Ratko Rusak je predavač na programu osposobljavanja za masere. Ovaj kineziolog uvijek ima samo riječi hvale za svoje polaznike kao i oni za njega, pogotovo nakon svojih prvih klijenata i niza komplimenata na naučenoj tehnici. To i ne čudi jer Ratko ima godine iskustva u raznim tipovima masaže, godine iskustva u predavanju kao i položene mnoge edukacije.
Jako skroman pa smo i jedva našli fotografiju. Jer, ne voli se fotografirati. No za sve vas koji volite masažu ili se pitate ima li poveznice između fitnesa i masaže, izvukli smo iz Ratka nekoliko odgovora. A inaće je jako pričljiv…

1. Koji su najčešći motivi da netko postane maser i kako se to postaje?
Najčešći motivi da netko postane maser je interes za masažu. Većina polaznika je probala nekog malo izmasirati, pa su ih pohvalili i ako je kod njih postojao interes za produbljivanje znanja i vještina u masaži, tada se odluče završiti neki tečaj ili čak prekvalificirati se, ako ne mogu više raditi posao koji su radili do tada.
Prekvalifikaciju ili doedukaciju mogu napraviti u nekoj od stanova za obrazovanje odraslih gdje postoji program za masere klasične masaže. Program za masere postoji i u Fitnes učilištu, a masažu uče i fizioterapeuti, koji je često koriste u bolnicama, ambulantama i raznim drugim lječilištima.

2. Miogeloze. Mit ili stvarnost?
Za miogeloze kažemo da su to vezivno tkivne nakupine, koje nastaju spajanjem krupnih molekula bjelančevina oko mišića ili tetiva, koje postepeno prelaze u gel stanjem, a uzrok im je višak mliječne kiseline, koja se ne stigne resorbirati nakon duže, najčešće statičke aktivnosti mišića, pa s još većim skrutnjavanjem i pritiskom na živac uzrokuju bol. Pod prstima se osjete kao male ili veće kvržice koje “škripe”, kad se prelazi preko njih. Postoje aktivne bolne i pasivne, koje osjećamo pod prstima, ali ne bole. Miogeloze trebamo samo dobro opustiti i prokrviti tkivo oko njih, a ne ih na silu “razbijati”.
Neka istraživanja govore da nisu pronađene nikakve kvržice oko mišića na seciranim dijelovima tijela, ali to se može objasniti da živo i mrtvo tkivo drugačije reagiraju.

3. Kako se razlikuju klasična i sportska masaža?
Klasična masaža je namijenjena za relaksaciju i bržu regeneraciju mišića, što podrazumijeva njegovu dobru opuštenost i prokrvljenost, dok je kod sportske masaže bitno isto to, ali i dovesti mišiće u pojačan tonus neposredno prije početka treninga ili natjecanja, tako da je sportska masaža kraća, intenzivnija i potičuća, dok je klasična masaža puno više opuštajuća.

4. Na koji način može masaža pomoći ili odmoći prije ili nakon treninga?
Prije treninga bitno je mišiće dobro prokrviti, isto kao i tetive, pa i sama hvatišta za kost, da uslijed naprezanja, ne bi došlo do povrede (razna istegnuća mišića, tetiva ili upale pokosnice). Poslije treninga, sportašu je bitna što brža regeneracija organizma, da bi čim spremniji i odmorniji išao na sljedeći trening, u svrhu što bržeg napretka. Zbog toga se razlikuju masaže prije i poslije treninga. Kod masaže prije treninga treba paziti da se mišići previše ne opuste, jer takvi mišići ne mogu dati zadovoljavajući rezultat na treningu.

5. Koliko je bitno da jedan trener poznaje osnove masaže u radu s vježbačem/sportašem?
Najčešće se na treningu, u bilo kojem sportu, ne nalaze fizioterapeuti ili maseri, pa je od velike važnosti za uspješan trening, tj., za sportaša, da mu trener može pomoći, ako zatreba. Zbog toga je bitna i edukacija trenera o koristima masaže.

6. Kakva su tvoja iskustva s polaznicima Fitnes učilišta?
Polaznici usmjerenja iz masaže su bili jako dobri na nastavi, a neki su mi se javljali čak i nakon dužeg vremena da su im klijenti jako zadovoljni. Svima je na početku jako naporno, ali kad počnu vježbati i doma, tada svi vide rezultate, koliko to ljudima koristi, a to je onda najveće zadovoljstvo.