Znate one dane kad imate toooooliko obaveza, a taaaako male energije? E baš su ti dani (ili pothvati kojima pribjegavamo tih dana) tema ovog bloga… 🙂 Većina vas je sigurno barem jednom posegnula za nekim energetskim napitkom (čast izuzecima 🙂 ) –> studenti da si olakšaju „noćnu“ smjenu učenja za ispit, radno aktivne osobe da si poboljšaju koncentraciju i razinu energije za dnevne izazove, rekreativci da brže povrate energiju nakon treninga…, a neki ih koriste, eto tako – samo zato jer im se sviđa njihov okus.

Međutim, što točno znamo o energetskim napitcima? Poboljšavaju li oni stvarno našu budnost, energiju i sposobnosti i, na kraju krajeva, koliko su takvi napitci ustvari sigurni za korištenje? Antonio i suradnici (1) su proveli pregledno istraživanje čiji respektabilan broj referenci (od preko 200 njih) daje odgovore na niz pitanja i zabluda o energetskim napitcima. U nastavku ovog bloga donosimo najzanimljivija saznanja.

Potencijalni pozitivni učinci energetskih napitaka na ljudski organizam i njegovo funkcioniranje

U istraživanju iz 2021. u Americi je identificirano 75 najprodavanijih i komercijalno dostupnih energetskih napitaka. Najzastupljeniji sastojak takvih napitaka je kofein koji u prosjeku iznosi 174 mg po porciji, što se smatra sigurnim jer je ispod praga od 400 mg koji je predložen kao gornja granica za izbjegavanje štetnih učinaka (2). Neki od ostalih najčešćih sastojaka su šećer, vitamini B te elektroliti, a često se tu nađe i ekstrakt zelenog čaja, zbog čega se postavlja pitanje kako svi ti sastojci utječu na ljudski organizam i možemo li energetske napitke koristiti ciljano za poboljšanje određenih segmenata funkcioniranja našeg organizma.

Iako neki autori podupiru pretpostavku da će konzumacija energetskih napitaka (kao dijela programa vježbanja) podržati pozitivne promjene u sastavu tijela, navedeno i dalje nije dovoljno istraženo ili su rezultati dosadašnjih istraživanja kontradiktorni i s određenim ograničenjima u donošenju zaključaka. S obzirom na nedostatak podataka o učincima energetskih napitaka na sastav tijela, u ovome trenutku Antonio i suradnici (1) ističu da ne možemo zaključiti da konzumacija istih ima bilo kakvog utjecaja na sastav tijela te su potrebna daljnja istraživanja kroz dulji vremenski period da bi se došlo do konkretnih zaključaka. Međutim, zanimljiv je podatak da je 5 od 7 studija obuhvaćenih ovim istraživanjem pokazalo da je akutna konzumacija različitih energetskih napitaka povećala potrošnju energije u mirovanju (do 3 sata nakon konzumacije) u usporedbi s placebom.

Također, iako postoje skromni dokazi da konzumacija komercijalno dostupnih energetskih napitaka može poboljšati izdržljivost i snagu mišića kod mladih zdravih odraslih osoba (u vidu nešto većeg broja izvedenih ponavljanja prije otkaza i veće izlazne sile), nema dokaza da isti povećavaju masu nemasnog tkiva kod ljudi. Pozitivan utjecaj na izdržljivost je osobito uočen kod dugotrajnih aktivnosti kao i za poboljšanje brzine u individualnim i timskim sportovima kada se konzumiraju energetski napitci s relativnom dozom kofeina ≥3 mg·kg−1.

Iako su rezultati mješoviti, postoje i dokazi da energetski napitci koji sadrže kofein i konzumiraju se 30-60 minuta prije testiranja mogu poboljšati vrijeme vizualne i slušne reakcije te su isti učinci uočeni i kod muškaraca i kod žena. Dok je kod nekih istraživanja relativna doza od 2 mg kofeina po kg tjelesne mase pokazala poboljšanja, druga zagovaraju da su doze manje od 3 mg obično nedovoljne za značajnija poboljšanja u vremenu reakcije.

Nekoliko istraživanja je također pokazalo da energetski napitci koji u dozi sadrže 80 mg kofeina značajno poboljšavaju subjektivnu budnost, koncentraciju, trenutno pamćenje te kontrolu upravljanja vozilom (Ovaj podatak nikako ne smije biti nešto za što ćete se „hvatati“ kako biste odgodili potrebno vrijeme odmora tijekom dugotrajne vožnje te se od toga strogo ograđujemo!). Dupla doza istog energetskog napitka (160 mg kofeina) je, nadalje, također dovela do poboljšanja trenutnog pamćenja, verbalne točnosti, pažnje te izvedbe u testu mentalnog stresa 30 minuta nakon uzimanja doze. Međutim, istraživanja konzumacije nekih drugih energetskih napitaka s većom dozom kofeina (200 i 300 mg kofeina) nisu pokazala bolju selektivnu pažnju, radnu memoriju te kognitivnu fleksibilnost u odnosu na placebo. Razlika između tih dvaju napitaka bila je u sadržaju glukoze. Nastavno na taj podatak, zanimljivo istraživanje Scholey i Kennedyja (3) pokazalo je da niti glukoza niti kofein (sami za sebe) ne poboljšavaju raspoloženje i kogniciju dok je kombinacija ovih dvaju sastojaka (različiti omjeri su prisutni u različitim istraživanjima i različitim napitcima), pokazala značajna poboljšanja u sekundarnom pamćenju, pažnji te radnoj memoriji. Autori (1) zaključuju da su za donošenje konkretnih zaključaka na ovu temu ipak potrebna daljnja istraživanja usmjerena na kombinaciju različitih sastojaka (ne isključivo kofeina i glukoze), omjera istih te njihov utjecaj na različite segmente kognitivnog funkcioniranja.

Negativni učinci energetskih napitaka na ljudski organizam

Adenozin igra ključnu ulogu u poticanju spavanja, a s obzirom da kofein (koji se nalazi i u energetskim napitcima) blokira njegovo djelovanje, samim time odgađa početak sna, smanjuje ukupno vrijeme spavanja te narušava kvalitetu sna. Upravo bi zbog toga trebalo izbjegavati konzumaciju ovih napitaka u poslijepodnevnim i večernjim satima jer se njihovo djelovanje može produžiti na 5-6 sati. Nadalje, autori ističu da, iako energetski napitci povećavaju budnost i koncentraciju te mogu poboljšati kognitivnu izvedbu, pretjerani unos (i loše tempirana konzumacija) istih može rezultirati dugoročnim manjkom sna, a samim time i degradirati kognitivne funkcije.

Istraživanja pokazuju da konzumacija kofeina (koji je sastavni dio energetskih napitaka) dovodi do privremenog povećanja krvnog tlaka, brzine otkucaja srca te povećane potrebe miokarda za kisikom što, kod osoba koje imaju već postojeća kardiovaskularna stanja, može dovesti do nepoželjnih srčanih događaja. Iako umjereni unos kofeina (100-400 mg/dan) ima neutralan, a kod nekih osoba čak i zaštitni učinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava, akutna konzumacija većih doza može predstavljati određeni rizik. Razlozi za zabrinutost proizlaze iz prijavljenih nuspojava nakon konzumacije energetskih napitaka. Prema dostupnoj analizi (5), u pedijatrijskoj populaciji najčešće prijavljene nuspojave su bile bol u prsima (19,6%), palpitacije (17,5%), dispneja (17,1%) i tahikardija (12,5%), a kod odraslih tahikardija (56,6%), palpitacija (20,7%) i bol u prsima (4,9%).

Istraživanja su pokazala da, iako akutna konzumacija energetskih napitaka može pozitivno utjecati na raspoloženje, kronična konzumacija povezuje se s povećanim razinama stresa, anksioznosti i depresije. Istraživanje (6) provedeno na 8210 studenata u Kanadi pokazalo je da su, oni studenti koji su redovito konzumirali energetske napitke, prijavljivali više razine stresa, tjeskobe i depresije u odnosu na studente koji ih ne konzumiraju što opravdava zabrinutost u vidu dugotrajne konzumacije ovih napitak i njihovog utjecaja na mentalno zdravlje. Iako navedena zabrinutost postoji, nema dokaza da navedeni napitci dovode do oštećenja mozga.

Zaključak

Iako postoje potencijalne koristi od konzumacije energetskih napitaka, određeni mehanizmi utjecaja na ljudski organizam i dalje nisu u potpunosti razjašnjeni što svakako poziva na oprez pri korištenju istih, pogotovo ako imate dijagnosticirane probleme kardiovaskularnog sustava.

Reference:

1. Antonio, J.; Antonio, B.; Arent, S.M.; Candow, D.G.; Escalante, G.; Evans, C.; Forbes, S.; Fukuda, D.; Gibbons, M.; Harty, P.; et al. Common Questions and Misconceptions About Energy Drinks: What Does the Scientific Evidence Really Show? Nutrients 2025, 17, 67. https://doi.org/10.3390/nu17010067
2. Jagim, A.R.; Harty, P.S.; Tinsley, G.M.; Kerksick, C.M.; Gonzalez, A.M.; Kreider, R.B.; Arent, S.M.; Jager, R.; Smith-Ryan, A.E.; Stout, J.R.; et al. International society of sports nutrition position stand: Energy drinks and energy shots. J. Int. Soc. Sports Nutr. 2023, 20, 2171314. [CrossRef] [PubMed]
3. Scholey, A.B.; Kennedy, D.O. Cognitive and physiological effects of an “energy drink”: An evaluation of the whole drink and of glucose, caffeine and herbal flavouring fractions. Psychopharmacology 2004, 176, 320–330. [CrossRef] [PubMed]
4. ACOG Committee. Opinion No. 462: Moderate caffeine consumption during pregnancy. Obs. Gynecol. 2010, 116, 467–468. [CrossRef]
5. Nadeem, I.M.; Shanmugaraj, A.; Sakha, S.; Horner, N.S.; Ayeni, O.R.; Khan, M. Energy drinks and their adverse health effects: A systematic review and meta-analysis. Sports Health 2021, 13, 265–277. [CrossRef] [PubMed]
6. Azagba, S.; Langille, D.; Asbridge, M. An emerging adolescent health risk: Caffeinated energy drink consumption patterns among high school students. Prev. Med. 2014, 62, 54–59. [CrossRef] [PubMed]