19 May Istezanje – raditi ga ili ne, pitanje je sad :-)
U posljednje vrijeme se često susrećem s različitim stavovima trenera oko toga treba li se uopće istezati, ima li ono ikakvog smisla i zašto bismo ga (ili ga ne bismo) trebali raditi. Dok jedni gorljivo brane svoj stav o „besmislu“ istezanja, gubljenju vremena ili čak njegovim negativnim učincima, ima, naravno, i onih kojima je istezanje neizostavni dio treninga i smatraju da ga nikako ne bismo trebali „preskakati“. Međutim, u praksi – niti je sve potpuno crno niti je sve potpuno bijelo…
Da konačno razjasnimo sve nesuglasice oko ovog pitanja, pretražila sam literaturu i pregledne znanstvene radove koji su se bavili ovom tematikom te sam ovim blogom pokušala obuhvatiti što više relevantnih, dostupnih i znanstveno utemeljenih činjenica koje bi vam mogle biti korisne za stvaranje vlastitog mišljenja i stava o ovoj temi.
Mobilnost i fleksibilnost u svakodnevnom životu
Mogli bismo reći da vježbama istezanja utječemo na mobilnost i fleksibilnost. Međutim, trebamo razlikovati ova dva pojma. Fleksibilnost je samo jedna od komponenti mobilnosti, a odnosi se na stupanj elastičnosti određenog mišića i njegovih tetiva, dok je mobilnost puno širi pojam, a uključuje komponente kao što su građa zgloba, fleksibilnost mišića i tetiva, labavost ili krutost ligamenata i zglobne čahure, kvalitetu hrskavičnog pokrova zgloba i tako dalje (1).
Ako uspoređujemo fleksibilnost s kardio i mišićnim fitnesom, ona (sama za sebe) možda nema jednake zdravstvene dobrobiti, ali je važan dio kako u fitnesu/sportu tako i u svakodnevnom životu. Mnoge sportske aktivnosti (plivanje, ples, golf…), kao i aktivnosti u svakodnevnom životu (vezanje vezica na obući, dosezanje nekog predmeta koji se nalazi na povišenju, pranje leđa…J) zahtijevaju određeni stupanj fleksibilnosti. Fleksibilnost i mobilnost nam omogućuju da se krećemo efikasnije i fluidnije (3), međutim, treba znati prepoznati kada nam „nedostaje“ fleksibilnosti, a kada je ona pretjerana. I nedostatak, kao i pretjerana fleksibilnost i forsiranje iste mogu dovesti do ozljeda.
Vrste istezanja
Kod vježbanja i sportskih aktivnosti koristimo nekoliko vrsta istezanja da bismo povećani mobilnost i fleksibilnost (1,2). To su:
- Statičko istezanje – Podrazumijeva dostizanje određenog položaja (aktivno ili pasivno) i zadržavanje u tom položaju nekoliko sekundi (najčešće 10-30 sekundi).;
- Dinamičko istezanje – Izvode se kontrolirani pokreti specifični aktivnostima koje slijede u nastavku treninga.
- Balističko istezanje – Izvodi se sa zamasima (impulsima) i nema zadržavanja u krajnjem položaju. Kod ove vrste istezanja treba biti oprezan jer može izazvati ozljede.
- PNF (proprioceptivna neuromuskularna facilitacija) – Obuhvaća kombinaciju istezanja i kontrakcije mišića uz pomoć partnera.
Svaka od navedenih metoda ima nešto drugačiji učinak na organizam, iako nam se na prvu možda ne čini tako. Dokaz za to su i brojna istraživanja koja su se bavila utjecajem istezanja na ljudski organizam, ali ne samo istezanja kao istezanja, već i različitog utjecaja primjenom njegovih različitih metoda.

Dosadašnja istraživanja
Kako se u treninzima najčešće koriste statičko i dinamičko istezanje, tako su se i istraživanja najčešće bazirala upravo na ovim metodama. U nastavku ćemo vidjeti do kojih smo to saznanja do sada došli, a kako bismo mogli objektivnije i realnije donesti zaključke o ovoj temi.
- Skopal i suradnici (4) su 2024. godine objavili pregledni rad koji je obuhvatio 22 studije koje su se bavile utvrđivanjem utjecaja treninga mobilnosti na snagu, brzinu, agilnost, skočnost, ravnotežu i sportske vještine. Intervencije svih studija trajale su minimalno 3 tjedna, a 20 od 22 studije utvrdile su da trening mobilnosti ima neke dobrobiti ili pomaže u održavanju sportskih performansi u većoj mjeri nego što je to bilo u kontrolnim skupinama. Većina dokaza sugerira da niz metoda treninga mobilnosti može poboljšati ključne varijable sportske izvedbe ili da je malo vjerojatno da će narušiti izvedbu tijekom vremena.
- Pregledni rad Warnekea i Lohmanna (5) iz 2024. godine, koji je obuhvatio 83 studije, pokazao je da statičko istezanje rezultira malim gubitkom maksimalne jakosti, ali i da ono nije negativno utjecalo na sportske performanse općenito te se ograđuju od ranijih preporuka da se statičko istezanje isključi iz rutina zagrijavanja.
- Stove i suradnici (6) su u svom pregledu, također objavljenom 2024. godine, obuhvatili 9 istraživanja putem kojih su došli do zaključka da istezanje ima obećavajući učinak na fibromialgiju (iako su potrebna daljnja istraživanja!) u smislu smanjenja boli, poboljšanja kvalitete života povezane sa zdravljem te fizičkog funkcioniranja i mentalnog zdravlja.
- Thomas i suradnici (7) su u pregledu koji je obuhvatio 13 istraživanja (2024. godine) istaknuli potencijal vježbi istezanja za smanjenje razine glukoze u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2 kada se istezanje radi kao specifičan oblik intervencija vježbanja. Međutim, i dalje su potrebna dodatna istraživanja s čvršćim istraživačkim nacrtima i dokazima.
- Haddad i suradnici (8) su 2014. objavili istraživanje provedeno na mladim nogometašima koji su radili statičko i dinamičko istezanje 24 sata prije izvođenja eksplozivnih performansi i testa ponovljenih sprinteva. Značajno bolja izvedba uočena je nakon dinamičkog istezanja, a značajno lošija izvedba nakon statičkog istezanja u testovima skokova i sprinta na 10, 20 i 30 metara. Autori zaključuju da dinamičko istezanje ima pozitivne učinke na eksplozivne performanse te ga preporučaju 24 sata prije izvođenja sprinteva i skoka u dalj.
- Iida i suradnici (9) su istraživali utjecaj dinamičkog istezanja na visinu vertikalnog skoka u ponavljanim setovima. Rezultati su pokazali da je visina vertikalnog skoka bila značajno veća kod ispitanika koji su radili dinamičko istezanje prije i između setova, u odnosu na ispitanike koji su radili dinamičko istezanje samo prije prvog seta ili ga uopće nisu radili. Nalazi sugeriraju da dinamičko istezanje prije vježbanja i između setova, proizvodi veću izlaznu snagu u izvedbi vertikalnog skoka kada se radi više setova.
- Mohammad i suradnici (10) su 2024. objavili pregled koji je obuhvatio 16 studija koje su se bavile utvrđivanjem utjecaja vježbi istezanja na kvalitetu sna. Iako su zabilježene određene pozitivne promjene u kvaliteti sna primjenom vježbi istezanja, i dalje su potrebna dodatna istraživanja. Vjerojatni mehanizmi za poboljšanje sna uključuju modulaciju autonomnog živčanog sustava, ublažavanje napetosti mišića, regulaciju kortizola, poboljšanu cirkulaciju krvi i psihološke koristi poput smanjenja stresa i poboljšanja raspoloženja.
- Reis i suradnici (11) su, također 2024. godine, analizirali 43 studije čiji su rezultati pokazali da statičko istezanje dugoročno poboljšava mišićnu jakost. Međutim, kada je cilj treninga povezan s akutnim učincima, dinamičkom istezanju treba dati prioritet prije glavnih aktivnosti. Za dugoročne učinke, pokazalo se da i statičko i dinamičko istezanje pozitivno utječu na mišićnu jakost, odnosno snagu. Isti pregled je pokazao da je PNF metoda istezanja imala negativan učinak na mišićnu izdržljivost.
- Arntz i suradnici (12) su 2024. godine na temelju 25 studija došli do dvosmislenih rezultata u vezi s kroničnim učincima statičkog istezanja na hipertrofiju, međutim ukupni nalazi sugeriraju na potencijalnu korist koja može ovisiti o drugim čimbenicima – sportaši su pokazali značajnija poboljšanja u odnosu na rekreativce i netrenirane osobe. Također, nalazi pokazuju i da povećanje raspona pokreta (ROM) nije u korelaciji s promjenom mišićne hipertrofije.

Zaključak i praktični savjeti
Iz navedenih istraživanja, možemo zaključiti ono što smo i ranije konstatirali, a to je da, kada govorimo o istezanju – niti je sve bijelo, niti je sve crno. Ono što je važno je to da znamo zašto i kada radimo istezanje te kako ono (s obzirom na vrijeme provođenja i vrstu istezanja) utječe na naš organizam i naše performanse. Svako od istezanja ima nešto drugačiji utjecaj na naše tijelo a, iako su već provedena brojna istraživanja na ovu temu, i dalje postoje pitanja koja nisu do kraja razjašnjena i za koje su potrebne dodatne studije.
Vrstu i vrijeme istezanja trebalo bi prilagoditi specifičnom sportu i zahtjevima istoga, međutim neke generalne preporuke za rekreativce bi bile da se dinamičko istezanje radi na početku i tijekom treninga, a statičko na kraju treninga. Dinamičkim istezanjem na početku treninga ćemo poboljšati cirkulaciju, zagrijati mišiće i pripremiti tijelo na zahtjeve koji nas očekuju u nastavku treninga, dok ćemo statičkim istezanjem na kraju treninga smanjiti napetost u mišićima, opustiti se, sniziti puls i staviti „točku na i“ svega onoga što smo toga treninga odradili.
Reference:
- Fitnes učilište (2020). Priručnik za instruktore fitnesa. Zagreb, siječanj, 2020.
- Haff, G.G., Triplett, N.T. (2018). Osnove treninga snage i kondicionog treninga – četvrto izdanje. DataStatus, Beograd, 2018.
- Bushman, B. (2017). Complete Guide to Fitness and Health – Updated activity and nutrition guidelines for every age. American College of Sports Medicine, Human Kinetics.
- Skopal, L. K., Drinkwater, E. J., & Behm, D. G. (2024). Application of mobility training methods in sporting populations: A systematic review of performance adaptations. Journal of Sports Sciences, 42(1), 46–60. https://doi.org/10.1080/02640414.2024.2321006
- Warneke, K., Lohmann, L.H. (2024). Revisiting the stretch-induced force deficit: A systematic review with multilevel meta-analysis of acute effects. Journal of Sport and Health Science 13 (2024) 805_819. https://doi.org/10.1016/j.jshs.2024.05.002
- Støve, M.P., Dissing, A.M.L., Thomsen, J.L. et al. (2024). The effectiveness of stretching exercises in patients with fibromyalgia: A systematic review. Clin Rheumatol 43, 3039–3053 (2024). https://doi.org/10.1007/s10067-024-07066-4
- Thomas, E., Ficarra, S., Nakamura, M. et al. (2024). The Effects of Stretching Exercise on Levels of Blood Glucose: A Systematic Review with Meta-Analysis. Sports Med – Open 10, 15 (2024). https://doi.org/10.1186/s40798-023-00661-w
- Haddad, M., Dridi, A., Chtara, M., Chaouachi, A., Wong, D.P., Behm, D., Chamari, K. (2014). Static Stretching Can Impair Explosive Performance for At Least 24 Hours. Journal of Strength and Conditioning Research 28(1):p 140-146, January 2014. | DOI:10.1519/JSC.0b013e3182964836
- Iida, Y., Watanabe, I., Yoshida, N., Iijima, K., Sato, H., & Maeda, A. (2025). The effects of dynamic stretching performed before and between the sets of exercises on vertical jump performance. Journal of Human Sport and Exercise, 20(1), 328-337. https://doi.org/10.55860/n1vmvh49
- Mohammad, A., Elham, H. & Andreas, K. (2024). A scoping review of the effect of chronic stretch training on sleep quality in people with sleep disorders. Eur J Appl Physiol 124, 2533–2545 (2024). https://doi.org/10.1007/s00421-024-05541-z
- Dos Reis A.L., de Oliveira L.C., de Souza A.Y.V., Stabelini Neto A., de Oliveira R.G. (2024). Effects of stretching on muscle strength, endurance, and power performance: A systematic review and meta-analysis. Isokinetics and Exercise Science. 2024;32(3):181-197. doi:3233/IES-220120
- Arntz, F., Markov, A., Schoenfeld, B.J. et al. (2024). Chronic Effects of Static Stretching Exercises on Skeletal Muscle Hypertrophy in Healthy Individuals: A Systematic Review and Multilevel Meta-Analysis. Sports Med – Open 10, 106 (2024). https://doi.org/10.1186/s40798-024-00772-y
Autor bloga

dr.sc. Maja Vukelja, mag. cin.
Od malih nogu je bila u sportu – gimnastici, tenisu i veslanju. Ljubav prema sportu naslijedila je od djeda koji je bio međunarodni gimnastički sudac te gimnastički trener u Ogulinu. Još od osnovne škole imala je želju postati trenerica.
2012. godine završila je Kineziološki fakultet u Zagrebu gdje je i doktorirala 2021. godine na temu „Tjelesna aktivnost i motorička znanja djece predškolske dobi u Republici Hrvatskoj“ na temelju projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost i pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Sanje Šalaj. Na Kineziološkom fakultetu radi kao predavač i vanjski suradnik na katedri Kineziološke rekreacije te kolegiju Motorički razvoj čovjeka. Također je vanjska suradnica u Laboratoriju za motorički razvoj Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od prosinca 2012. do travnja 2024. godine radila je u Športsko rekreacijskom centru Trnje kao voditeljica tjelesnog vježbanja za umirovljenike i trudnice, a od 2017. i kao voditeljica Fitness centra Trnje. Radila je s 9 skupina umirovljenika, odnosno s njih oko 180 te skupila preko 11000 odrađenih grupnih treninga s ovom dobnom skupinom.
Područje koje ju naročito zanima i u kojem se neprestano usavršava je Zdravstvena kineziologija.
Bila je dio hrvatskog tima erasmus+ EU projekta „HEPA-S – Health and Fitness Assessment for Seniors“ čiji je nositelj bio Zagrebački savez sportske rekreacije „Sport za sve“ u suradnji s Fitnes učilištem, a provodio se u 5 država partnera (Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Portugal i Srbija).
Voditeljica je „Sekcije za starije osobe“ te tajnica Hrvatske udruge za promociju tjelesne aktivnosti, prevenciju debljine i unapređenje zdravlja (HUPTA).
Povezani blogovi
-
Koliko se dugo možemo oslanjati na mišićnu memoriju?
Nakon nekoliko tjedana, mjeseci ili čak godina redovitog treniranja, životne okolnosti ponekad nas prisile na pauzu. Ozljeda, bolest, trudnoća, poslov...
02 November, 2026 -
Što trebate znati o disanju
Disanjem nazivamo izmjenu plinova između stanica organizma i vanjskog okoliša. Ako baš želite, u brojkama to izgleda ovako; čovjek u mirovanju udahne ...
19 October, 2026 -
Program vježbanja za osobe starije životne dobi
U jednom blogu nešto starijeg datuma pisali smo o tome kako nam stanovništvo nezaustavljivo stari. Gledajući s pozicije instruktora fitnesa, trenera i...
10 August, 2026


