fbpx

„Vježbanje je najjeftiniji antidepresiv.“ – Zrinka Selestrin

Zrinka Selestrin je magistra socijalne pedagogije i na drugoj je godini poslijediplomskog studija. Uživa u znanstvenim istraživanjima i vježbanju. U svojim odgovorima je objasnila i kako vidi povezanost između svoje primarne struke i fitnesa. Odgovorila nam je i kako se odlučila postati instruktorica fitnesa u teretani te kako je uskladila vrijeme potrebno za studiranje, posao i edukaciju.

1. Zrinka, za početak odakle si i čime se baviš te čime „kratiš“ vrijeme?

Inače sam Dalmatinka, tj. dolazim iz Zadra, studirala sam u Zagrebu, ali sam trenutno na riječkoj adresi gdje živim i radim kako ipak ne bih bila daleko od sunca i mora. ?  Po struci sam magistra socijalne pedagogije, a s obzirom da je znanost također moja velika ljubav, trenutno sam i doktorandica na 2. godini poslijediplomskog doktorskog studija Prevencijska znanost na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu.

Radim u svojoj primarnoj struci, no tijekom studiranja fitnes je postao moja najdraža zanimacija i velika strast. Oduvijek sam bila pobornica zdravog načina života, no to se dodatno produljilo tijekom studija i diplomiranja kada je fitnes postao moj glavni hobi i zanimacija te najdraži način provođenja slobodnog vremena. Stoga sam se odlučila upisati edukaciju na Fitnes učilištu te sam je nedavno uspješno i završila. Pored toga, obožavam učiti i čitati, a osim što slobodno vrijeme provodim pripremajući doktorsku disertaciju i iščitavajući znanstvene članke, često se potkradu i članci o fitnesu, osobnom i profesionalnom razvoju te psihoterapiji čija sam bivša edukantica.  I naravno, svaku slobodnu zraku sunca iskoristim za duge šetnje prirodom, a najčešće opatijskom rivijerom koju obožavam. ?

2. S obzirom na tvoju struku idealno je za pitati da čitateljima pojasniš važnost tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje?

Tako je, ono što posebno zagovaram u svom pristupu fitnesu i zdravom načinu života je, osim individualizacije pristupa, preventivna funkcija tjelesne aktivnosti. Fizička aktivnost može osobi pomoći u jačanju brojnih psiholoških odrednica osobnosti, ali i u izgradnji individualne otpornosti na rizike, stresore i traume, razvoju samopouzdanja i jačanju slike o sebi i svome tijelu te osobnih snaga u vidu razvoja asertivnosti, radnih i životnih navika, discipline, a ne samo oslanjanja na prolaznost motivacije kao i dugoročno postavljanje prioriteta i uspjeh u ostvarenju ciljeva, naglašavajući pritom kako se time jačaju komponente mentalnog zdravlja, često narušenog kod velikog broja ljudi kao posljedicom modernog i stresnog načina života. Prema definiciji, mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti nego i stanje blagostanja i osobne dobrobiti pa tako smatram da je važno inicirati razgovor o ovim temama, kako bi se smanjila njihova stigma i uvidjela istinska definicija mentalnog zdravlja kojeg svi imamo, ali često zanemarujemo.

Svjedoci smo, nažalost, prošle godine u kojoj su brojne poteškoće i traume izašle na vidjelo pa ovim putem skrećem pažnju i na važnost tjelesne aktivnosti za prevenciju razvoja niza bolesti i poteškoća u mentalnom zdravlju koje se mogu reducirati, ako ne i prevenirati pokretanjem tijela i fizičkom aktivnosti. Naravno da ovo uključuje i nesumnjivo bolji fizički izgled. To je odličan nusprodukt  koji je dobrodošao, ali ono na što ja želim staviti osobni naglasak je osobni rast, kako onaj fizički, tako i mentalni. Voljela bih da što veći broj ljudi uvidi kako rad na sebi te pokretanje kako bi izgradili najbolju verziju sebe počinje iznutra pa na van, a da se kao produkt mogu naučiti nositi sa životnim izazovima na svim životnim područjima i tako ostvariti ispunjavajući i radostan život.

Još bih nadodala kako fizička aktivnost djeluje na naš socijalni sistem pa nas tako čini otvorenijima i pristupačnijima drugima te komunikativnijima i spremnima pomoći. Važno je napomenuti zanimljivu znanstveno dokazanu činjenicu koja ističe da apsolutno ništa što radimo ne može promijeniti strukturu i funkciju našeg sistema nagrađivanja kao što to može tjelesno vježbanje, a sve zahvaljujući djelovanju vježbanja na naše tijelo. Vježbanje uči naš mozak da očekuje da da nam druge stvari i događaji budu dodatno ispunjavajući i povećava kapacitet mozga da uživa u svemu, od dobre hrane do društva s obiteljima i prijateljima pa i boljeg radnog kapaciteta, odnosno da sve ono što nam je lijepo bude još bolje i ljepše. Pa sad samo zamislite kakav to utjecaj ima na našu dobrobit i mentalno zdravlje? Odavno je poznato da je vježbanje najjeftiniji antidepresiv i zaista to mislim jer jača našu otpornost na stres i djeluje kao snažni antidepresiv tako da možemo reći da djeluje na obje razine, jačajući snage i smanjujući rizike. To je tek prava prevencija!

3. Kako si se odlučila za program instruktora fitnesa u teretani,  a ne neki drugi?

Neovisno o mojoj primarnoj struci, odlučila sam upisati Fitnes učilište jer sam htjela prvenstveno učvrstiti svoje postojeće znanje i nadograditi novo, ali i uokviriti dosadašnju edukaciju na priznat način. Pored toga, vidim fitnes i ovu struku važnim javnozdravstvenim zanimanjem koje može stvoriti veliku promjenu i učvrstiti dugotrajne radne i životne navike kod ljudi, a koje su suvremenim načinom života sve potrebnije, bilo da je riječ o djeci ili odraslima.

Za program instruktora fitnesa u teretani mi se nije bilo teško odlučiti s obzirom da je to program koji me najviše zanimao i s kojim sam bila ponajviše upoznata od ranije. Cijeli program i način edukacije mi se svidio i konzultirajući se sa nekim od bivših polaznika, dobila sam samo riječi pohvale i zadovoljstva tako da je logičan korak bio odvažiti se i upisati edukaciju s kojom sam jako zadovoljna.

 

4. Preferiraš li teorijski ili praktični dio nastave te koja tema na Učilištu te posebno zainteresirala?

Ako uzmemo u obzir moju znanstvenu prirodu pa možda time i dio profesionalne deformacije haha, onda bih sigurno rekla da preferiram teorijski dio nastave jer smatram da je baza i poznavanje osnovnih koncepata i komponenti fitnesa podjednako važno kao i praksa. Ne kažu uzalud da bez temelja nema dobre kuće pa tako ja gledam i na fitnes. Ipak, praksa mi je bila zabavnija i smatram da sam tu mogla veliku količinu postojećeg teorijskog znanja integrirati u osnovne pokrete i njegove obrasce te tek tada dobiti globalni koncept i uokviriti što je to sve što čini pojam i definiciju fitnesa. Također, važno je istaknuti kako je svaka osoba individua za sebe i tako joj uvijek treba pristupiti, s maksimalnom individualizacijom pristupa, uzimajući u obzir kompleksnost socijalnog okruženja svakoga od nas. Moram priznati da sam se posebno veselila temama mišićnog fitnesa, nutricionizma i važnosti zdrave prehrane kojoj pridajem određenu važnost i posebno mjesto u fitnesu, ali i temama komunikacijskih i socijalnih vještina jer je to nešto blisko vezano uz moju struku i ono čime se također bavim. I da, posebno sam voljela druženje vikendima s kolegicama i kolegama, to je pomoglo da se svaki vikend dodatno veselim predavanjima!

5. Što bi voljela nakon doktorata i diplome Fitnes učilišta? Neke dodatne edukacije? Posebno usmjerenje? Otvoriti neki svoj centar?

Učenje i edukacija me ispunjavaju na poseban način te sam konstantno u nekim vidovima usavršavanja i napredovanja. Nakon ostvarenog doktorata planiram se dodatno angažirati u području znanstvenih istraživanja prevencijske znanosti i zagovaranja njene implementacije u društvo i javnozdravstvene politike, a po prilici i isticanja važnosti prevencije i tjelesnog vježbanja jer bih zasigurno htjela povezati svoju struku s fitnesom. Definitivno se veselim novim edukacijama nakon ove, bilo u području fitnesa ili svoje primarne struke, ali za početak, kako bi mi u Dalmaciji rekli, samo pomalo, korak po korak haha.

Ciljana populacija kojoj uvijek težim su djevojke i žene, kao i djeca s obzirom da sam mišljenja kako su upravo oni najugroženija populacija u vidu eventualnih problema sa slikom o sebi i slikom o svome tijelu, a za što vjerujem da fitnes, uz izuzetno važan ispravan i individualan pristup može imati terapeutsku i preventivnu funkciju za sprječavanje razvoja daljnjih poremećaja u prehrani te poremećaja u ponašanju. U svakom slučaju, kao novopečena instruktorica, veselim se početku rada sa svojim klijentima uz naravno, svoju primarnu struku. A centar? To bi zasigurno bilo lijepo, ali vidjet ćemo kako se životne kockice dalje budu dalje slagale. ?

6. Tvoj savjet onima koji se boje odvažiti na upis? Kako si ti organizirala vrijeme?

Po pitanju organizacije vremena, moram priznati da nije bilo uvijek jednostavno jer imam redovito i predavanja na fakultetu, ali je zato definitivno izvedivo. Potrudila sam se posložiti prioritete unaprijed i isplanirati tjedne te vikende kao i ona predavanja koja su mi važnija od ostalih te mi je drago da je i Fitnes učilište bilo spremno na dogovore ukoliko nije bilo moguće da budem prisutna na svakom predavanju s obzirom da smo imali mogućnost slušanja dijela nastave online pored samih predavanja uživo. Učenje sam započela znatno prije predavanja kako bih bila u korak s vremenom jer ne funkcioniram baš kao ”kampanjac” pa sam u tom pogledu smanjila stres na minimum, a sebi uštedila vrijeme. Ma sve se može, samo je pitanje prioriteta! ?

Isto tako, ponekad zapitam prijatelje što je to što bi htjeli raditi u životu, a da znaju da neće biti  plaćeni za to? Ukoliko je to fitnes, onda mislim da odgovor nije težak. Onima koji se boje odvažiti na upis bih samo rekla da ukoliko već razmišljaju o tome, to je dovoljan pokazatelj. Ako vole fitnes i zdrav način života te znaju koliko im ono pomaže u svakodnevnom životu i funkcioniranju na svim životnim poljima, te bi voljeli jednom moći na jednaki način pomoći drugima da i oni otkriju tajnu dobrog raspoloženja, energije i dugotrajnog života bez zdravstvenih, a potencijalno i psihosomatskih poteškoća, nema puno razmišljanja. Upis na Fitnes učilište otvara brojna vrata za daljnji napredak i profesionalni rast i razvoj, a vjerujem da je diploma samo početak tog razvoja. Na svakome od nas je koliko će se kasnije truditi i napredovati kao instruktor fitnesa, no uvjerena sam da upis može biti odličan početak s neograničenim i sretnim završetkom.

 

Zrinki hvala na vremenu i što je podijelila svoja razmišljanja s nama. Kontaktirati ju možete na:

Mail: [email protected]

Instagram: zrinka.selestrin

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor intervjua

Marija Jurina

Marija Jurina, mag. cin.

Magistra kineziologije s usmjerenjem fitnes. Nakon što je diplomirala dobiva naziv vanjskog suradnika na Kineziološkom fakultetu za aerobiku i grupne programe, kao i na Stručnom studiju za izobrazbu trenera u Zagrebu.  Marija je dio predavačkog tima Fitnes učilišta od 2014. godine i predaje na programima za instruktore Pilatesa i grupnog fitnesa uz glazbu. Voli komunikaciju s polaznicima pa tako vodi rubriku intervjua već nekoliko godina.

Povezani blogovi

  • rema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, sn...

  • Bol je evolucijsko nasljeđe koje ima za funkciju da nas upozori na nered u sustavu. Slično kao i lampica na autu koja odjednom zasvijetli. Bol je ne...

  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost karakterizirani su visokim postotkom masne mase u odnosu na nemasnu masu te su povezani s velikim brojem kroni...