Zdravlje – tema o kojoj nažalost većina ljudi počinje razmišljati tek nakon što se razboli. Suvremena medicina je također dominantno usmjerena na liječenje simptoma, umjesto na prevenciju bolesti.

Često se može čuti da je tjelesna aktivnost jedna od najboljih preventivnih mogućnosti, najbolji dostupni lijek te da se može propisati kao tableta da bi bio i najpropisivaniji lijek.
Štoviše – da sad izađete na ulicu i slučajnim odabirom pitate nekolicinu ljudi o tome koje navike bi bile dobre za održavanje i podizanje zdravlja – gotovo sigurno bi među prvim sugestijama naveli tjelesnu aktivnost!
Međutim, svjedoci smo da preko 80% odrasle populacije u Hrvatskoj je nedovoljno tjelesno aktivno (1) i da preko 65% odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu masu. (2)
Zašto se ljudi ne kreću dovoljno? Izlika može biti puno, ali u konačnici sve je stvar prioriteta.

U redu, ali da li nam je ta aktivnost i to vježbanje stvarno toliko bitno? Koja je uloga fitnesa u zdravlju?

Za početak, usporedimo definicije:

„Zdravlje je stanje kompletnog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći.” (3)

„Fitnes (tjelesna spremnost) je sposobnost za obavljanje svakodnevnih zadataka bez pretjeranog umora i s dovoljno energije za uživanje u aktivnostima u slobodno vrijeme te za svladavanje iznenadnih situacija.“ (4)

Značajna uloga fitnesa u zdravlju počiva na tome da, općenito, prvo nazaduju sustavi pod opterećenjem, a zatim u mirovanju.
Navedeno nam sugerira da iako možda (trenutno) nema vidljivih znakova bolesti pri niskim razinama fitnesa, da trebamo održavati višu razinu fitnesa jer se time značajno smanjuje rizik od brojnih oboljenja.

Koje bi to sustave trebalo pratiti?

Dominantne fitnes komponente koje imaju najveći utjecaj na zdravlje i dugovječnost su mišićni (npr. mišićna jakost) i kardio fitnes (npr. maksimalni primitak kisika).
Za obje komponente postoje kvalitetni pregledni radovi na velikom broju ispitanika koji nam govore o iznimnoj važnosti na zdravstveni sustav (5, 6), a i u fokusu su preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o preporučenim dozama tjelesne aktivnosti. (7)

Ali to nije sve…

Bonus je da ako redovito vježbate (te posložite prehrambene navike i optimizirate odmor):
– izgradit ćete bolje tijelo (što može imati značajan utjecaj na samopouzdanje i socijalne odnose),
– smanjujete rizik od nastanka ozljeda, depresije, anksioznosti,
– povećat ćete produktivnost, raspoloženje, zadovoljstvo sobom, generalnu kvalitetu života itd. itd.
Koristi su brojne i višestruko nadilaze eventualne rizike.

Za kraj, ako znamo da ćemo adekvatnim tjelesnim vježbanjem poboljšati praktički sve komponente koje čine zdravlje (prethodno spomenuto – „tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje“), nameće se logičan zaključak: ako želimo živjeti dugo i kvalitetno – ne postoji alternativa!