fbpx

Važnost tjelesne aktivnosti u mentalnom zdravlju

Većina ljudi posebna ulaganja u svoje zdravlje, na žalost, radi tek onda kad nastupi bolest. Kad smo prehlađeni pijemo vitamine, pazimo što jedemo, pazimo koliko spavamo. Vrlo je slično s mentalnim zdravljem. Ulaganja se događaju tek onda kad nastupi problem, iako smo često svjesni procesa nastanka problema i puno ranije. Dodatni problem s ulaganjem u mentalno zdravlje je stigma koja se i danas u Hrvatskoj u 21. stoljeću veže uz rad sa psihologom, ali i samu činjenicu da netko mentalno boluje.

Prehlada, gripa ili ozljeda dobivaju pažnju, pomoć, asistenciju i razumijevanje. Čak je opravdan i izostanak s posla. Međutim, drugačija je slika ako imate napadaj panike, anksioznost u socijalnom kontekstu ili, ne daj Bože, depresiju. Od vas se tada ljudi često udaljavaju, postaju nedostupni, a vi nepoželjni višak u društvu. Doduše o vama se priča dosta, ali iza vaših leđa.

Pitam se koja je razlika između tjelesnih ili mentalnih oboljenja u očima promatrača? Na žalost, dobar dio ljudi okrivljava ljude s problemima po pitanju mentalnog zdravlja kao da su sami svjesno odlučili imati problem te su sami krivi što ga nisu riješili ili ga bezuspješno rješavaju. Istovremeno, oni s problemom po pitanju tjelesnog zdravlja lišeni su svake odgovornosti pa čak i ako je potpuno jasno kako je zbog nemara ili nezdravog stila života došlo do bolesti. Postoji još jedna bitna razlika a to su smanjena ulaganja u preventivne svrhe. Ulaganje u tjelesno zdravlje je savršeno društveno prihvatljivo pa čak i poželjno dok se na ulaganje u mentalno zdravlje ponekad gleda kao na prve znakove bolesti.

Što nam je činiti da bi promijenili pogled te pokrenuli pozitivnu promjenu u našem društvu za dobrobit naših bližnjih i nas samih u budućnosti? Načina ima puno ali evo nekoliko mojih prijedloga:

1. Osvijestite činjenicu da značajan dio vas i vaših bližnjih ima neke simptome nedostataka po pitanju mentalnog zdravlja, a još veći dio svih nas imat će problem do kraja života. Iako se pravimo da problemi ne postoje oni su još uvijek tu i zadržat će se dok ih ne prihvatimo i ne poduzmemo akciju.

2. Svakodnevno ulažite u svoju mentalnu higijenu – stvorite u svom dnevnom rasporedu trenutke kad imate svoj mir i trenutke koje vas čine sretnim. To nije garancija ali je svakako moguća prevencija nekih problema. Čak i da ne pomogne, trenuci mira i sreće neće vam smetati i za njima nikad nećete žaliti.

3. Pitajte svoje bližnje kako su i odvojite vrijeme za razgovor – mnogi izazovi, prešućeni, s vremenom postaju problemi koji su se ranije možda mogli prevenirati.

4. Ulažite u svoje tjelesno zdravlje – tjelesno i mentalno zdravlje su toliko povezani da je tjelesna aktivnost jedan od najboljih načina prevencije mentalnih poteškoća. Pritom mislim na prehranu, vježbanje i spavanje.

5. Otvoreno podijelite svoje misli i emocije s vašim bližnjima – takav način pomoći će vam da još jednom preispitate iste i podsjetite da su to vaše misli i emocije koje kao i ponašanja imate pod kontrolom. Istovremeno Potaknuti će i one s kojima ste u bliskom odnosu da učine isto.

6. Ako saznate da netko od vaših prijatelja ili kolega ima problem, budite mu podrška ili barem povremeno uho za slušanje. “Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu”

7. Čitajte i učite – to su najčešće zanemareni oblici prevencije nekih bolesti dugoročno, posebno u ovo moderno doba slika i video materijala. Odvojite 30 minuta dnevno za čitanje i učenje bez obzira spremate li ispit ili ne. Svakodnevno ulaganje u sebe pomaže vam da sebe i druge bolje razumijete i birate pogled na svijet koji vam odgovara.

8. Pronađite hobi – bavite se s nečim samo zato što želite a ne zato što morate. Odaberite bilo što što vas ispunjava i obuzima u potpunosti. Prisutnost u trenutku može se shvaćati kao svojevrsna vrsta meditacije.

9. Budite zahvalni – tako mijenjate pogled s onog što nemate u životu na ono što imate, a to je uvijek dobar razlog za zahvalnost.

10. Prihvatite sebe kao najvažniji projekt i barem jednom godišnje sustavno pokrenite proces promjene – svakodnevno dobivamo ili biramo projekte koji su nam važni ili su važni nekom drugom. Što bi bilo kad bi sebi pristupili kao projektu, koji je važan i vama i drugima.

Kao i svi drugi problemi, problemi s mentalnim zdravljem zahtijevaju pažnju i podršku. Budite spremni dati podršku i tražiti ju. Važnije od svega, nikad ne prestanite ulagati u svoje mentalno zdravlje, kao što ulažete u svoje tjelesno, ali ne samo onda kad nastupi bolest, već puno ranije kad se osjećate sjajno, a taj osjećaj bi željeli zadržati što duže.

prijavi se za blog
blog prijava na newsletter

Autor bloga

Igor Čerenšek, B.A. psiholog

Diplomirao psihologiju na University of Minnesota u SAD-u 2007. Hrvatski Olimpijac iz Atene 2004. godine. Hrvatski reprezentativac u plivanju gotovo 10 godina, višestruki državni rekorder i prvak. Na studiju se usmjerio na stres managenet, savjetovanje, wellbeing, komunikaciju i psihologiju sporta, te je nekoliko godina za redom svrstan na dekanovu listu najuspješnijih studenata.

Povezani blogovi