02 Jan ACSM-ova predviđanja fitnes trendova za 2025. godinu
Praćenje trendova i predviđanja u fitnes industriji važno je za sve stručnjake koji se bave ovim područjem jer poznavanjem smjera razvoja određene branše te predviđenih zahtjeva i izazova, moguće je prilagoditi svoje poslovanje i osigurati i zadržati zadovoljstvo svojih trenutnih klijenata, ali i znati na koji način privući i one buduće. Za 2025. godinu se očekuje da će fitnes tržište i dalje pratiti trend rasta (koji se nastavlja još od Covid-a) te da će potražnja za kvalificiranim fitnes stručnjacima do 2032. godine porasti za 10-14% (1).
Upravo iz tog razloga, American College of Sports Medicine (ACSM), kao najcjenjenija i najuglednija organizacija koja se bavi promicanjem, istraživanjima, edukacijama i pružanjem smjernica vezanih uz sport, tjelesno vježbanje i zdravlje, prikupila je podatke stručnjaka iz ključnih aspekata fitnes industrije te predstavila 20 trendova predviđenih za 2025. godinu (2):
1. Nosive tehnologije – Odnose se na uređaje kao što su uređaji za praćenje fitnesa, pametni satovi, monitori otkucaja srca i GPS uređaji za praćenje. Stručnjaci u području fitnesa trebali bi iskoristiti nosivu tehnologiju za pružanje podrške i smjernica svojim klijentima, istovremeno imajući na umu njihova potencijalna ograničenja.
2. Mobilne aplikacije za vježbanje – Mogu omogućiti fleksibilno, prilagodljivo i pristupačno programiranje fitnessa. Za njihovu uzlaznu putanju dijelom je zaslužna i kompatibilnost s nosivom tehnologijom, međutim, kao i kod nosive tehnologije, potreban je određeni oprez pri korištenju.
3. Fitnes programi za starije osobe – S obzirom da se predviđa da će starija populacija uskoro činiti možda čak i vodeći udio u populaciji mnogih zemalja, programiranje vježbanja za ovu populaciju predstavlja važno područje razvoja fitnes stručnjaka na koji bi se isti trebali usmjeriti.
4. Vježbanje usmjereno na smanjenje tjelesne mase – Globalne stope pretilosti udvostručile su se među odraslima, pri čemu je otprilike jedna od osam odraslih osoba kategorizirana kao pretila, dok su se stope pretilosti među djecom i adolescentima gotovo učetverostručile u posljednjih 30 godina. Kako stručnjaci u području fitnesa trebaju biti dio multidisciplinarnog tima koji se bavi rješavanjem ovih problema, uputno je da svoje usavršavanje orijentiraju i u ovome smjeru.
5. Tradicionalni trening jakosti – Dok je trening jakosti bio na 17. mjestu za 2024. godinu, za 2025. godinu se popeo na 5. mjesto predviđenih trendova. Preporučuje se da odrasle osobe barem 2 puta tjedno provode trening jakosti u čemu im mogu pomoći fitnes stručnjaci.
6. HIIT trening – Unatrag 7 godina, HIIT trening se konstantno nalazi među prvih 10 najboljih predviđenih trendova. Za 2025. godinu se nalazi na 6. mjestu a popularnost duguje učinkovitosti s obzirom na utrošeno vrijeme te minimalnim zahtjevima vezanim uz opremu.
7. Data-driven trening tehnologija – Korištenje ovih tehnologija pomaže korisnicima u razumijevanju fizioloških reakcija na trening, dok fitnes stručnjacima omogućuje prilagodbu varijabli treninga praćenjem tih istih odgovora u stvarnom vremenu. Ovo područje također predstavlja potencijalno područje dodatnog obrazovanja stručnjaka u području fitnesa.
8. Vježbanje za mentalno zdravlje – Ovaj trend usredotočen je na programiranje treninga s ciljem poboljšavanja aspekata mentalnog zdravlja, odnosno smanjenja osjećaja tjeskobe, stresa i depresije.
9. Funkcionalni trening – Ovaj trening usmjeren je na sve komponente koje utječu na mogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Posebno je važan kod starije populacije i kliničke populacije jer je usmjeren na poboljšanje kvalitete života.
10. Zdravlje/wellness coaching – Treneri koji se bave ovim coachingom koriste načela bihevioralne znanosti za promicanje zdravog životnog stila.

11. Sportski razvoj mladih – Ovaj trend naglašava važnost tjelesnog i kognitivnog razvoja djece i adolescenata kroz bavljenje sportom.
12. Fitnes programi pod vodstvom influencera/ambasadora – Uspon društvenih mreža iznjedrio je novi trend – korištenje poduzetnika i fitnes entuzijasta u svrhu promocije određenih robnih marki i tjelovježbe. Za ovakve aktivnosti se i dalje predviđa trend rasta.
13. Fitnes aktivnosti na otvorenom – Predviđa se daljnje korištenje parkova za rekreacijske aktivnosti zbog niskih troškova i dostupnosti. Ovaj trend uključuje aktivnosti kao što su hodanje, trčanje, skijanje ili planinarenje kako bi se poboljšala fizička kondicija, ali i postavljanje vanjskih sprava za vježbanje u parkovima te uspostavljanje “fitness zona”.
14. Vježbanje na zahtjev – Ovaj trend uključuje unaprijed snimljene videozapise s uputama kojima korisnici mogu pristupiti u svoje slobodno vrijeme. Može im se pristupiti u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, pružajući fleksibilnost njihovim korisnicima.
15. Zapošljavanje certificiranih stručnjaka – Odnosi se na certificirane stručnjake od povjerenja koji su pokazali sposobnost da sigurno propisuju tjelovježbu različitim populacijama. U Americi postoji američki registar fitnes stručnjaka koji okuplja certificirane stručnjake, a polaznici Fitnes učilišta, po završetku programa osposobljavanja, mogu predati zahtjev za upisati u europski registar fitnes stručnjaka.
16. Osobni treninzi – Ovaj trend, iako bilježi pad na ljestvici u odnosu na prošlu godinu, i dalje ostaje popularan za one koji traže učinkovite smjernice za vježbanje, uključujući testiranje kondicije, programiranje i postavljanje ciljeva prilagođenih potrebama pojedinca.
17. Exercise is Medicine® (EIM) – EIM rješenje zagovara integraciju tjelesne aktivnosti u standardnu praksu zdravstvene skrbi. Promicanjem tjelesne aktivnosti kao vitalnog znaka zdravlja, EIM naglašava važnost certificiranih stručnjaka za tjelovježbu kao partnera u kontinuumu zdravstvene skrbi. Ovaj trend je ostao stabilan od njegovog uvođenja na listu trendova 2017. godine.
18. Body weight trening – Za vježbanje s vlastitom tjelesnom masom nije potrebna nikakva oprema te je zbog toga ovaj način rada dostupan i učinkovit za širok raspon pojedinaca. Ovakav način rada je savršen za fitness programe na daljinu i omogućuje da se trening izvodi bilo gdje – kod kuće, u parku ili na putovanju.
19. Lifestyle medicine – Stručnjaci u području fitnesa mogu primijeniti principe lifestyle medicine prilikom rada s klijentima, posebno onima upućenima od strane zdravstvenih djelatnika. Korisnike se usmjerava da se usredotoče na promjene ponašanja – povećanje tjelesne aktivnosti, primjena prehrane temeljene na cjelovitoj hrani i biljkama, obnavljajući san, smanjenje stresa, poboljšanje socijalnog blagostanja i slično.
20. Tople i hladne terapije – Primjena hladnoće u terapeutske svrhe, povezana je s dobrobitima kao što su smanjenje upale i pojačan osjećaj ugode, dok su terapije temeljene na toplini, poput kupanja u sauni, povezane s ubrzanim oporavkom nakon vježbanja i smanjenjem bolova u mišićima. Ovaj trend naglašava sve veće prihvaćanje ovih strategija unutar fitness industrije.

Fitnes industrija je, jednako kao i druge struke, s vremenom podložna određenim promjenama. S vremenom dolaze neki novi trendovi, nove potrebe i novi zahtjevi trenutnih i budućih korisnika. Nama, kao fitnes stručnjacima, važno je da budemo upoznati s promjenama i predviđanjima navedenih trendova kako bismo na vrijeme mogli prilagoditi svoju uslugu sukladno zahtjevima i izazovima koji slijede.
Literatura:
- S. Bureau of Labor Statistics. U.S. Bureau of Labor Statistics. Occupational Outlook Handbook: Healthcare Occupations; 2024.
- Newsome, A. M., Batrakoulis, A., Camhi, S. M., McAvoy, C., Sansone, J., & Reed, R. (2024). 2025 ACSM Worldwide Fitness Trends: Future directions of the health and fitness industry. ACSMʼs Health & Fitness Journal, 28(6), 11–25. https://doi.org/10.1249/fit.0000000000001017
Autor bloga

dr.sc. Maja Vukelja, mag. cin.
Od malih nogu je bila u sportu – gimnastici, tenisu i veslanju. Ljubav prema sportu naslijedila je od djeda koji je bio međunarodni gimnastički sudac te gimnastički trener u Ogulinu. Još od osnovne škole imala je želju postati trenerica.
2012. godine završila je Kineziološki fakultet u Zagrebu gdje je i doktorirala 2021. godine na temu „Tjelesna aktivnost i motorička znanja djece predškolske dobi u Republici Hrvatskoj“ na temelju projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost i pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Sanje Šalaj. Na Kineziološkom fakultetu radi kao predavač i vanjski suradnik na katedri Kineziološke rekreacije te kolegiju Motorički razvoj čovjeka. Također je vanjska suradnica u Laboratoriju za motorički razvoj Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od prosinca 2012. do travnja 2024. godine radila je u Športsko rekreacijskom centru Trnje kao voditeljica tjelesnog vježbanja za umirovljenike i trudnice, a od 2017. i kao voditeljica Fitness centra Trnje. Radila je s 9 skupina umirovljenika, odnosno s njih oko 180 te skupila preko 11000 odrađenih grupnih treninga s ovom dobnom skupinom.
Područje koje ju naročito zanima i u kojem se neprestano usavršava je Zdravstvena kineziologija.
Bila je dio hrvatskog tima erasmus+ EU projekta „HEPA-S – Health and Fitness Assessment for Seniors“ čiji je nositelj bio Zagrebački savez sportske rekreacije „Sport za sve“ u suradnji s Fitnes Učilištem, a provodio se u 5 država partnera (Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Portugal i Srbija).
Voditeljica je „Sekcije za starije osobe“ te tajnica Hrvatske udruge za promociju tjelesne aktivnosti, prevenciju debljine i unapređenje zdravlja (HUPTA).
Povezani blogovi
-
Koliko se dugo možemo oslanjati na mišićnu memoriju?
Nakon nekoliko tjedana, mjeseci ili čak godina redovitog treniranja, životne okolnosti ponekad nas prisile na pauzu. Ozljeda, bolest, trudnoća, poslov...
02 November, 2026 -
Što trebate znati o disanju
Disanjem nazivamo izmjenu plinova između stanica organizma i vanjskog okoliša. Ako baš želite, u brojkama to izgleda ovako; čovjek u mirovanju udahne ...
19 October, 2026 -
Program vježbanja za osobe starije životne dobi
U jednom blogu nešto starijeg datuma pisali smo o tome kako nam stanovništvo nezaustavljivo stari. Gledajući s pozicije instruktora fitnesa, trenera i...
10 August, 2026


