fbpx

Trening

  • All
  • bodybuilding
  • prevencija
  • vježbe

Izvješće WHO (World Health Organization) pokazuje da 80% populacije u nekom dijelu života ima bolove u lumbalnom dijelu kralježnice. Posljedica su ozljeda, upala, trauma, oštećenja, tumora…Za 80-85% LBD (Low back disorder) ne zna se uzrok. Posljedično, ako ne znamo uzrok kako ćemo znati na koji način tretirati klijenta. Pristupi liječenju se uvelike razlikuju, a najčešće ovise o stručnjaku kojem ste se obratili za pomoć. Ako odete kirurgu, sugerirat će vam operaciju, fizioterapeut će biti skloniji primjeni fizikalnih metoda, manualni terapeut uputit će vas na manualne terapijske tretmane…kineziterapeuti rješenje pronalaze u različitim metodama vježbanja…...

Samopouzdanost je vrlina koja bi trebala krasiti svakog vrhunskog instruktora grupnog fitnessa. Nije lako stati pred grupu i voditi sat, pogotovo ako ste instruktor početnik, ali budite bez brige – samopouzdanje dolazi s iskustvom. Svi instruktori koje danas gledate kako puni samopouzdanja vode satove pred velikim brojem ljudi prošli su kroz ono što vi kao instruktor početnik prolazite. Trema je sastavni dio svakog javnog nastupa te je čak i poželjna jer znači da vam je stalo do onoga što radite i do vaših vježbača. Vjerujte, već nakon prvih nekoliko odvođenih sati nestat će drhtanje u glasu i djelovat ćete sigurnije. Međutim, za podizanje samopouzdanja nije bitno samo iskustvo. Srećom, postoje trikovi koje možete početi primjenjivati već od prvog sata, a koji će vam pomoći da izgledate sigurnije u vođenju grupe. ...

Tjelovježbom izazvana prolazna bol u trbuhu (EITAP) česta je pojava kod sportaša. Pojavljuje se na godišnjoj bazi kod više od 40% sportaša s najvećom učestalošću tijekom trčanja i plivanja1,2 te jahanja1. U velikom broju slučajeva sportaš je prisiljen prekinuti tjelesnu aktivnost do prestanka boli. S obzirom da prekid tjelesne aktivnosti ponekad nije prihvatljiva opcija od značaja je utvrditi uzroke i način prevencije pojave EITAP-a....

U treningu su 3 mehanizma koja određuju mišićni rast – mehanička tenzija (sila koju mišić proizvede) , mišićno oštećenje (mikrotraume) i metabolički stres (akumulacija metabolita). (1) Tijelo se nakon stresa adaptira i to rezultira mišićnim rastom. San je ...

Svi smo dosada čuli određene preporuke za odmaranje između serija. Nekakav generalni raspon koji se većinom preporučuje je sljedeći:...

Naša postura i pokreti su produkt svjesnih i nesvjesnih tenzija i kontrakcija našeg mišićnog sustava. Sve se to odigrava uz pomoć koštanih,vezivnih i zglobnih struktura te sistema poluga. Tenzija se stvara pomoću mišićne kontrakcije koju omogućuju nervni impulsi. Impulsi su odgovorni da se mišić ponaša na određen način. Mišićna kontrakcija je odgovorna za našu osnovnu posturu tj. naše držanje ma kakvo ono bilo ali i na način na koji se mi krećemo....

Većini osoba kardio trening je najmanje drag i često se izbjegava. Ipak on bi trebao biti sastavnica svakog zdravstveno usmjerenog programa. Kardio trening pruža nam cijeli niz zdravstvenih benefita:...

U svijetu fitnesa jako se često susrećemo s ovom rečenicom i to većinom kod muške populacije. „Don’t skip leg day“ je popularna fraza koja se koristi kod muškaraca s jako razvijenim gornjim dijelom tijela, ali zapostavljenim donjim dijelom tijela. Nesrazmjer u mišićnoj masi različitih dijelova tijela je očit, naročito za vrijeme ljetnih mjeseci....

Na vrata je već prije nekoliko pokucalo vrijeme u kojem se tjelesna aktivnost promovira na sve strane, a o benefitima tjelesne aktivnosti na svaki segment pojedinčeva života slušamo gotovo svakodnevno. Čini se kao da nema niti jednog portala, časopisa ili drugog medijskog sadržaja koji se u većoj ili manjoj mjeri ne osvrne upravo na tjelesnu aktivnosti i, kako se to popularno kaže, “healthy life style”. Lokalni, nacionalni i međunarodni preventivni programi koji uključuju promicanje i isticanje važnosti tjelesne aktivnosti bilježe rapidan porast u posljednjih nekoliko godina (u SAD-u i nekoliko desetljeća), tako da je malo vjerojatno da se niste susreli s parolama poput “živjeti zdravo”, “pokreni se”, “aktivna Hrvatska” i slično....

Disanjem nazivamo izmjenu plinova između stanica organizma i vanjskog okoliša. Ako baš želite, u brojkama to izgleda ovako; čovjek u mirovanju udahne oko 12 do 16 puta u min, dnevno oko 22000 puta. Oko tog broja se ne morate zabrinjavati. Priroda je to odlično osmislila. Disanje je spontani, ritmički mehanički proces. Kontrakcijom i relaksacijom mišića tijekom disanja nastaje prijenos kisika iz iz atmosfere u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru....