Brojne obaveze su nešto s čim se većina nas svakodnevno susreće, složit ćete se. Kao što možemo vidjeti u primjeru istraživanja (1) u Velikoj Britaniji na uzorku od preko 2000 ispitanika raznih dobnih skupina – prioriteti između karijere (bolje zarade) i više razine zdravlja mijenjaju se s godinama.

U mlađim godinama više se teži povećanju prihoda, a u kasnijim godinama višoj razini zdravlja.
Možemo li zadržati razinu zdravlja kroz godine? Da, ako posložimo prioritete!

Svjedoci smo promjene paradigme o vježbanju kao privilegiji ili čak samo zanimaciji nekolicine ljude – tjelesno vježbanje postavlja se kao jedna od najbitnijih stavki kada su u pitanju dugovječnost, zdravstveni status i kvaliteta života!

Funkcionalni fitnes

Za početak, svjestan sam da 5 trenera može dati različite definicije funkcionalnog fitnesa.
Za lakše shvaćanje, zadržat ćemo se na navedenima:

Funkcionalan pokret je pokret koji nam pomaže u ostvarenju zadanog cilja, u skladu je s temeljnim principima i pritom ne šteti zdravlju.

Fitnes kao stanje odnosi se na optimalnu kvalitetu tjelesnog i mentalnog sustava te spremnost za obavljanjem svakodnevnih aktivnosti.

Prema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, snage i izdržljivosti s ciljem olakšavanja svakodnevnih aktivnosti.

5 razloga za odabrati funkcionalni fitnes

1. Trening je prilagođen za svaku osobuIsta vježba može za jednu osobu biti odlična, a za drugu loša (ovisno o stupnju pripremljenosti, tjelesnim karakteristikama, razini naučenosti, itd.) te je bitno odabrati odgovarajuću za svaku osobu. Zbog progresije u izboru vježbi, program se može provoditi individualno i u grupama.
2. Obuhvaćene su sve komponente fitnesaDugotrajno trčanje dominantno razvija kardio sustav, bodybuilding dominantno razvija mišićni sustav, a što je s funkcionalnošću i sastavom tijela?Funkcionalni fitnes teži da se kroz trening prođu sve komponente ( u zagrijavanju i završnom dijelu sata – dominantno funkcionalnost, u glavnom A dijelu sata – mišićni sustav te u glavnom B – kardio ) što dovodi do optimalizacije sastava tijela (u skladu s prehranom) i tako radimo na svim komponentama koje imaju direktan utjecaj na zdravlje!
3. Prisutna je stupnjevitost u izboru vježbi

Kod planiranja treninga bitno da je da se poštuju principi. Primjerice, u glavnom dijelu sata će se prvo izvoditi vježbe snage, zatim jakosti i na kraju mišićne izdržljivosti (zbog toga što se snaga ne može trenirati kad je osoba umorna).
Također, koriste se razna pomagala i najzahtjevnije vježbe za pojedinu sposobnost (npr. koordinaciju, ravnotežu) će se izvoditi na početku.

3. Obuhvaćeni su pokreti u svim ravninama

Kako bi se što bolje pripremili za svakodnevne uvjete, pokreti u treningu bi se trebali provoditi u svim ravninama (sagitalnoj – npr. veslanje u pretklonu, frontalnoj – npr. bočni iskorak i u transverzalnoj – npr. bacanje medicinke u stranu s rotacijom).

4. Rade se i bilateralni i unilateralni pokreti

Unilateralne vježbe koriste jedan ekstremitet zasebno, a bilateralne koriste oba istovremeno. Klijenti će većinom imati asimetrije u jakosti između lijeve i desne strane što će dovesti do toga da neravnomjerno potiskuju/povlače s jačim ekstremitetom. Da bi minimalizirali razlike, uključite obje vrste u trening (npr. jedan trening radite čučanj bilateralno, a drugi unilateralno).

5. Vježbe imaju logički slijed

Vježbe koje se provode su višezglobne i usmjerene su na pokret. Bitno je da u treningu nisu zastupljeni stalno isti obrasci i tako razvijaju samo određene mišićne skupine.
Primjerice, ako smo imali obrazac potiska, idući bi trebao biti obrazac povlačenja.
Ili ako smo primjerice radili veslanje u pretklonu (anti – ekstenzijsku vježbu za trup) nema potrebe raditi izdržaj u planku u tom treningu. Možemo uključiti anti – rotacijsku, npr. Paloff potisak.

Prioriteti

Zdravstveni status ne treba biti obrnuto proporcionalan s uspjehom u karijeri, ali ostvarivanje više razine zdravlja i kvalitete života treba biti prioritet u treningu. Usmjeravanjem treninga na razvoj  komponenti fitnesa koje su direktno povezano sa zdravljem – možemo tvrditi da je naš trening funkcionalan!

Filip Sabol, mag.cin.

Magistar kineziologije s usmjerenjem kondicijska priprema sportaša. Student poslijediplomskog doktorskog studija kineziologije na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.  Autor je utjecajnih znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje na velikom broju konferencija te usavršanja i radionica u području kineziologije. Filip ima višegodišnje iskustvo u vođenju individualnih i grupnih treninga te je koordinator edukacije i dio predavačkog tima Fitnes učilišta od 2017. godine.