Vježbanje je jedna od ključnih komponenti za održavanje adekvatnog sastava tijela, funkcionalnosti lokomotornog sustava te mišićnog i kardio fitnesa. Osim što sve te komponente utječu i na zdravlje pojedinca, one jednako tako igraju i važnu ulogu u kvaliteti samoga života (pokretljiviji smo, lakše nam se popeti stepenicama, lakše nam je obaviti neke svakodnevne aktivnosti, samostalni smo…). Dobrobiti vježbanja se, međutim, protežu puno dalje od spomenutog. Do sada ste sigurno već čuli tezu (pogotovo ako se rekreativno ili profesionalno bavite fitnesom ili nekim sportom) da mišići tijekom vježbanja (i pod opterećenjem) doživljavaju određena mikro-oštećenja koja pokreću prirodne mehanizme za regeneraciju i adaptaciju organizma. Upravo je to tema u koju ćemo danas „zaroniti“ nešto dublje.

2023. godine objavljen je zanimljiv pregledni rad (1) kojem je cilj bio sažeti poznate mehanizme odgovorne za regeneraciju tkiva potaknutu vježbanjem kako bi navedena saznanja potaknula moguće nove terapijske intervencije u praksi. U nastavku donosimo samo dio saznanja koja bi vam mogla biti zanimljiva i razumljiva, a sve one koje će još detaljnije zanimati ova tema, pozivam da pročitaju cijeli članak (link se nalazi u navodu izvora).

Ranije studije na miševima pokazale su da različite vrste tjelovježbe (plivanje, trčanje) imaju specifične učinke na poliferaciju stanica (stvaranje novih stanica) i regeneraciju tkiva, a studije na ljudima da tjelovježba ima zaštitni učinak na ljudsko tijelo te potiče regeneraciju srca, neuralnu regeneraciju te regeneraciju mišića. Iako je većina istraživanja obuhvaćena ovim pregledom provođena na miševima, kroz ovaj blog ću vam pokušati istaknuti najvažnija saznanja, zaključke i pretpostavke koje bi mogle vrijediti za ljude.

Regeneracija mišića

Skeletni mišići odrasle osobe sastoje se od skeletnih mišićnih vlakana (mišićnih stanica) i malog broja stanica koje se nazivaju mišićne matične stanice (otkrivene 1961. godine). Mišićne matične stanice nalaze se između mišićne membrane i bazalnog sloja (najdublji sloj epidermisa/vanjskog sloja kože), a neophodne su za rast mišića nakon rođenja. Kod odraslih osoba ove stanice ulaze u stanje mirovanja, a ponovo se aktiviraju samo u slučaju oštećenja mišića ili stimulacije vježbanjem. Ove stanice jako izražavaju Pax7 protein, što znači da su aktivno uključene u procese rasta, obnove ili regeneracije mišićnog tkiva.

Nakon ozljede mišića, oštećeni izvanstanični matriks (mreža proteina i drugih molekula koje se nalaze izvan stanica u tkivima, a pružaju strukturalnu podršku stanicama i igraju ključnu ulogu u regulaciji mnogih bioloških funkcija) oslobađa čimbenike rasta kako bi stimulirao aktivaciju mišićnih matičnih stanica. Međutim, čini se da su kod starenja regulatorni čimbenici mišićnih matičnih stanica poremećeni, ograničavajući njihovu aktivaciju i regeneraciju što navodi na zaključak da starenjem opada regenerativni potencijal mišićnih matičnih stanica. Nadalje, 1990. godine provedeno je presađivanje mišićnih matičnih stanica s ciljem liječenja Duchenneove mišićne distrofije, međutim, iako su kod pacijenta pronađene jezgre mišićnih matičnih stanica donora, postupak nije imao terapeutski učinak što otvara prostor daljnjim istraživanjima.

Neuralna regeneracija

Istraživanja obuhvaćena ovim pregledom pokazala su da bi vježbanje moglo povećati proliferaciju (stvaranje novih stanica) i diferencijaciju neuralnih progenitorskih stanica (vrste matičnih stanica koje imaju sposobnost diferencijacije u različite tipove neuralnih stanica) u hipokampusu (području mozga povezanim s emocijama i dugoročnim pamćenjem) što bi, pretpostavlja se, moglo dijelom popraviti kognitivne poremećaje izazvane Alzheimerovom bolešću. Također, nedavna studija otkrila je da vježbanje može poboljšati ekspresiju moždanog neurotrofičnog faktora (protein koji igra ključnu ulogu u razvoju, održavanju i funkciji neurona u mozgu).

Osim toga, nedavni dokazi upućuju na to da motorički trening koji zahtijeva vještine ravnoteže i koordinacije može olakšati sinaptogenezu (proces stvaranja sinapsi/funkcionalnih veza između neurona) u talamusu (dijelu međumozga koji prenosi senzorne informacije iz tijela do korteksa/kore velikog mozga i igra ključnu ulogu u različitim funkcijama, uključujući percepciju, pažnju i regulaciju sna).

Regeneracija srca

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Pacijenti s ishemijskom bolešću srca (grupa bolesti srca koje nastaju uslijed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije) susreću se sa značajnom smrtnošću srčanih miocita (mišićne ćelije koje čine srčani mišić, a prenose električne impulse koji izazivaju kontrakciju), koji su izašli iz staničnog ciklusa i ne mogu se spontano regenerirati. To rezultira stalnim opadanjem srčane funkcije, što u konačnici dovodi do zatajenja srca.

Studije obuhvaćene ovim pregledom pokazuju da tjelovježba može potaknuti regeneraciju miokarda poticanjem proliferacije (stvaranje novih stanica) postojećih kardiomiocita te oporavak srca nakon srčanih ozljeda, kao što je infarkt miokarda, ishemijsko-reperfuzijska ozljeda (vrsta oštećenja tkiva koja se javlja kada se prekida i zatim ponovo uspostavlja dotok krvi), povećani tlak i kardiomiopatija izazvana doksorubicinom (oblik bolesti srčanog mišića koja se razvija kao posljedica liječenja kemoterapijskim lijekom). Stoga je tjelovježba prepoznata kao učinkovit način zaštite kardiovaskularnog zdravlja i ublažavanja kardiovaskularnih bolesti.

Zaključak:

U regeneraciji tkiva, trajanje vježbanja i čimbenici poput dobi imaju značajan utjecaj na učinak vježbanja i tumačenje temeljnog mehanizma. Iako se pokazalo da je tjelovježba učinkovit stimulans za istu, kod nekih osoba je i dalje potreban oprez te ograničenje za izvođenje određenih vrsta vježbi, ali i intenziteta istih, što ograničava mogući generalizirani terapeutski potencijal.

Ako vi ili netko od vaših bližnjih imate određenih zdravstvenih problema (čak i one koje nadilaze temu ovoga bloga), svakako savjetujemo da se prije uključivanja u bilo kakav oblik tjelesne aktivnosti i vježbanja posavjetujete sa svojim liječnikom kako biste otklonili eventualne kontraindikacije, vježbanje učinili sigurnim te iz istoga izvukli maksimum dobrobiti za svoj organizam.

Izvor:

1. Liu, C., Wu, X., Vulugundam, G. et al. Exercise Promotes Tissue Regeneration: Mechanisms Involved and Therapeutic Scope. Sports Med – Open 9, 27 (2023). https://doi.org/10.1186/s40798-023-00573-9