Za mnoge sportaše i rekreativce koji trče, bicikliraju,vježbaju u teretani ili na grupnim programima, glazba je jako bitna. Iako neki ljudi preferiraju audio knjige, podcaste ili ambijentalne zvukove, mnogi drugi ovise o žešćim ritmovima ili mješavini stihova kako bi bili motivirani za vježbanje. U posljednjih deset godina broj istraživanja o važnosti glazbe za vježbanje znatno se povećao, što pomaže psiholozima i liječnicima da shvate koliko, i na koji način glazba mijenja tijelo i um tijekom fizičkog napora. Prilikom slušanja glazbe, ljudi se bore dalje, voze dulje i plivaju brže nego obično – često bez shvaćanja. U pregledu istraživanja iz 2012. godine, Costas Karageorghis sa Sveučilišta Brunel u Londonu, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za psihologiju glazbe za vježbanje, napisao je da se glazba može smatrati “tipom legalnog lijeka koji pojačava performanse”.

Većina ljudi ima instinkt za sinkronizaciju svojih pokreta i izraza glazbom – klimaju glavom, pucketaju prstima ili da se izraze plesom – čak i ako potiskuju taj instinkt u mnogim situacijama. Kakva vrsta glazbe potiče ovaj instinkt razlikuje se od kulture do kulture i od osobe do osobe. Neki psiholozi sugeriraju da ljudi imaju urođenu sklonost ritmovima na frekvenciji od dva hertza, što odgovara 120 otkucaja u minuti (bpm). Kada su zamoljeni da pucketaju prstima ili hodaju, mnogi se ljudi nesvjesno kreću u ritmu od 120 bpm. Analiza više od 74.000 popularnih pjesama nastalih između 1960. i 1990. godine pokazala je da je 120 bpm najčešći puls.

Neki ljudi ne osjećaju potrebu za sinkronizacijom svojih pokreta s glazbom za vježbanje, iako sinkronizacija može pomoći tijelu da učinkovitije koristi energiju. Tijelo troši više energije kada se ljudi nekoordinirano kreću, pokušavajući uspostaviti koordinirane pokrete.

– RAZLOZI ZAŠTO JE BOLJE VJEŽBATI UZ GLAZBU

1.GLAZBA JE ODLIČAN NAČIN ODVRAĆANJA PAŽNJE
Nedavna istraživanja pojašnjavaju ne samo vrstu glazbe koja najbolje odgovara treningu, već i kako glazba potiče ljude da nastave vježbati. Nakon određenog razdoblja vježbanja – točno trajanje varira od osobe do osobe – počinje fizički umor. Tijelo prepoznaje znakove umora i odlučuje da mu treba odmor. Glazba se tada natječe s ovom fiziološkom povratnom informacijom i nastoji promijeniti ljudsku percepciju napora tijekom vježbanja. Jednostavnije je istrčati tih zadnjih 500 metara ili napraviti još 10 čučnjeva kad je s tobom tvoj najdraži pjevač ili DJ.

2. GLAZBA POVEĆAVA IZDRŽLJIVOST
Glazba također povećava izdržljivost zadržavajući ljude prepunima jakih emocija. Slušanje glazbe često je nevjerojatno ugodno iskustvo, a neke pjesme stvaraju mentalne poplave kojima ljudi kontroliraju svoje osjećaje u svakodnevnim situacijama. Ako se netko čvrsto poveže s pjevačevim emocijama ili perspektivom, pjesma postaje sve više motivirajuća. Nedavne studije upućuju na to da čak i ako netko mirno sjedi i sluša ugodnu laganu glazbu povećava mu se aktivnost u područjima mozga koja su važna za koordinaciju pokreta. Tijekom jednog istraživanja rekreativci su trčali na traci za trčanje dok su slušali rocka ili pop glazbe po vlastitom izboru, uključujući pjesme Queen, Red Hot Chilli Peppers i Madonne. Od njih je zatraženo da drže određeni ritam. Rezultati su pokazali da, kada se glazba pažljivo odabere prema znanstvenim načelima, ona može poboljšati izdržljivost za 15%. Jedan značajan novi nalaz je da glazba može pomoći vježbačima da se osjećaju pozitivnije čak i kada rade visokim intenzitetom – blizu tjelesne iscrpljenosti.

3.GLAZBA UTJEČE NA FIZIČKU SNAGU
1981. godine provedeno je istraživanje u kojem se pokušala dokazati razlika u fizičkoj snazi kod ispitanika koji su slušali stimulativnu, sedativnu glazbu i tišine. Analiza je pokazala da slušanje sedativne glazbe značajno smanjuje snagu u usporedbi sa stimulativnom glazbom ili tišinom.

4. GLAZBA UTJEČE NA OTKUCAJE SRCA
Promjena brzine otkucaja srca tijekom slušanja glazbe, ovisi o tempu glazbe. U studenom 2009. “Harvard Health Letter”, je proveo studiju u Generalnoj bolnici Massachusetts i u medicinskim ustanovama u Hong Kongu koja je pokazala da ljudi koji su slušali glazbu 20 do 30 minuta svaki dan su imali niži krvni tlak i manji broj otkucaja srca u usporedbi s onima koji je nisu slušali. Osim smanjenja krvnog tlaka i brzine otkucaja srca – u nekim slučajevima, kada je glazba sporija – slušanje glazbe može smanjiti percepciju boli kod nekih ljudi. Minneapolisova bolnica Abbott Northwestern izvijestila je da su srčani bolesnici koji su slušali glazbu osjećali manje boli i nisu bili tako zabrinuti zbog svojih medicinskih stanja od onih pacijenata koji nisu uživali u glazbi. Glazba kao tehnika opuštanja može usporiti prebrze otkucaje srca, jednostavno zato što može u određenoj mjeri ublažiti stres.

Inovacije
Novi tehnološki napredak omogućava usklađivanje glazbe na MP3 s otkucajima srca osobe koja glazbu sluša. MP3 playeri djeluju kao monitor otkucaja srca i pedometar automatski odabire glazbu za nadopunu brzine otkucaja srca korisnika.

5.GLAZBA UTJEČE KOD REHABILITACIJE HODA
Neuromuskularni i skeletni poremećaji mogu ozbiljno utjecati na kvalitetu života osobe ograničavajući i ometajući joj mobilnost. Istraživanje je pokazalo da podražaji poput ritmičke glazbe i udarnih impulsa pozitivno utječu na koordinirano hodanje i proprioceptivnu kontrolu (Rudenberg, 1982; Staum, 1983). Pretpostavlja se da glazba pomaže rehabilitaciji hoda zbog ritma koji im pomaže da dobiju predodžbu o željenoj brzini kretanja. Mnogi kineziterapeuti i fizioterapeuti trenutačno rade s osobama koje imaju neuromuskulatornih ili ortopedskih problema.Upotrebom glazbe u rehabilitaciji bi se poboljšala sposobnost hoda i motoričke sposobnosti, što dovodi do povećane stabilnosti i mobilnosti klijenata.

Pregledom izvornih istraživanja o odnosu glazbe i vježbanja možemo samo zaključiti ono što mnogi od vas već znaju iz praktičnog iskustva. To ne umanjuje važnost istraživanja, nego pomaže u potvrđivanju znanja i iskustva koja smo primijenili.

Music matters
I.B.

5. Možeš li nam usporediti svoja dosadašnja iskustva sa znanjima stečenim na Fitnes učilištu? Kako spajaš sva svoja znanja u praksi?

Informacije s kojima sam prije raspolagao su osvježene, a novo stečene na Učilištu sam primjenjivao već tijekom školovanja. Fitnes grana je još mlada i razvija se, vidim da je otvorena prema novim saznanjima. Prilikom predavanja imao sam mogućnost kompariranja prethodnih znanja, bilo je zanimljivo uspoređivati istočni i zapadni pogled na tijelo i tjelovježbu. Uvidio sam da se tradicionalna i suvremena učenja Istoka i Zapada polako susreću. Drago mi je da je sve više razmjena iskustava iz praktičnog rada, kao i znanstvenih istraživanja koja su potrebna da bi vježbanje bilo zdravstveno sigurnije, što je na prvom mjestu.

6. Čime se trenutno baviš i imaš li kakvih novih izazova koje planiraš savladati u budućnosti?

Trenutno uređujem GYM „Kod Ante” za nadolazeću sezonu. Što se tiče novih izazova, od 2014. godine prakticiram u javnosti malo poznatu tibetsku Yantra jogu kao osobnu praksu. Ujedno sam i kandidat za lokalnog instruktora iste.