fbpx

“Onaj osjećaj” nakon vježbanja ili što to vježbanje čini našem mentalnom stanju

Na vrata je već prije nekoliko pokucalo vrijeme u kojem se tjelesna aktivnost promovira na sve strane, a o benefitima tjelesne aktivnosti na svaki segment pojedinčeva života slušamo gotovo svakodnevno. Čini se kao da nema niti jednog portala, časopisa ili drugog medijskog sadržaja koji se u većoj ili manjoj mjeri ne osvrne upravo na tjelesnu aktivnosti i, kako se to popularno kaže, “healthy life style”. Lokalni, nacionalni i međunarodni preventivni programi koji uključuju promicanje i isticanje važnosti tjelesne aktivnosti bilježe rapidan porast u posljednjih nekoliko godina (u SAD-u i nekoliko desetljeća), tako da je malo vjerojatno da se niste susreli s parolama poput “živjeti zdravo”, “pokreni se”, “aktivna Hrvatska” i slično.

Redovna tjelesna aktivnost neosporno pozitivno djeluje na tjelesno zdravlje pojedinca, prevenira različite bolesti i stanja, produljuje život i poboljšava njegovu kvalitetu. Smanjenje rizika razvoja koronarnih bolesti srca, moždanog udara, povišenog krvnog tlaka, osteoporoze, dijabetesa tipa II i mnogih drugih kroničnih nezaraznih bolesti samo je jedan, nipošto zanemariv, segment benefita koje tjelesna aktivnost podrazumijeva.

Osim evidentne koristi koju naše tijelo, odnosno tjelesno zdravlje, ima od tjelesne aktivnosti, tu je i onaj sve češće spominjan pozitivan učinak koji tjelesna aktivnost ima na čovjekovu psihu, odnosno mentalno zdravlje. Zasigurno ste primijetili kako se nakon svakog treninga osjećate bolje, koliko god vam se bilo teško “natjerati” uopće doći do dvorane ili teretane, na kraju uvijek budete sretni i ponosni na sebe što se ipak odradili trening. Taj osjećaj koji kvalitetno odrađen trening uspije stvoriti može se usporediti s osjećajem potpunog blagostanja, zadovoljstva, poleta ili pak olakšanja. Nakon svakog treninga pokušamo memorirati taj ispunjavajući osjećaj kako bi se lakše motivirali za sljedeći. Nakon nekog vremena više nemamo problema s motivacijom jer smo itekako svjesni tog osjećaja koji će nas obuzeti nakon treninga.

No, da ne pričamo samo o “tom osjećaju” nakon treninga, idemo malo pogledati što se to točno događa u našem tijelu za vrijeme i nakon treninga, što to uzrokuje “taj osjećaj” i od čega je sve “taj osjećaj” sastavljen. Za početak je bitno spomenuti mehanizme fiziološko-biokemijskog porijekla, a zaslužni su za psihološke dobrobiti tjelesne aktivnosti. Vježbanjem se podiže razina serotonina i noradrenalina koji su zaslužni za pozitivno raspoloženje i smanjenje depresivnih simptoma. Također se izlučuju veće količine endorfina koji ima analgetičko i anksiolitičko djelovanje, izaziva stanje euforije te pozitivno djeluje na raspoloženje. Osim hormonske ravnoteže valja spomenuti i pirogeničku hipotezu, odnosno činjenicu da tjelesno vježbanje podiže tjelesnu temperaturu i tako poboljšava raspoloženje. Tjelesna aktivnost, osim navedenog, smanjuje somatski i kognitivni aspekt napetosti, prevladavaju se neuromišićna napetost i perzistirajuće misli.

Jasno nam je, dakle, kako tjelesna aktivnost poboljšava mentalno zdravlje smanjujući anksioznost, depresiju i negativno raspoloženje te poboljšavajući samopoštovanje i kognitivno funkcioniranje. Osim toga, vrlo je važno naglasiti kako tjelesna aktivnost ima pozitivan utjecaj na samopoštovanje i samopouzdanje kao izrazito bitne komponente pojedinčeva mentalnog blagostanja, a uz to smanjuje rizik od socijalnog povlačenja.

Zanimljivim se čini spomenuti kako su neka istraživanja pokazala da je strukturirana tjelesna aktivnost imala slične efekte na depresivne pacijente kao i psihoterapija! Stoga se tjelesna aktivnost smatra ključnom komponentom u biopsihosocijalnom pristupu tretmana osoba oštećena mentalnog zdravlja.

Koristi tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje su očito brojne. Sada kada smo se malo upoznali s nekim procesima koji se odvijaju u našem tijelu kao posljedica vježbanja, možemo izdvojiti i još neke “konkretne” benefite koje nam ono donosi. Neki od njih su bolji i kvalitetniji san, oslobađanje stresa, pozitivnije raspoloženje, povećane razine energije, smanjen umor i veća mentalna budnost, veći interes za seks i bolja izdržljivost te mnogi drugi.

Sve navedeno vam i dalje nije dovoljno motivirajuće? Pročitajte ponovno! 🙂

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Karmen Korda

Karmen Korda, mag. paed. soc.

Magistra socijalne pedagogije i bivša polaznica Fitnes učilišta, instruktor grupnog fitnesa uz glazbu. Po završetku fakulteta dolazi na Fitnes učilište kao stručni suradnik i spaja socijalnu pedagogiju kao primarnu struku s fitnesom. Naglasak stavlja na važnost zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti na sve aspekte ljudskog bića- biološki, psihološki i sociološki te naglašava važnost odnosa i pristupa instruktora i ostalih stručnjaka prema vježbačima/klijentima. Također, iskustvo stječe i u vođenju različitih grupnih programa.

Povezani blogovi

  • rema ACSM-u (2), funkcionalni fitnes definiran je kao oblik treninga koji koristi jakost za unaprjeđenje ravnoteže, koordinacije, proizvodnje sile, sn...

  • Bol je evolucijsko nasljeđe koje ima za funkciju da nas upozori na nered u sustavu. Slično kao i lampica na autu koja odjednom zasvijetli. Bol je ne...

  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost karakterizirani su visokim postotkom masne mase u odnosu na nemasnu masu te su povezani s velikim brojem kroni...