Neesencijalnim aminokiselinama kao drugom podjelom aminokiselina započinjemo temu ovog bloga. Neesencijalne aminokiseline nastavak su na prethodni blog u kojem sam približila djelovanje i ulogu esencijalnih aminokiselina na naše tijelo. Za razliku od esencijalnih, organizam neesencijalne aminokiseline samostalno sintetizira i nije ih nužno unositi hranom! Međutim, u određenim stanjima bolesti ili iscrpljujućih treninga organizam troši veće zalihe određenih aminokiselina u svrhu liječenja, sportskog napretka i oporavka. U tom slučaju potrebno je osigurati adekvatne količine ovih spojeva.

Što su aminokiseline i zašto su bitne?

Svi znamo da su uz vodu, proteini najvažnije tvari u tijelu. Upravo tu se krije važnost aminokiselina. Dakle, svi proteini odnosno bjelančevine ljudskoga tijela i hrane građeni su od aminokiselina. U prirodi postoji stotinjak aminokiselina, no njih 20-ak neizostavne su za zdravlje našeg organizma. Funkcije poput izgradnje kože, kose, noktiju, proizvodnje hormona, zdravlja mozga, kardiovaskularnog i lokomotornog sustava ne bi bilo moguće bez prisustva ni više ni manje nego aminokiselina.

NEESENCIJALNE AMINOKISELINE – organizam neesencijalne aminokiseline sintetizira samostalno i nije ih nužno potrebno unositi hranom

· alanin

· asparagin

· asparaginska kiselina

· glutaminska kiselina

· glicin

· prolin

· serin

Navela sam da organizam ovu skupinu aminokiselina samostalno sintetizira, no je li unatoč tome moguć deficit neesencijalnih aminokiselina i koja stanja organizma riskiramo u tom slučaju?

NEESENCIJALNE AMINOKISELINE

ALANIN

Alanin kao prva neesencijalna aminokiselina ovog bloga dolazi u dva oblika: alfa i beta alanin. Od iznimne je važnosti za pretvorbu glukoze u energiju i sprječavanjem katabolizma mišića kod visoko intenzivnih tjelesnih aktivnosti. Važnost alanina kod sportaša također

predstavlja povećanje aerobne i anaerobne izdržljivosti, mišićni anabolizam i eksplozivnost. Kod bolesnika s dijagnozom dijabetesa, karcinoma, Parkinsonove bolesti, bolestima jetre, poremećaja prehrane i drugih metaboličkih poremećaja potrebno je alanin unositi dodatno prehranom i/ili suplementacijom. Kako bismo prevenirali hipoglikemiju i potaknuli bolju regulaciju razine šećera u krvi, pacijentima s dijabetesom u konzultacijama s liječnikom preporučeno je dodatno uzimanje alanina u obliku suplementacije. Ukoliko niste dijabetičar ili nemate neki od metaboličkih poremećaja alanin će vam zasigurno poslužiti za bolju koncentraciju, pamćenje i kao prevencija kod preuranjenog starenja.

Nedostatak aminokiseline alanin rijedak je, no moguć uslijed bolesti. U tom slučaju dolazi do kataboličkih procesa u tijelu, hipoglikemije, umora, loše sportske izvedbe, nervoze, bolesti prostate i pada imunološke funkcije organizma.

Namirnice bogate alaninom su piletina, puretina, svinjetina, govedina, mlijeko, mliječni proizvodi, avokado i orašasti plodovi.

Preporučene dnevne doze aminokiseline alanine nisu strogo određene i kod sportaša se kreću od 3-6 grama dnevno raspoređene u više doza tijekom dana. Studije pokazuju bolje djelovanje ove aminokiseline primjenom prije i nakon treninga. Na tržištu je dostupan u obliku praha i kapsula.

ASPARAGIN

Asparagin je neesencijalna aminokiselina od iznimne važnosti za razvoj mozga kod djece. Također, asparagin može poslužiti kao izvor energije jer se u tijelu transformira u glukozu.

Nedostatak aminokiseline asparagin opasan je kod djece. Znanstvenici smatraju da se primjenom u tek rođene djece mogu prevenirati teški neurološki poremećaji pa čak i smrt.

Namirnice bogate asparaginom su jaja, mlijeko, mliječni proizvodi i meso.

Preporučene dnevne doze aminokiseline asparagin nisu strogo određene, već se preporučuju primjena kod djece uz preporuku liječnika kako bi se izbjegle neurološke komplikacije. Također, često se nalazi u pripravcima za sportaše u kombinaciji s ostalim aminokiselinama u poboljšanju energije i smanjenju umora.

ASPARAGINSKA KISELINA

Asparaginska kiselina neesencijalna je aminokiselina s funkcijom prijenosa poruka od živaca do mozga i smanjivanjem umora u tijelu pretvorbom ugljikohidrata u energiju. Dokazana su pozitivna djelovanja asparaginske kiseline povećanjem razine testosterone što doprinosi razvoju mišićne mase i plodnosti muškaraca. Osim toga, stručnjaci tvrde da asparaginska kiselina eliminira toksine nakupljene u tijelu, ublažava simptome kroničnog umora, razdražljivosti i manjka koncentracije.

Nedostatak asparaginske kiseline u organizmu najčešće je izazvan raznim dijetama i poremećajima u prehrani. Pokazatelj nedostataka ove aminokiseline u organizmu je ozbiljan umor i slabost.

Namirnice bogate asparaginskom kiselinom su govedina, puretina, piletina, morski plodovi, avokado, orašasti plodovi, mlada šećerna trska i melasa šećerne repe.

Preporučene dnevne doze asparaginske kiseline kreću se od 2000mg – 3000 mg. Na tržištu je dostupna u obliku praha i kapsula. U slučaju liječenja plodnosti često dolazi u kombinaciji s cinkom!

GLUTAMINSKA KISELINA

Glutaminska kiseline neesencijalna je aminokiselina iz koje proizlaze glutamin, prolin, arginin i ornitin. Oksidacijom ove aminokiseline dobivamo energiju potrebnu za preživljavanje organizma. Osiguravanjem potrebnih količina glutaminske kiseline u tijelu doprinosimo boljoj kontroli alkoholizma, shizofrenije, žudnje za šećerom, boljem zarastanju rana, prevenciji oštećenja živčanog sustava i unaprjeđenju mentalnih sposobnosti. Jedno od najbitnijih djelovanja glutaminske kiseline je upravo sudjelovanje u stvaranju glutationa – najsnažnijeg antioksidansa u tijelu. Iz toga zaključujemo da glutaminska kiselina ima veliku ulogu u zaštiti imunološkog sustava organizma od toksina, teških metala i kancerogenih bolesti.

Nedostatak glutaminske kiseline dovodi organizam u stanje bezvoljnosti, potištenosti, gubitka apetita, pada imuniteta, a samim time i izloženosti organizma bolestima. Malim dozama ove aminokiseline u tijelu riskiramo bolesti središnjeg i autonomnog živčanog sustava te poremećaj gastrointestinalnog trakta.

Namirnice bogate glutaminskom kiselinom su riba, soja, kvasac, mlijeko, mliječni proizvodi, rajčica, špinat, luk, riba, govedina, grašak, kukuruz i mrkva.

Na tržištu glutaminski kiselinu pronalazimo u kombinaciji s ostalim aminokiselinama u obliku kapsula i praha.

GLICIN

Glicin je neesencijalna aminokiselina koja čini treću aminokiselinu uz cistein i glutaminsku kiselinu potrebnu za izgradnju najsnažnijeg, već ranije spomenutog antioksidansa u tijelu – glutationa. Tako štiti tijelo od niza bolesti i oštećenja koje slobodni radikali uzrokuju. Glicin je poznat i kao neurotransmiter u živčanom sustavu te prevenira bolesti živčanog sustava i depresiju te doprinosi kvalitetnijem snu. Glicin je od iznimne važnosti u životu sportaša zbog prevencije katabolizma mišića uzrokovan teškim trenažnim procesima i deficitom u organizmu uzrokovanim godinama . U ostvarivanju sportskih ciljeva i općenito zdravlja organizma glicin pomaže u regulaciji masnoće, povećanju zaliha glikogena, detoksikaciji, liječenju bolesti jetre i sintezi kolagena koji osigurava zdravlje hrskavica, zglobova, kostiju i mišića. U svojoj ljekarničkoj praksi susrećemo se s uporabom glicina s ciljem bolje kontrole razine šećera u krvi i odgovora na inzulin kod pacijenata s dijagnozom dijabetesa tipa 2.

Nedostatak aminokiseline glicin uzrokuje smanjenu količinu glutationa što rezultira padom imunološkog sustava i izloženosti organizma raznim bolestima, umorom i upalama. Deficit glicina uzrokuje i probleme s kožom, koštanim, mišićnim, probavnim i živčanim sustavom.

Namirnice bogate glicinom su mliječni proizvodi, soja, meso, riba, bundeva, banana, cvjetača, grah, krastavci, zelje i žitarice.

Preporučene dnevne doze glicina u dodacima prehrani kreću se od 500mg – 1000mg. Doza se može povisiti ovisi o stanju sportaša ili pacijenta. Unos glicina bitno je povećati u starijoj životnoj dobi zbog pada razine glutationa.

PROLIN

Prolin je neesencijalna aminokiselina koja sudjeluje u proizvodnji kolagena kao važnog gradivnog dijela mišića, kože, zglobnih hrskavica i svih vezivnih tkiva. Tako održavamo zdravlje lokomotornog sustava, preveniramo ozljede i preuranjeno starenje kože. Upravo zbog pozitivnog djelovanja kolagena prolin koristimo i u liječenju osteoartritisa, bolova u leđima te u kombinaciji s vitaminom C za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Vitamin C od iznimne je važnosti u sintezi kolagena i nalazi se također u raznim kremama za lice kao bitan antiage sastojak, pripravcima za održavanje zdravlja zglobova i hrskavice i u pripravcima za zdravlje krvnih žila čineći ih fleksibilnim(preporuka naročito kod pušača!) . Što se tiče sportaša, uz pozitivno djelovanje na lokomotorni sustav, prolin prevenira katabolizam ili razlaganje mišića uslijed visoko intenzivnih treninga i kalorijskog deficita. Ova aminokiselina rijetko je u deficit jer je organizam sam sintetizira, međutim veće količine u obliku

suplementacije preporuka su kod teških opeklina ili kod osoba s nedovoljnim razvitkom hrskavice.

Nedostatak aminokiseline prolin u organizmu dovodi do nedostatka kolagena što rezultira ozljedama hrskavica, mišića, ligamenata kao i ostalih dijelova lokomotornog sustava. Također, dolazi do preuranjenog starenja kože, suhoće kože, ispadanja kose i dužeg oporavka uslijed traumatskih ozljeda kao što su opekline. Kod sportaša nedostatak prolina nastaje kao rezultat napornih treninga i rezultira katabolizmom mišićne mase.

Namirnice bogate prolinom su one proteinske poput mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja.

Preporučene dnevne doze prolina u dodacima prehrani iznose 500 mg – 1000 mg. Na tržištu je prolin dostupan u obliku praha i kapsula. Osobe s težim bolestima i oštećenjem bubrega i jetre trebaju pripaziti kod primjene i savjetovati se s liječnikom!

SERIN

Serin predstavlja neesencijalnu aminokiselinu koja štiti imunološki sustav i sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa što doprinosi boljoj aktivnosti mozga. Tako serin doprinosi boljoj koncentraciji, pamćenju i radu centralnog živčanog sustava.

Upravo zbog takvog djelovanja na živčani sustav fosfatidilserin bitan je u liječenju Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Za sportaše serin predstavlja važnu aminokiselinu u zaštiti mišićne mase i topljenju masnog tkiva. Serin sudjeluje u proizvodnji aminokiseline triptofan, usko povezane s lučenjem serotonina tzv. hormona sreće odgovornog za poboljšanje raspoloženja i smanjenje umora.

Nedostatak aminokiseline serina dovodi do poremećaja u raspoloženju, umora, loše sportske izvedbe, mišićnog katabolizma, problema u radu živčanog sustava, gubitku koncentracije i pamćenja.

Namirnice bogate serinom su jaja, meso, riba, žitarice i mahunarke.

Preporučene dnevne doze aminokiseline serin u dodacima prehrani kreću se od 100mg -200mg. Na tržištu je dostupan u obliku kapsula ili praha u kombinaciji s drugim aminokiselinama.

ZA KRAJ

Na samom kraju, nudim odgovor na pitanje postavljeno u uvodnom dijelu današnjeg bloga: deficit neesencijalnih aminokiselina je moguć, no takve situacije nisu česte. Raznolikom

prehranom bogatom nutritivnim vrijednostima možemo uvelike utjecati na kvalitetu života, prevenirati mnoge bolesti, doprinijeti sportskom napretku i oporavku. U slučaju povećanih potreba organizma, neesencijalne, kao i ostale aminokiseline možemo unositi dodatno suplementacijom. Na nama je da procijenimo koliko je to potrebno. Uvjetno esencijalne aminokiseline posljednja su podjela aminokiselina. Po čemu se upravo one razlikuju čitamo u sljedećem blogu!

Sanela Čok, farmaceutski tehn.

Farmaceutska tehničarka s diplomom Fitnes učilišta smjer – Instruktor fitnesa u teretani. Posjeduje višegodišnje iskustvo u vođenju individualnih treninga s klijentima. Školovanjem, istraživanjem i radom u ljekarni unaprijedila je svoje znanje na području suplementacije i savjetovanja pacijenata koje svakodnevno proširuje. U slobodno vrijeme kao dio Coach4you trenera vodi privatne treninge u Gyms4you teretanama. Novim klijentima i svima koji žele znati više, uvijek stoji na raspolaganju za savjetovanje o suplementaciji, zdravlju i trenažnom procesu.