Hipertenzija se definira kao sistolički tlak u mirovanju (ST ili RRS) ≥140 mmHg i/ili dijastolički tlak u mirovanju (DT ili RRD) ≥90 mmHg. Sistolički krvni tlak je tlak koji krv vrši na stijenke arterija tijekom kontrakcije miokarda, a dijastolički krvni tlak je tlak koji se vrši na stijenke arterija kada je srce u fazi relaksacije između kontrakcija.

Krvni tlak označava se s RR u čast talijanskog liječnika Riva-Roccija koji je izumio jednostavan sfigmomanometar za mjerenje krvnog tlaka. Hipertenzija povećava rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, kroničnih bolesti bubrega, perifernih bolesti arterija, moždanog udara i srčanog infarkta.

Vrlo zabrinjavajuća činjenica je kako otprilike 65 milijuna Amerikanaca ima visoki krvni tlak, dok u Hrvatskoj postoji 1,6 milijuna ljudi s istim problemom. U 2013. godini, umrlo je više od 360 000 Amerikanaca zbog povišenog krvnog tlaka kao primarnog ili sekundarnog faktora. To je 1000 smrtnih slučajeva dnevno povezano s hipertenzijom. 7 od 10 ljudi koji dožive infarkt imaju povišeni krvni tlak. Većina starijih ljudi ima hipertenziju, ali srećom postoji „lijek“ koji nema povezanosti s farmacijom, a zove se tjelesna aktivnost koja povoljno reducira krvni tlak bez obzira na godine.

Kod pacijenata s povišenim krvnim tlakom koji redoviti provode aerobnu tjelesnu aktivnost, krvni tlak se reducira za 5-8 mmHg, a određeni autori navode kako se smanjuje čak i za 10 mmHg. Neposredno nakon aerobnog treninga, kod osobe će se pojaviti sniženje krvnog tlaka koje se može prolongirati čak i do 22 sata. Ipak, za osobe koje imaju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju 200/110 mmHg, vježbanje je kontraindicirano.

Svako povećanje sistoličkog krvnog tlaka za 20 mmHg i dijastoličkog za 10 mmHg udvostručuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.
Zbog značajnog preklapanja prekomjerne tjelesne težine i hipertenzije, kao i pretilosti i hipertenzije, program treninga trebao bi se bazirati i na redukciju tjelesne težine. Pretilost je pojava koja, nažalost, sve više zahvaća i djecu i adolescente. Uz pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnosti, deficit energije od 500-1000 kcal/dnevno bit će optimalan.

Većina ljudi s hipertenzijom može sigurno početi s srednjeintenzivnim aerobnim aktivnostima nakon liječničkog pregleda. Osobe s hiperenzijom koje žele trenirati visokim intenzitetom ili osobe koje pripadaju grupi najvišeg rizika i žele provoditi srednjeintenzivnu aktivnost, moraju se podvrgnuti jednom od testova postepenog povećanja opterećenja (GXT – graded exercise test). Ako se tijekom vježbanja vrijednosti krvnog tlaka povećaju na 250/115 mmHg, trening je potrebno prekinuti.

Program treninga treba se sastojati primarno od aerobnih vježbi srednjeg intenziteta (40-70% HRR) koje treba provoditi većinu dana u tjednu, po mogućnosti svaki dan. Dakle, plivanje, bicikliranje, hodanje itd. Za procjenu intenziteta treninga možemo koristiti jednostavne metode poput mjerenja frekvencije srca ili subjektivne mjere opterećenja kao što su Borgova skala napora (RPE) ili test razgovorom.

Osobama koje konzumiraju lijekove, specifično beta blokere, opterećenje ćemo procijeniti isključivo subjektivnim mjerama opterećenja. Navedeni lijek snižava frekvenciju srca, stoga procjena opterećenja vježbanja mjerenjem otkucaja srca može prouzročiti podcjenjivanje intenziteta treninga.

Trening bi trebao trajati 30-60 minuta, a može biti intervalan ili kontinuiran. Osobe koje nisu u mogućnosti odraditi trening u kontinuitetu, mogu vježbati i 3 puta dnevno po najmanje 10 minuta kako bi zadovoljili preporuke Svjetske zdavstvene organizacije i ostvarili značajne koristi za zdravlje. Trening s opterećenjem možemo implementirati u program vježbanja 2-3 dana u tjednu, umjerenog intenziteta s najmanje 1 serijom u kojoj ćemo aktivirati velike skupine mišića kroz 8-12 ponavljanja. Seriju treba zaustaviti ako je RPE između 13-15. Vrlo je važno izbjegavati valsalva manevar (forsirani izdisaj uz zatvorene dišne puteve) koji može povećati arterijski krvni tlak. Dakle, za trening s opterećenjem preporuča se nizak intenzitet s velikim brojem ponavljanja.

U današnje vrijeme sjedilačkog načina života i tjelesne neaktivnosti, sve je više rizika od obolijevanja, ne samo od hipertenzije, već od niza drugih bolesti koje ozbiljno mogu narušiti naše zdravlje i biti opasne po život. Tjelesnom aktivnosti možemo prevenirati preko 40 oboljenja ukoliko je prakticiramo dovoljno. Generalne preporuke uključuju najmanje 150 minuta aerobne srednjeintenzivne aktivnosti tjedno ili najmanje 75 minuta visokointenzivne aktivnosti, uz minimalno 2-3 treninga s opterećenjem. Zadovoljavate li vi preporuke svjetske zdravstvene organizacije vezane uz redovitu tjelesnu aktivnost?