme sportaša omogućava primjenu pojedine strategije prehrane u mnogim sportovima. No, kontekst je jako važan. Kome i kako. Ako mogu, trebam li primjenjivati.
Osobno sam isprobao mnoge koncepte prehrane, i u trenažnom procesu pripreme za polumaratone i van njega. Po prirodi sam vrlo znatiželjan i ne ograničavam se dogmama. No spomenute koncepte prehrane isprobao sam u razdoblju dovoljno prije ovog posljednjeg pomodarstva i pomame koja je zavladala u posljednjih godinu dana… Što bi reklo, i IF i ketogena prehrana postajale su i prije facebooka i Instagrama. ?
<strong>3. Nenad, radite s profesionalnim sportašima i rekreativcima. S kojom skupinom je izazovnije raditi?</strong>
Naoko jednostavno pitanje na koje nije jednostavno odgovoriti. Naime, obje populacije su sklone, svako u svojim sportovima i ciljevima imati vlastite predrasude i stavove o prehrani. Vrhunski sportaši koji imaju dobre ugovore okruženi su mnogim savjetnicima i stručnjacima, ali i pseudostručnjacima, naročito kada je u pitanju prehrana, a još više suplementacija… Rekreativci su pak okruženi mnogim sugestijama u teretanama i dvoranama i doista vlada zbunjenost u njihovim upitima. Najteže je raditi sa sportašima koje imaju uvriježene stavove koje nikako ne žele ispraviti, već dolaze po potvrdu svoga već definiranog stava o prehrani. Čini se kako ipak rekreativci koji su vrlo entuzijastični u proučavanju prehrane i vlastitom tumačenju postavki prehrane skloni biti tvrdoglaviji i izazovniji za suradnju,a profesionalni sportaši žele vidjeti konkretan rezultat i uvjeriti se da li je stručnjak kome su povjerili svoje tijelo (i um) ujedno i dobar te zna li što radi. Dakako, postoje mnogi izuzeci koji ne potvrđuju svaku predrasudu. Svakako smatram da su sportaši iz sportova koji su izuzetno zahtjevni, a komercijalno i marketinški neiskorišteni vrlo motivirani iz „Coubertain-ovskih“ razloga da uspiju i s takvim sportašima najčešće uživam u suradnji.
4. Koji vrstu ishrane prakticirate za sebe? Jeste li isprobali fasting i ketogenu prehranu o kojima ćete govoriti na kongresu?
Pobornik sam stava da se prehrana ni nutricionizam ne bi trebali estradizirati, prostituirati ni komercijalizirati. Ako ljudi poste stoljećima, pa i povremeno poste (intermittent) tisućljećima; ako su u ketozi tisućama godina, a ketogena prehrana se služi kao alat u kliničkoj prehrani već ravno 100 godina, onda čemu „busanje u prsa“ i stvaranje klanova te rasprave koje su sve ne samo znanstvene?
Skoro svaka prehrana može biti legitiman alat u periodizaciji i strategiji treninga i prehrane sportaša ili prehrani nesportaša.
Razumijevanje biokemije prehrane tih procesa te poznavanje anamneze prehrane i zdravstvenog stanja, a onda i specifičnosti fiziologije pojedinog sporta te ciljeva u makro i mikrociklusu pripreme sportaša omogućava primjenu pojedine strategije prehrane u mnogim sportovima. No, kontekst je jako važan. Kome i kako. Ako mogu, trebam li primjenjivati…
Osobno sam isprobao mnoge koncepte prehrane, i u trenažnom procesu pripreme za polumaratone i van njega. Po prirodi sam vrlo znatiželjan i ne ograničavam se dogmama. No spomenute koncepte prehrane isprobao sam u razdoblju dovoljno prije ovog posljednjeg pomodarstva i pomame koja je zavladala u posljednjih godinu dana… Što bi reklo, i IF i ketogena prehrana postajale su i prije facebooka i Instagrama. ?

Autor intervjua

Aneta Armano Perak, mag. cin.
Magistra kineziologije, studirala na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, usmjerila skijanje, pronašla se u području edukacije i obrazovanja i promociji zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti. Iskustvo rada stjecala je kroz više godina kao trenerica sportskog penjanja te učiteljica skijanja, kako mlađih uzrasta i adolescenata tako i djece s dijagnozama poput Downovog sindroma, ADHD- a i autizma, anoreksije, i kao trenerica u školi trčanja. Zanimanje za područje napretka edukacije i znanstveni rad oduvijek ju je privlačio, a postala je dio FIEP New Leaders grupe na poziv i time dobila priliku predstaviti sebe i svoj rad u Luxembourgu 2017. godine.
Vikendom je u pravilu na Bikčevićevoj pa se veseli vidjeti vas gore!
Povezani blogovi
-
Koliko se dugo možemo oslanjati na mišićnu memoriju?
Nakon nekoliko tjedana, mjeseci ili čak godina redovitog treniranja, životne okolnosti ponekad nas prisile na pauzu. Ozljeda, bolest, trudnoća, poslov...
02 November, 2026 -
Što znamo o tech neck-u?
“Tech neck” ili “text neck” odnosi se na ponavljajuće prenaprezanje, odnosno, položaj fleksije u vratnom dijelu kralježnice prilikom korištenja pametn...
26 October, 2026 -
Što trebate znati o disanju
Disanjem nazivamo izmjenu plinova između stanica organizma i vanjskog okoliša. Ako baš želite, u brojkama to izgleda ovako; čovjek u mirovanju udahne ...
19 October, 2026
