Tko se ne sjeća školskih dana i kolega ili kolegica kojima je sat tjelesnog bio “kazna”, a sportska oprema vječno “slučajno” zaboravljena kod kuće? No, zanimljivo je kako vrijeme zna preokrenuti stvari… Neki od tih istih kolega koji su nekad izbjegavali svaku vrstu tjelesne aktivnosti i vježbanja danas su redoviti posjetitelji teretana, trče maratone, planinare, redovito ih viđamo na biciklima ili satovima pilatesa – vjerojatno često potaknuti zdravstvenim izazovima poput bolova u leđima, manjkom energije ili jednostavno željom za boljim osjećajem u vlastitom tijelu. Ali što je s onima koji se još uvijek nisu pokrenuli? Kako pronaći „ono nešto“ što će ih potaknuti da naprave prvi korak?

Upravo tu na scenu (potencijalno) stupa – gamifikacija. U ovom blogu istražit ćemo kako koncept igre može pomoći u razbijanju otpora prema vježbanju, može li nas zaista “prevariti” da postanemo aktivniji, ali i gdje leže potencijalne zamke.

Što je gamifikacija fitnesa?

Gamifikacija je primjena elemenata igre u fitnesu i tjelesnom vježbanju. Njome, od aktivnosti koje bi nam inače bile naporne, dosadne ili neprivlačne, želimo napraviti aktivnosti koje će nam biti zabavnije, izazovne i motivirajuće. Umjesto da brojimo ponavljanja izvedbe neke vježbe u tišini teretane, sada skupljamo bodove, otključavamo nove “levele”, natječemo se s prijateljima ili ispunjavamo zadatke u aplikacijama koje prate naš napredak (sigurno niste samo jednom komentirali s prijateljima tko je od vas u određenom danu „skupio“  više koraka… – priznajem – i ja sam jedna od tih :-)). Ukratko – gamifikacijom vježbanje prestaje biti „obaveza“ i na neki način postaje igra. Zbog toga se ista sve više prepoznaje kao učinkovit alat za povećanje motivacije i angažmana korisnika, a sama njena popularizacija rezultirala je nizom znanstvenih istraživanja. Jedno od prvih takvih istraživanja (koje se bavilo gamifikacijom u fitnesu) objavljeno je 2013. godine, a svojevrsni „boom“ istraživanja bio je 2021. godine što ukazuje na kontinuirani porast interesa za ovu temu (1).

Ozdamli i Milrich su 2023. godine (1) napravili pregledni rad kojim su željeli objediniti spoznaje i istraživanja koja su se bavila upravo ovom temom. U pregled je bilo uključeno ukupno 48 istraživanja, te su pobrojane sve prednosti, nedostaci, ali i izazovi korištenja gamifikacije u fitnesu. Najvažnija saznanja donosimo u nastavku.

Prednosti gamifikacije

Uključivanje gamifikacije u vježbanje pozitivno utječe na učinkovitost, djelotvornost i zadovoljstvo sudionika. Elementi „gaming“ dizajna povećavaju uživanje, zadovoljstvo i motivaciju za sudjelovanjem u aktivnostima, dok istovremeno promiču društvenu interakciju, posebno među starijim odraslim osobama, čime se aktivno doprinosi borbi protiv usamljenosti te potiče socijalizacija. Osim toga, kod starijih osoba, gamifikacija potiče intrinzičnu motivaciju za tjelesnim vježbanjem što je iznimno važno za održavanje aktivnog načina života u starijoj dobi.

Natjecateljski i kooperativni aspekti gamifikacije potiču međusobno uvažavanje i stvaraju osjećaj pripadnosti. Istraživanja su pokazala da gamifikacija povećava intenzitet treninga i obogaćuje korisničko iskustvo tijekom funkcionalnih visokointenzivnih intervalnih treninga, a kada je riječ o mlađoj populaciji, posebno studentima, gamifikacija dokazano smanjuje sjedilačko ponašanje te potiče mlade na češće korištenje zdravstvenih aplikacija. Također, ista doprinosi razvoju praktičnog znanja korisnika jer pomaže u stvaranju i učenju funkcionalnih obrazaca ponašanja, a može i promovirati tjelesnu aktivnost te time poboljšati opće zdravstveno stanje. Posebno je korisna u kontekstu mišićno-koštane rehabilitacije, gdje može riješiti tipične izazove konvencionalnih terapijskih pristupa.

U kontekstu radno-aktivne populacije, gamifikacija može učiniti tjelesnu aktivnost uzbudljivijom i ugodnijom, čime se doprinosi razvoju zdravije radne snage, a predstavlja i potencijal za povećanje kondicije i produktivnosti zaposlenika. Zanimljivo je i da gamifikacija može usporiti pad dugoročne motivacije koji se često javlja kod korisnika zdravstvenih aplikacija, a uz pomoć analize korisničkih podataka može predvidjeti preferencije korisnika te time dodatno personalizirati iskustvo.

Nedostaci i izazovi gamifikacije

Iako gamifikacija ima brojne prednosti, važno je biti svjestan i njezinih ograničenja. Kod nekih korisnika, vježbanje se može percipirati više kao igra nego kao ozbiljna tjelesna aktivnost, što u nekim slučajevima može smanjiti stvarnu razinu angažmana. Također, pretjerano oslanjanje na vanjske motivatore, poput bodova i „znački“, može oslabiti unutarnju motivaciju, dok natjecateljski elementi kod nekih osoba mogu izazvati stres ili osjećaj neuspjeha, umjesto poticaja. Osim toga, postoji i rizik da se korisnici fokusiraju isključivo na kratkoročne ciljeve, zanemarujući dugoročnu promjenu životnog stila. U nekim slučajevima, preveliki naglasak na natjecanju može čak negativno utjecati na mentalno zdravlje, a u želji da dođemo do cilja ili “pobijedimo”, neki korisnici mogu pretjerati (i to posebno ako ne slušaju signale svog tijela) što može dovesti do ozljeda. U ovom kontekstu je bitno razumjeti da gamifikacija ne zamjenjuje stručno vodstvo!

Zaključak

Gamifikacija fitnessa nije čarobni štapić, ali može biti snažan alat – posebno za one koji ne znaju odakle početi ili osjećaju da im klasični pristupi jednostavno ne “sjedaju”. Ako nas elementi igre mogu natjerati da se pokrenemo, možda su upravo oni prvo poglavlje u dugoročnoj priči o zdravlju. A tko zna – možda jednog dana nećemo ni razlikovati gdje završava igra, a počinje navika.

Reference:

1. Ozdamli, F., & Milrich, F. (2023). Positive and Negative Impacts of Gamification on the Fitness Industry. European Journal of Investigation in Health, Psychology and Education, 13(8), 1411-1422. https://doi.org/10.3390/ejihpe13080103